banerRC212

Kulturološki biser juga Čapljine: Usnula nekropola na Kljenku sa 72 stećka!

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Aktualnosti
Istaknuto Kulturološki biser juga Čapljine: Usnula nekropola na Kljenku sa 72 stećka!

   Tajanstvena nekropola na Kljenku bez sumnje najveće je kulturološko blago juga čapljinske općine, koji se pruža istočno od Metkovića uz graničnu među između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Kažemo tajanstvena iz razloga što je nema u leksikonu nekropola u BiH, Šefika Bešlagića. Kad se pogledaju kameni spavači na prostranoj livadi koje za našeg prvog posjeta prije četiri, pet godina, nismo mogli detektirati, utisak je veličanstven. U međuvremenu je taj izdvojeni dio nekropole tada zarastao u kraški gustiš, požar učinio dostupnim oku, pa se može nazrijeti sva njezina raskoš. Međutim, to je jedina korist od tog požara, štete su puno veće. Kako je u gustišu bilo i velikih stabala, njihovo sagorijevanje, odnosno visoka temperatura koja se pri tome oslobađala, dobrano je oštetila većinu stećaka, pa su neki uslijed visoke temperature i naglog izlaganja suncu, djelom popucali. To je samo još jedna opomena revnosnima ili neobaviještenima, da se stećke grobove naših predaka, pusti na miru.

   Drugi veći dio nekropole nalazi se u obližnjem pravoslavnom groblju. Opći je dojam na osnovu viđenog da je izdvojeni humak po veličini kamenih blokova i ukrasima na njima puno raskošniji. S obzirom na obujam i koncentraciju, stvara se utisak da su tu naknadno grupirani, što je teško zamislivo. Naime, po nekoliko tona teške kamene gromade, gotovo nezamislivo bilo je pomicati do novijih vremena. Imajući to na umu ostaje za prihvatiti činjenicu da su tu in situ. Koliko smo prebrojavanjem uspjeli utvrditi, riječ je o ukupno 72 kamena spavača, mada dopuštamo mogućnost da su neki vremenom zaplili posebice u pravoslavnom groblju, čemu su mogli doprinijeti i naknadni ukopi.

   Naravno, u stručnim krugovima bi nepoznatu nekropolu, najprije bi trebalo zaštititi, a zatim stručno obraditi. Ono što se na osnovu opisa stećaka može izdvojiti je podatak da je riječ o velikom nadgrobnom kamenu, čija je svrha prije svega zaštititi grob od zvijeri i provala, a zatim da prema njihovoj veličini posluže kao spomenici u počast pokojniku. Smatra se da ime stećak dolazi od njegove glavne namjene obilježavanja groba, pa se može reći da je to – kamen koji stoji, dakle stećak. Dio autora poput mr. Radoslava Dodiga, stećke je naziva bilizima, obilježjima, negdje mramorima, zlamenima, kamenima itd. Isti naziv – stećak, koristi se za sve srednjovjekovne nadgrobne spomenike bez obzira na njihov izgled, a stećaka ima različitih oblika, pa se djela na ploče, ploče s podnožjem, sanduke, sanduke s podnožjem, sarkofage, sarkofage s podnožjem, krstove… Nekropola Knjenak ima različite oblike stećaka, od kojih bi neke trebalo otkopati pa da se vidi u koju vrstu spadaju.

   Mada nije evidentirana u stručnim krugovima nekropola Kljenak, je najveća čapljinska nekropola. Nalazi se na rasjedu između kraških brda Zvijezdine istočno i Šibonice zapadno, na nekada obrađivanoj zaravni od nekoliko hektara, odakle se područje Čapljine spušta prema delti Neretve, odnosno Bijelom Viru jugoistočno od Metkovića.

Tekst i foto: D. Musa

Poslijednja izmjena danaUtorak, 11 Svi 2021 08:04
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend

X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!