Rimski dani u Mokrom kod Širokog Brijega, festival kojim su organizatori rimsku prošlost svojega kraja pretvorili u epski spektakl i ove godine privukli su više od 20.000 posjetitelja. Taj sjajan primjer otvorio nam je jedno jednostavno pitanje – znamo li mi Višićani što zapravo imamo u Višićima?

Dok nas školske knjige vode u Rim i Pompeje, a festivali poput ovoga u Mokrom oživljavaju antiku pred našim očima, na Kućištima nalaze se ostatci jednoga od najvrjednijih i najraskošnijih rimskih kompleksa otkrivenih u Bosni i Hercegovini.

Ispod naših njiva, voćnjaka i plastenika čitav kompleks počiva gotovo nevidljiv, nedovoljno poznat, zaboravljen i daleko od pažnje koju zaslužuje u javnosti.

Riječ je o velikom rimskom imanju – kompleksu koji je imao raskošne stambene prostorije, unutarnje dvorište s peristilom i vrtom, prostorije za gozbe, podove ukrašene mozaicima, oslikane zidove, kupališni kompleks, bazene s toplom i hladnom vodom te sustav podnoga grijanja – hipokaust. Zamislite sad, podno grijanje u 2. stoljeću!

Uz stambeni dio postojale su kuhinje, spremišta, radionice, bunar, kanalizacijski odvodi te peći za proizvodnju opeke i keramike.

Drugim riječima, prije gotovo dvije tisuće godina na prostoru današnjih Višića postojalo je veliko, tehnološki napredno i bogato uređeno rimsko imanje, dostojno najbogatijih slojeva tadašnjega društva.

Nisu pronađeni natpisi koji bi otkrili ime vlasnika, ali arhitektura, raskoš kompleksa i pronađeni predmeti upućuju na bogatog doseljenika italskoga podrijetla, moguće visokog rimskog dužnosnika ili osobu povezanu s vojnom upravom.

Prva arheološka istraživanja

Lokalitet je 1955. godine obišao tadašnji ravnatelj Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine Marko Vego i utvrdio da se ondje nalazi značajan objekt s mozaicima i zidnim slikarstvom.

Arheološka istraživanja pod vodstvom dr. Irme Čremošnik započela su 1956. godine i odvijala se u više istraživačkih kampanja tijekom sljedećih godina. Provodio ih je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.

Irma Čremošnik rezultate je 1965. godine objavila u opsežnom znanstvenom radu „Rimska vila u Višićima“. Rad, zajedno s nacrtima, fotografijama, crtežima mozaika i pronađenih predmeta, obuhvaća više od stotinu stranica.

Prema zaključcima istraživanja, prvi dijelovi kompleksa nastali su potkraj 1. stoljeća, dok je do sredine 2. stoljeća imanje već bilo razvijeno u veliki građevinski kompleks. Pronađeni novac obuhvaća razdoblje od 104. do 383. godine.

Vila je bila u uporabi i dograđivala se sve do kraja 4. stoljeća, kada je porušena. Prema nekim tumačenjima, vila je oko 400. godine stradala u navali Gota.

Nakon toga prostor je korišten za kasnoantičke ukope, a u sljedećim stoljećima među ruševinama su se naselili rani Slaveni, koji su ondje ostavili tragove naselja i groblja.

Kamen, stupovi i drugi arhitektonski dijelovi vile poslije su korišteni i pri gradnji kuća u Višićima, što u svome radu bilježi i Irma Čremošnik.

Najmanje 17 mozaika

Možda najveću vrijednost vile predstavlja najmanje 17 sačuvanih mozaičnih cjelina. Na njima se pojavljuju geometrijski uzorci, rozete, isprepletene trake, rombovi, kružnice, stilizirane biljke, školjke, ribe, dupini, ptice i drugi motivi.

Mozaici nisu služili samo kao ukras. Njihova složenost, boje i način izrade svjedoče o bogatstvu vlasnika, povezanosti s italskim umjetničkim krugovima i angažiranju iznimno sposobnih majstora.

Uz mozaike i freske pronađeni su brojni ulomci luksuzne i svakodnevne keramike, amfore, svjetiljke, staklene posude i prozorsko staklo, predmeti od bronce i kosti, nakit, ključevi, igle, poljoprivredni i obrtnički alat te ostatci oružja.

Nakon istraživanja odlučeno je da se ostatci vile ponovno prekriju zemljom. Razlozi su bili osjetljivost mozaika, nestabilna podloga, plavnost zemljišta te nemogućnost trajnoga održavanja i zaštite otvorenog lokaliteta.

Zbog toga se izvorni mozaici i ostatci zidova najvećim dijelom još uvijek nalaze na svojim mjestima – zaštićeni slojem zemlje i skriveni od očiju javnosti.

Pokretni arheološki nalazi obrađeni su i pohranjeni u zbirkama Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Nacionalni spomenik i projekt muzeja

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika 2009. godine proglasilo je arheološko područje Rimske vile u Višićima nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U javnom predstavljanju projekta iz 2013. godine lokalitet je opisan i kao spomenik nulte kategorije. Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti iste je godine organiziralo inicijativni sastanak o izradi projekta Arheološkog muzeja Hercegovine, koji je trebao biti smješten upravo na lokalitetu Rimske vile u Višićima.

Arheologinja i profesorica Snježana Vasilj predstavila je tada iznimnu vrijednost kompleksa i predložila njegovu rekonstrukciju i restauraciju u izvornom obliku.

Ideja nije uključivala samo muzej, nego veliki arheološki i edukacijski centar s galerijom, knjižnicom, radionicama za izradu mozaika i različitim turističkim sadržajima. Projekt je trebao biti razvijan uz pomoć domaćih institucija te europskih i UNESCO-ovih fondova.

Nažalost, više od desetljeća poslije ideja arheološkog parka i muzeja u Višićima nije ostvarena…

Kako dalje, svijete?

Bilo bi neodgovorno danas jednostavno ukloniti zemlju i izložiti mozaike propadanju. Svakom novom otvaranju nalazišta morali bi prethoditi arheološka i geofizička istraživanja, konzervatorski projekt, riješeni imovinsko-pravni odnosi i osigurano trajno održavanje.

Ali to ne znači da ne možemo učiniti ništa.

Možemo postaviti informativne ploče. Možemo izraditi kvalitetnu maketu i digitalnu rekonstrukciju. Možemo napraviti kopije najljepših mozaika, organizirati lokalnu izložbu i upoznati djecu s poviješću njihova sela, osobito u suradnji s našom školom.

Jedna školska radionica, kopija višićkog mozaika, maketa kompleksa ili digitalna šetnja kroz vilu mogli bi djeci približiti povijest bolje od deset stranica udžbenika. Jer drukčije se uči kada znaš da se ono o čemu čitaš nalazilo ondje gdje danas živiš, prolaziš, igraš se ili obrađuješ zemlju.

Višići se nalaze u neposrednoj blizini Hutova blata, Mogorjela, Počitelja, Narone-Vida, Međugorja i Mostara. Malo je mjesta koja na tako malom prostoru imaju toliko prirodnih i kulturno-povijesnih sadržaja.

Rimska vila mogla bi postati važan dio te priče, ali najprije mora ponovno postati dio svijesti samih Višićana.

Prvi korak je da probudimo vlastitu povijest.

Napomena: Dio fotografija predstavlja ilustrativne digitalne rekonstrukcije mogućeg izgleda rimske vile u Višićima. Izrađene su na temelju objavljenih tlocrta, mozaika, opisa građevina i pronađenih predmeta, uz pomoć umjetne inteligencije. Ne predstavljaju konačnu znanstvenu rekonstrukciju lokaliteta.

Izvor: Mjesna zajednica Višići https://mz.visici.com/2026/08/11/rimska-vila-u-visicima-povijest-koja-spava-ispod-nasih-plastenika/