banerRC212

Petak, 22 Travanj 2022

Potres pogodio Hercegovinu

Snažan potres udario je u 23:07, epicentar je u Hercegovini, 15 km od Stoca. Seizmološka služba javlja da je potres bio magnitude 6,1, a Euromediteranski seizmološki centar tvrdi da je potres magnitude 5,7.  Prema prvim informacijama, u Čapljini, Stocu Mostaru ima oštećenih objekata.

Potres se osjetio diljem regije, od Sjeverne Makedonije do Slovenije. Više informacija znat ćemo uskoro.

Ostanite mirni i pribrani.

Obavijest o produženju roka za upis u Registar poljoprivrednih gospodarstava

Obavještavaju se poljoprivredni proizvođači koji su upisani u Registar poljoprivrednih gospodarstava, a koji još uvijek nisu izvršili promjenu podataka za animalnu i biljnu proizvodnju, da to mogu učiniti do 30.04.2022.god.

Ukoliko se promjene ne izvrše u danom roku proizvođači neće moći pristupiti potpori sa županijskog i federalnog nivoa za ovu godinu.
Promjenu podataka i sve informacije u svezi promjena možete uraditi i dobiti u uredu br.16 gradske uprave Čapljina.

 

 

Poticaji u poljoprivredi za 2022. godinu - po prvi put potiče se proizvodnja lubenica i kupusnjača

 

Kratak rezime prvih reakcija na usvojeni program poticaja za 2022. godinu iz kuta Seljačkog saveza Federacije BiH, mogao bi se ukratko sažeti u sljedeće: „Sredstva nisu dostatna, ali program poticaja urađen u suradnji s resornim ministarstvom i Vladom Federacije BiH, do sada je najbolji, u okviru sredstava koja su bila na raspolaganju“. Podsjećamo, Vlada FBiH je na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, na žurnoj telefonski održanoj sjednici 15. travnja, usvojila Program utroška sredstava s kriterijima raspodjele „Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – Poticaj za poljoprivredu“ utvrđenih Proračunom F. BiH za 2022. godinu, u iznosu od 106.000.000 KM. U odnosu na prošlu godinu poticajima u poljoprivredi je namijenjena suma za 19 milijuna KM veća u odnosu na prošlu godinu.

O tome smo razgovarali s gsopodinom Draganom Pavlovićem, predsjednikom Seljaškog savez FBiH.

Iz Seljačkog saveza F.BiH ističu da je odobreni iznos i način raspodjele dostatan za spašavanje postojeće poljoprivredne proizvodnje, dok bi za razvoj trebala bar duplo veća suma. Međutim, ispred svog članstva iz Seljačkog saveza ističu: „Zahvaljujemo resornom ministru Šemsudinu Dediću što je prepoznao trenutak za očuvanje proizvodnje, jer program je urađen upravo po mjeri poljoprivrednika, kao i vladi Federacije BiH, koja je predložene izmjene usvojila“.

Što je to što je oraspoložilo ne samo Upravni odbor nego i brojno članstvo Seljačkog saveza koji „pokriva“ cijelu Federaciju? Krenimo redom, Seljački savez je inzistirao na povećanju sredstava u proizvodnji. Argumenti Seljačkog saveza su prihvaćeni, poticaji za sve proizvodnje su povećani od 20 do 40 posto! Na primjer poticaj za uzgoj povrća sa 2.000 po hektaru povećan je na 2.800 KM, pšenice sa 600 na 750 KM po hektaru, voćnjaci, vinogradi i maslinici iznos je sa 1.300 KM povećan na 1.800 KM. Po prvi put u poticaje su uvršteni poticaji za proizvodnju lubenica i kupusnjača, iznos je kao i za povrće 2.800 KM. U animalnoj proizvodnji poticaj po litri kravljeg mlijeka povećan je s 0,29 na 0,34 KM. Potpore za kozje i ovčje mlijeko povećan je sa 0,45 na 0,60 KM po litru. Isto tako povećani su poticaji za tov junadi… Za jug Hercegovine značajno je i povećanje sredstava za proizvodnju presadnica u iznosima od 50 do 100 posto, zavisno od vrste. Primjerice, ako je raniji poticaj bio 0,1 KM po komadu prema usvojenom programu za ovu godinu novi će biti 0,2, 0,3 KM po komadu.

Stav Seljačkog saveza vjerojatno i najbrojnije udruge poljoprivrednika u Federaciji, o maksimalnoj podršci proizvodnji vođen je činjenicom da su inputi (repromaterijal, sjeme itd.), narasli od 100 pa do 400 posto. Vrlo zanimljiv je i podatak da je ukinuto ograničenje za fizičke osobe koje su mogle ostvariti poticaj do maksimalno 5.000 KM. Prema ovogodišnjem programu poticaja, kako za poduzeća, limita nema ni za pojedince, odnosno individualne proizvođače.

Iz usporedbe s Republikom Hrvatskom, koja ima približan broj stanovnika, jasno je zašto ovdašnji poljodjelci cijene da je odobreni iznos od 106.000.000 KM dostatan tek za očuvanje postojeće proizvodnje. Naime, Bosna i Hercegovina, računajući oba entiteta, za poticaje poljoprivredi u ovoj godini, izdvojit će oko 240 milijuna KM, dok će poticaji u Hrvatskoj iznositi oko 600.000.000 eura?! Dakle, usporedba sve kazuje. Da bi BiH vlastitom proizvodnjom supstituirala bar dio uvoza hrane koji je dostigao 80 posto (!) potreba, potrebna su znatno veća ulaganja.

Prijave za proizvodnju lubenica, kupusnjača i plantaže oraha do 1. svibnja

Sukladno novonastaloj situaciji, odnosno činjenici da su po prvi puta poticajima obuhvaćeni – lubenice, kupusnjače (kupus, kelj, karfiol, brokule…), te plantaže oraha, iz Seljačkog saveza pozivaju proizvođače da se prijave. Rok za prijave proizvodnji tih kultura je 1. svibanj 2022. godine.

Pomoć poljoprivrednicima po 50 litara besplatnog goriva

Mora se reći da su Federalno ministarstvo poljoprivrede i Vlada Federacije BiH, poljoprivrednike koji su ostvarili poticaje u 2021. godini, ugodno iznenadili i pomoći od po 50 litara besplatnog goriva po hektaru. Kako su u 2021. godini u F. BiH, poticaji ostvareni za oko 28.000 hektara, jasno je da se radi o značajnoj novčanoj sumi posebice ako se imaju u vodu trenutačne cijene goriva. Raspodjela goriva u nekim županijama već je počela.

Na Veletržnicu u Čapljini stigli domaći krastavci

Na čapljinsku veletržnicu u Tasovčićima stigli su domaći krastavci. Nema ih mnogo, a početna cijena im je, kažu prodavači dobra - od 2,50 do 3 KM. Domaći mladi krumpir drži cijenu od 2,30 do 2,60 KM, a cijena starog je ista od 0,8 do1,30 KM.

U usporedbi s barometrom cijena proteklog tjedna nešto niže su cijene karfiola koji košta od 1,5 do 2 KM, kelja od 1 do 1,30 KM, kupusa 1 do 1,20, te zelene salate koja se cijeni od 1 do 1,80 KM. Cijena raštike malo je porasla, te košta od 2,5 do 3 KM.

Cijene su, u usporedbi s proteklim petkom, većinom zadržali bijeli luk koji košta 5 do 6 KM kilogram, mrkva je 1,5, a cikla 1,5 do 1,70 KM, prasa od 2 do 2,50 KM, peršin i celer od 4 do 5 KM, brokula 3 do 4 KM.

Blitva drži cijenu od 1,20 do 1,50 KM, a špinat od 1,20 do 2,20 KM. Domaći crveni luk, ukoliko se može naći,cijeni se oko 2,50 KM. Ima i rotkvice koja ce cijeni od 5 do 7 maraka po kilogramu.

Vezica kuka je od 1 do 1,5 KM.

Voće, jabuke su od 0,80 KM domaće do 1,60 KM uvozne. Jezgra oraha ispred veletržnice je 20 maraka. Suhe smokve su 4 do 5 KM. Cijena jagoda nešto je niža i prodaju se za 5 do 6 KM po kilogramu. Sve navedene cijene su naveliko.

Ispred Veletržnice u ponudi između ostalog mogu naći drva i stajnjak - vreća stajnjaka je 5 KM. Metar drva je 90 do 100 KM.

Mogu se kupiti i domaća jaja po cijeni od 0,40 KM po komadu, a prodaju se i kokoši po 14 KM, te pijevci i kunići po 20 KM.

Od ostale robe, sir se kreće od 5 KM mladi s Podveležja, do 20 KM suhi ovčji s Morina i Zelengore, te Livanjski u kolutovima. Miješani je 12 KM. Bilo je i nemasnog sira koji se cijenio 5 do 6 KM kilogram. Kajmak se kreće od 16 do 20 KM po kilogramu.

Riba – somići i morska srdela su bili po 6 KM, šaran i pastrva 10, a lubin i orada su 15 do 20 KM, ovisno o veličini.

Cijene presadnica salate, peršina, blitve, špinata su 0,10 KM po komadu. Raštika i kupusi su od 0,20 do 0,25 KM, a kavade i paprike oko 0,30 feninga. Presadnice tikvica i krastavaca su od 0,40 do 0,50 KM, a jagode su od 0,50 do 0,80 KM po komadu.

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Obilježena 30. obljetnica oslobađanja vojarne „Božan Šimović“

23. travnja 1992. godine oslobođena je prva vojarna u BiH. Za stanovništvo Čapljine bio je to veliki dan i prekretnica u Domovinskom ratu. Ove godine u Vojarni Božana Šimovića, koja danas nosi ime po heroju Domovinskog rata koji je zajedno sa svojim suborcima vodio brojne akcije a oslobađanje vojarne bila je jedna od važnijih, upriličena je svečana komemoracija podno križa na ulazu u vojarnu a potom je služena sveta misa za poginule branitelje u kapelici sv. Mihovila. 

Poslušajte više u tonskom prilogu: 

Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!