U suradnji s Federalnim ministarstvom obrazovanja i znanosti, Centar za savjetovanje, obrazovanje i istraživanje PAMPEDIA realizirao je projekt Medijska pismenost 2.0 – Kritički kompas za mladu generaciju. Cilj projekta je unaprijediti razinu medijske pismenosti među srednjoškolcima, ali i potaknuti razvoj vrijednosti poput odgovornosti, empatije i društvene svijesti.
O značaju projekta i izazovima suvremenog medijskog okruženja govorila je voditeljica centra, prof.dr.sc. Antea Čilić.
Glavni motiv za pokretanje projekta bio je sve očitiji nesrazmjer između količine informacija kojima su mladi svakodnevno izloženi i njihove sposobnosti da te informacije kritički razumiju. „Mladi danas ne žive samo u informacijskom, nego i u vrijednosno oblikovanom okruženju. Mediji ne prenose samo činjenice, nego i stavove, norme i obrasce ponašanja“, istaknula je Čilić.
Za razliku od sličnih inicijativa, ovaj projekt naglasak stavlja upravo na odgojnu komponentu. Ne radi se samo o prepoznavanju dezinformacija, već i o razumijevanju odgovornosti koju svatko ima kao korisnik, ali i kao kreator medijskih sadržaja.
Projekt je svojevrsni nastavak ranijih aktivnosti koje su bile usmjerene na osnovnoškolce, a sada se fokus proširio na srednjoškolce. Prema riječima prof.dr.sc. Čilić, među ključnim izazovima s kojima se mladi susreću izdvajaju se površno konzumiranje sadržaja, izloženost manipulativnim informacijama i nedostatak svijesti o vlastitoj ulozi u digitalnom prostoru.
„Mladi često nisu ni svjesni da i sami sudjeluju u širenju dezinformacija“, upozorava ona, naglašavajući da projekt učenike promatra kao aktivne sudionike, a ne pasivne konzumente medija.
Radionice su osmišljene kao interaktivni procesi učenja, gdje se kombiniraju teorijski uvidi i praktičan rad. Učenici sudjeluju u raspravama, analiziraju konkretne primjere i zajednički dolaze do zaključaka. Takav pristup potiče razvoj kritičkog mišljenja, koje su ključna vještina medijske pismenosti.
Dosadašnja iskustva pokazuju da mladi imaju određenu razinu svijesti o dezinformacijama, ali često precjenjuju vlastite sposobnosti njihova prepoznavanja. Poseban problem predstavljaju suptilni oblici manipulacije koji nisu na prvi pogled očiti, ali mogu značajno utjecati na percepciju stvarnosti.
U procesu obrazovanja važnu ulogu imaju i nastavnici. „Bez nastavnika projekt ne bi bio u potpunosti učinkovit. Oni su ključni nositelji odgojno-obrazovnog procesa“, naglašava prof.dr.sc. Čilić. Zato su i oni uključeni kroz edukacije i materijale koji im pomažu da teme medijske pismenosti uključe u svakodnevnu nastavu.
Suvremeni medijski prostor, posebno uz dominaciju društvenih mreža, dodatno komplicira situaciju. Informacije su brze, često neprovjerene i emocionalno obojene, što povećava rizik od manipulacije. Takve dezinformacije, upozorava, mogu poticati podjele i imati ozbiljne posljedice.
Ipak, problem medijske nepismenosti nije ograničen samo na mlade. Sve više se prepoznaje potreba za edukacijom svih dobnih skupina, uključujući i odrasle. Dugoročni cilj centra PAMPEDIA upravo je razvijanje medijske pismenosti na razini cijelog društva.
Govoreći o budućnosti obrazovanja, prof. dr. sc. Anta Čilić ističe kako digitalne vještine trebaju biti alat, a ne cilj. Ključ je u povezivanju znanja i odgoja, kako bi se razvili odgovorni i kritički osviješteni pojedinci.
Na kraju, mladima upućuje jednostavan, ali važan savjet: smanjiti vrijeme provedeno uz ekrane i više se okrenuti stvarnim odnosima i razgovoru. „Savjete ne treba tražiti samo na internetu, nego i u stvarnom okruženju – u obitelji, među prijateljima i profesorima“, poručuje.
Projekt Medijska pismenost 2.0 tako ne predstavlja samo edukativni program, već i važan korak prema izgradnji društva koje zna razmišljati, propitivati i odgovorno djelovati u digitalnom dobu.
