„Nije sve tako crno“, veli nam skupina čapljinskih pčelara koja se iz Tuzle vratila s 18 zlatnih odličja!
Pod onim „nije sve tako crno“ pčelari misle na za njih tešku tekuću godinu, u kojoj su unosi meda bili skromni. Međutim, ono što su vrijedne pčele sakupile očito ima kvalitetu.
Na 21. Međunarodni sajam pčelarstva, pčelinjih proizvoda i pčelarske opreme „Dani meda Tuzla 2026.“ otisnula se skupina od šest pčelara iz Čapljine, uz Zadrugu „Matičnjak“. Sajam pčelarstva održan je na Trgu slobode u Tuzli, tako da su i građani mogli pratiti manifestaciju koja je, uz pčelare iz Bosne i Hercegovine, okupila njihove kolege iz okruženja.
„S obzirom na ovu godinu, kako je sve počelo, nismo očekivali ni kap meda. Srećom, imali smo ipak nešto meda pa smo uzorke poslali na 21. međunarodni sajam u Tuzli. Prezadovoljni smo rezultatima. Pokupili smo sve zlato. Tu je i jedan pehar kojeg sam dobio za rakiju medovaču. Ja sam prezadovoljan“, kaže Miro Obradović, ovjenčan s četiri zlata, te nastavlja:
„Med medljikovac je osvojio najviše bodova i komplet čitavo ovo područje, čak i Crna Gora, svi su ove godine donijeli medljikovac. Očito je da nije bilo drugog meda osim medljikovca.“
Medljikovac ili šumski med nije od nektara cvijeća, nego od takozvane medne rose (medljike) – slatkih izlučevina biljnih uši, štitastih uši, cikada i drugih insekata koji se hrane biljnim sokovima (op. a.).
„Ja sam imao još miješani med, mislio sam da je to drača, ali su ga oni kategorizirali kao miješani. Uz ta dva meda poslao sam propolis kapi na analizu, ocjenjivači su bili prezadovoljni i poslao sam medovaču s borovim iglicama. Na sajmu sam za nju dobio najvišu ocjenu. Nismo škrtarili, ponijeli smo mi toga sedam, osam litara, sve je otišlo! Svi pitaju – što je to, pitaju za recept, naravno, mi ne damo recept, ni za pare“, kaže Obradović, pa se osvrće na godinu u cjelini:
„S obzirom na vremenske uvjete koji su nas pratili od početka četvrtog mjeseca pa nadalje, prinos je jako skroman. Tko nije vozio pčele na bagrem u Posavinu, taj nema veću količinu meda. Ljudi koji su vozili na bagrem izvrcali su nešto, mi koji smo ostali ovamo izvrcali smo sasvim malo proljetos i sad vrcamo ovaj med iz Glamoča. To je par tona meda, ništa u odnosu na broj košnica, za razliku od prošle godine. Godina nije sjajna, ali eto, nekad moraš biti zadovoljan i s malo.“
Sjećamo se da je prošle godine gospodin Obradović „uhvatio“ 60 rojeva, a ove godine, reče, samo dva. To je pokazatelj kakvo je stanje u prirodi.
Četiri zlata osvojio je također i Admir Buć, koji naglašava:
„Želim istaknuti da je ovo izuzetno značajan događaj za pčelare, proizvođače meda i drugih pčelinjih proizvoda. Sajam je prilika da predstavimo svoj rad, razmijenimo iskustva s kolegama iz drugih krajeva i pokažemo kvalitetu naših domaćih proizvoda. Moja četiri meda bila su med od heljde, bagremov med, medljika i med u saću. Sva četiri meda osvojila su zlatne medalje“, naglašava Admir te na upit odakle med od heljde pojašnjava:
„Bosansko Grahovo, prošle godine, ove godine nije bilo ništa, prošla godina je bila odlična na heljdi. To je uzorak od prošle godine. Malo tko je čuo za med od heljde, boja crna, crnja od kestena, tamni med ekstra kvalitete. Vozio sam pčele i u Modriču, dosta dobro je medilo na bagremu. Dobio sam zlato i za medljikovac naš odavde iz Hercegovine, te med u saću“, kaže Admir te se, osvrćući se na sajam, dodaje:
„Moramo se zahvaliti organizatoru, Udruženju pčelara Tuzlanskog kantona i predsjedniku Senadu Hodžiću, koji nas je lijepo primio. Što se tiče dojmova, svugdje su loši. Tanko, baš tanko bilo je ove godine, samo bagrem, ništa drugo.“
Uglavnom, rakija medica bila je najbolje ocijenjeni proizvod na sajmu u Tuzli. Pčelari iz Crne Gore također imaju slabe rezultate. Na sajmu su se pojavili s 80 uzoraka, a kako rekoše sugovornici, za nijansu su bili bolji od Čapljinaca, koji najavljuju revanš iduće godine.
Uz sajam u Tuzli, čapljinski pčelari uzorke su poslali i na sajam u Gradačcu, gdje, kako vele, očekuju također dobre rezultate.
Dušan Musa
