U sklopu festivala Slovo Gorčina u Stocu predstavljena je knjiga prof. dr. Almira Marića „Antičko društvo na području današnje Hercegovine“, nastala nakon višegodišnjeg istraživačkog rada i deset godina dorade doktorske disertacije na istu temu.
Riječ je o opsežnom znanstvenom djelu koje analizira društvene strukture antičkog razdoblja na prostoru današnje Hercegovine, koristeći arheološke, epigrafske i druge povijesne izvore dostupne za istraživanje tog razdoblja.
„Nekih deset godina radio sam na ovoj knjizi. Naravno, u međuvremenu sam objavljivao i druge publikacije, ali ovo je bio vrlo zahtjevan projekt i vrlo zahtjevna tema. Analizirao sam sve društvene strukture koje se mogu pronaći u izvornoj građi dostupnoj istraživaču kada je riječ o antičkom razdoblju naše prošlosti“, kazao je dr. povijesti Almir Marić.
Istraživanje obuhvaća široko područje Hercegovine – prostor Ljubuškog, Čapljine, Mostara, Konjica, Stoca, Trebinja i Nevesinja. Građa korištena u radu najvećim se dijelom nalazi u muzejskim ustanovama, među kojima su Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Muzej Hercegovine u Mostaru, Arheološki muzej u Splitu te Arheološka zbirka Franjevačkog samostana na Humcu.
Posebnu važnost imaju brojni arheološki lokaliteti, među kojima se ističe Mogorjelo kod Čapljine, jedan od najznačajnijih antičkih lokaliteta u Bosni i Hercegovini. Na tom se području nalaze vrijedni epigrafski spomenici koji pružaju važne podatke o životu i društvu rimskog razdoblja.
Vojnici, robovi, oslobođenici i obitelj – slika antičkog društva
Središnja tema knjige su društvene strukture stanovništva u rimsko doba. Autor analizira različite društvene skupine, među kojima posebno mjesto zauzimaju vojnici – legionari, augzilijari, konzularni beneficijari i veterani.
„Imamo, dakle, najvećim dijelom vojnike, a unutar vojnika legionare, augzilijare, konzularne beneficijare i veterane. Dalje imamo robove kao jednu vrlo važnu društvenu strukturu u Rimu. Oni su bili u različitim statusima i položajima unutar obitelji i zajednica“, pojasnio je Marić.
Knjiga obrađuje i položaj oslobođenih robova – libertina, odnosno oslobođenika, koji su često i nakon oslobađanja ostajali povezani sa svojim bivšim gospodarima. Posebna pozornost posvećena je i obitelji, koja je u rimskom društvu predstavljala temeljnu društvenu zajednicu.
„Obitelj je i tada bila najvažnija društvena struktura, srce svakog društva, i to se jasno vidi analizirajući dostupne izvore iz tog razdoblja“, istaknuo je Marić.
Hercegovina – prostor bogate antičke baštine
Područje Hercegovine i danas skriva brojne tragove rimskog razdoblja. Dolina donje Neretve posebno se izdvaja po bogatstvu arheoloških nalaza, a među najvažnijim lokalitetima nalazi se Narona kod Vida, koja se još uvijek istražuje.
Brojni lokaliteti još uvijek nisu u potpunosti istraženi, a dio mjesta spomenutih u izvorima i kartama, poput Peutingerove karte, još nije sa sigurnošću identificiran.
Ipak, ti izvori daju dragocjene podatke o glavnim prometnim pravcima antičkog vremena – od Narone prema Diluntumu, prema Sarajevskom polju te između Narone i Salone.
„Ono što možemo sa sigurnošću utvrditi jest da nam ti itinerari govore o najvažnijim putnim pravcima u antičko doba“, rekao je Marić.
Prema njegovim riječima, Hercegovina je jedno od najbogatijih područja kada je riječ o antičkoj baštini na prostoru današnje Bosne i Hercegovine.
„Čitava dolina Donje Neretve praktički je prostor gdje bismo gotovo bilo gdje mogli pronaći neki vrijedan antički nalaz – rimsku vilu ili tragove nekog drugog objekta. To su, uz prostor Ljubuškog, Čapljine i pojedine dijelove Konjica, među najbogatijim i najnaseljenijim područjima naše države u antičko doba“, kazao je Marić.
Knjiga „Antičko društvo na području današnje Hercegovine“ vrijedan je doprinos razumijevanju prošlosti ovog prostora. Ona pokazuje da se iza brojnih latinskih imena, natpisa i tragova rimske uprave često krije život domaćeg ilirskog stanovništva koje je činilo važan dio društvene slike Hercegovine tijekom rimske dominacije.
