Cijenovna kretanja na veletržnici u Tasovčićima poprimaju uobičajena postblagdanska obilježja. Prema očekivanju cijene klize naniže, a južnohercegovačkim povrtlarima svakako ne odgovaraju za zimsko razdoblje visoke temperature u Bosni, te okruženju. Jače zahlađenje potaknulo bi prodaju ovdašnjeg povrća u prvom redu zeleni. U iščekivanju minusa, temperature nekih vrsta zeleni padaju. U odnosu na konac prošlog tjedna jeftiniji su – blitva 90 feniga do 1,10, zelena salata 90 feniga do 1,2 marke, pa kupus pupčar 1 do 1,2 marke, te brokule 1,5 do 2 marke za kilogram. S pristizanjem srbijanske mrkve pada i cijena tog povrća, nova je 80 feniga do 1,10.

Kod povrća nismo evidentirali niti jedno poskupljenje, a cijene su zadržali krumpiri 50 do 60 feniga zatim kupus 30 do 40 feniga, raštika 1,5 do 1,8 maraka, karfiol 1,2 do 1,3 marke, špinat od 80 feniga s otvorenog do 1,4 marke plastenički. Kelj je i dalje najjeftinija zelen 60 do 80 feniga. Prasa je već standardnih od oko marku debele, pa do 2 marke tanke stabljike tzv. studenačaka. Crveni luk je i dalje visokih 1,2 marke srbijanski, pa do 1,3 marke domaći i konjički, iz Buturović Polja. Cikla je 90 feniga do marku, peršin i celer su od 4 do 5 maraka, a bijeli luk 6 do 7 maraka. Može se reći da je obilna ponuda srbijanskog, stabilizirala cijenu bijelog luka koji je trenutačno za marku, dvije jeftiniji nego što je bio u listopadu. Ističemo da je obilna i ponuda graha, čija je cijena kao i ponuda raznolika, od samo 1 marku za kilogram za koliko se može nabaviti kineski, preko 2,5 marke argentinski 3,2 do 4 marke kanadski, pa do 6 maraka domaći koji se još povremeno može naći u ponudi.

Voće, o ponudi jabuka moglo bi se pričati naširoko, jer je zaista i bogata, i raznovrsna. Raznovrsna je i cijena, pa se već sitni plodovi domaćih jabuka iz Gradačca i Gračanice mogu naći po cijeni od 70 do 80 feniga, dok uvozne austrijske dostižu i do 1,8 maraka. Osim austrougarskih u ponudi su i poljske jabuke. Uz uvozne još uvijek se mogu naći i domaće kruške cijena se kreće od 1,2 do 2,5 marke za kilogram. Od domaćeg voća ima još suhih smokava čija je cijena 4 do 6 maraka, jezgra oraha po cijeni 16 do 18 maraka za kilogram. Uglavnom uvozni kiwi cijeni se oko 1,5 marku. Od voća iz doline Neretve u padu je cijena limuna koji je sada 2,5 marke, dok su klementine nešto skuplje 1,5 marku. Naranče se mogu naći već po marku, dok je grejp 1,5 marku. Sve navedene cijene su na veliko.

Ispred Veletržnice kao i obično petkom bilo je pravo obilje – drva, ribe, mliječnih proizvoda, pa alatku, različitog pribora, odjeće, peradi, domaćih jaja, ljekovitog bilja i razne druge robe. Za one koji se žele posjetiti na prizore nekada popularnih pazarnih dana, ističemo da se njihova replika može sresti svakog petka na prilazu veletržnici u Tasovčićima.

Ponuda ribe bila je standardna, pastrva iz uzgoja se cijenila 9 maraka, dok je šaran bio 11, a fileti 14 maraka za kilogram. Somići su bili šest maraka, cinkva osam, dok se riječna riba – babuške i keljavci, mogla nabaviti već po 3 marke kilogram. Zanimljivo, jegulje nije bilo. Mliječni proizvodi, kao i obično suhi ovčji sir, s Morina, cijenio se 18 maraka za kilogram, suhi ovčji iz Podveležja bio je 14 do 16 maraka kilogram, mladi sir cijenio se 4 do 6, kravlji je bio 8 do 10, a miješani ovčji kravlji 10 do 12 maraka za kilogram. Kajmak je bio od 14 do 16, a maslo od 12 do 14 maraka. Drva su imala standardnu cijenu 75 maraka bio je prostorni metar oblice dok su 80 maraka bila cijepana. Ponuda drva je zaista obilna, a kao i južnohercegovački povrtlari i prodavači drva bi željeli žešću zimu.