Radio Čapljina uživo

agsdi-google-wallet

Slušaj nas!

91,3 FM

Cijene domaćeg voća i povrća nisu uzrok porastu troškova života, bijeli luk u vjencima samo 7 KM, raštika 2,3 do 2.8 KM, a u prodaji bili i odojci cijena 5,5 do 6 KM

Cijene domaćeg voća i povrća nisu uzrok porastu troškova života, bijeli luk u vjencima samo 7 KM, raštika 2,3 do 2.8 KM, a u prodaji bili i odojci cijena 5,5 do 6 KM

by | 4. ožujka 2022. 16:26 | Vijesti

Cijene domaćeg voća i povrća definitivno nisu razlog rasta troškova života.

Trenutačne cijene na veletržnici u Tasovčićima za niz proizvoda, čak su i niže nego prošle i nekih ranijih godina. Iznimka od toga pravila jedino je kupus te donekle krumpiri. Kupus se u petak 4-og ožujka, tržio za 0,8 do 1,1 KM, dok su krumpiri bili od 0,8 banjalučki pa do 1,0 KM južnohercegovački s područja Gruda i njemački. Planinski ispred veletržnice su do 1,2 KM. Cijena mladog kupusa je u blagom padu u odnosu na barometar cijena od 25-og veljače, tržio se za 1,5 do 1,7 KM. U odnosu na prošli barometar cijena jeftiniji je kelj 1,5 do 1,6 KM, pa raštika 2,3 do 2,8 KM, zelena salata 1,0 do 1,3 KM, te mladi luk – pera 3,0 do 3,5 KM. Nešto skuplji su karfiol čija je cijena bila oko 1,5 KM, zatim špinat 1,0 do 1,5 KM, cikla 0,8 do 1,0 KM, a skuplji je i kanadski grah koji se cijenio od 4,2 do 6,0 KM. Domaći grah je bio 6 KM šareni, pa do 9 KM žuti.

Cijene ostalih artikala su ostale na prošlotjednoj razini, crveni luk se cijeni od 1,0 KM uvozni ljubičasti, dok je domaći bio 1,7 do 2,0 KM. Bijeli luk i dalje je od 6 KM refuza, pa do samo 7 KM vijenci. Mrkva je i dalje od 0,8 do 1,0 KM, prasa od 1,1 do 3,0 KM, list peršina od 4 do 5, a list celera od 3 do 4 KM za kilogram. Blitva je i dalje od 1,2 do 1,5 KM, dok je kupus pupčar od 2,5 do 3,0 KM za kilogram.

Cijena jabuka je zaista pristupačna, od 0,6 do 1,2 KM domaće, odnosno do 1,2 KM uvozne. Izuzetno ukusne zelene domaće kruške iz Gradiške, bile su oko 2,5 KM. Suhe smokve su 4 do 6 KM, a suhe šljive 7 KM. Jezgra oraha je od 14 KM uvozni pa do 20 KM domaći. Zadnje zalihe domaćeg kivija cijenile su se od 1,5 do 1,8 KM za kilogram, uvozni je bio 2,5 KM.

Na prilazu Veletržnici stajsko gnojivo potisnulo je drva, a tražnju je očito, potaknulo enormno poskupljenje umjetnih gnojiva. Cijena vreće stajskog gnojiva kreće se od 4 do 5 KM, zavisno od vrste i količine koja se kupuje. U ponudi su bile i mlade svinje, cijena se kretala od 5,5 KM ženski, dok su se muški odojci cijenili 6 KM po kilogramu kako se kaže – žive vage. Sve je obilnija ponuda presadnica povrća, uz već od sredine veljače prisutne, zelenu salatu, blitvu i peršin koji se cijene 0,10 KM komad, zatim raštiku 0,20, te kupus i druge kupusnjače 0,25 do 0,30 KM, u ponudi su bili – rajčice, sorta optima, te tikvice i jagode po cijeni od 0,50 KM. Ponuda ribe standardna – glave šarana bile su 2 do 3 KM komad, morska srdela i somići bili su po 6 KM. Pastrva iz uzgoja bila je 9, a očišćena 10 KM, dok se šaran nudio po cijeni od 10 do 11 KM za kilogram.

Ponuda mliječnih proizvoda sve je bogatija, nude se na pet, šest štandova, a cijena se kreće od 5 KM mladi sir iz Podveležja pa do 20 KM, suhi ovčji sir s Morina i Zelengore, te livanjski u kolutovima. Dimljeni sir cijenio se 16 KM, kore kajmaka bile su 19 KM, a miješani ovčji – kravlji sir bio je od 10 do 14 KM. Čvarci su se cijenili 18 KM, šarena slanina bila je 16 KM, a bijela 10 KM za kilogram. Pečenica je bila samo 19 KM za kilogram, najskuplja – suha bravetina bila je 27 KM.

Bilo je i meda koji se cijenio 14 do 15 KM, te soka od šipka i aronije po 15 KM. Brašno od heljde bilo je 5 do 6 KM, a domaće ražovo i pšenično brašno cijenilo se po 2 KM za kilogram itd. Uglavnom, ponuda na prilazu veletržnici u petak, 4-og ožujka, bila je obilna i raznovrsna.

D. Musa

 Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

 

{gallery}2022/3/0304pijaca{/gallery}

Propustili ste? Poslušajte!

Audio: Miroslav Nikše povodom Svjetskog dana radioamatera

Audio: Miroslav Nikše povodom Svjetskog dana radioamatera

Na današnji dan 18. travnja obilježava se Svjetski dan radioamatera.  Miroslav Nikše, predsjednik ZRHB govorio je za Radio Čapljinu; https://open.spotify.com/episode/4Fhg7ZkNB03uVDrXF0jQBo Radioamateri Herceg Bosne djeluju i razvijaju svoju djelatnosti na području...

Mladi u politici

Mladi u politici

Većina mladih, ali i mnogi stariji nisu svjesni da je politika uključena u svaku sferu života – od uređenja parkova, odvodnje do izgradnje autocesta i slično. No što to vrijedi ukoliko se mladi ne bave politikom i zbivanjima važnim za uređenje države ili barem svoje...