S prvim sunčanijim danima u 2026. godini posjetili smo pčelinjak pčelara Nikole Matića, koji nam je otkrio što se trenutno događa u košnicama i zašto je ovo razdoblje jedno od najvažnijih u cijeloj pčelarskoj sezoni.

“Iako bi pčele tijekom zime trebale mirovati, zbog sve češćih toplih razdoblja zimski san često izostaje. U našim specifičnim klimatskim uvjetima temperature znaju biti previsoke pa pčele ostaju aktivne i troše više hrane. Neka pčelinja društva tijekom cijele zime imaju leglo, a upravo leglo dodatno povećava potrošnju zaliha. Zbog toga se u ovom razdoblju nerijetko događa da pčele ostanu bez hrane.

Zato je sada iznimno važno otvoriti svako pčelinje društvo i provjeriti je li matica živa – što je najvažnije – te ima li dovoljno hrane. Ako zaliha nema, pčelar mora intervenirati, dodati pogaču ili okvir s medom iz društava u kojima je med ostavljen. Cilj je osigurati da svako društvo preživi ovo razdoblje toplih dana, kada temperature dosežu i 15 do 20 stupnjeva. Pčele tada normalno funkcioniraju, ali unosa iz prirode još uvijek nema – prisutan je tek nešto peluda, dok na nektar treba pričekati travanj” – ističe Nikola.

Na pčelinjaku Nikole Matića trenutačno je više od 300 košnica, uključujući nukleuse i velika društva. Posla je mnogo, pa je svakodnevni rad od četiri do šest sati postao pravilo. U narednom razdoblju slijede intenzivnije aktivnosti – proizvodnja pčelinjeg otrova, sakupljanje peluda, matične mliječi te selidba na paše.

Prva na redu je bagremova paša, nakon koje se pčele vraćaju na lokalne paše drače, kadulje i livadnog bilja. Po završetku sezone slijedi povratak kući i priprema za zazimljavanje.

Za razliku od mnogih pčelara, Nikola Matić svoju proizvodnju ne temelji isključivo na medu. Razlog je nepredvidivost mednih prinosa. U počecima se, kaže, gotovo deset godina fokusirao isključivo na proizvodnju matične mliječi, bez selidbe pčela. Pčelinjak je bio smješten na Kuli u Dračevo, a proizvodnja usmjerena na proizvode kojima se drugi pčelari rjeđe bave.

„Med ima svatko. Jedne godine ga bude, dvije ili tri ga nema. Zbog vremenskih prilika i slabih paša posljednjih godina sve je teže ostvariti stabilne prinose. Kada nema dovoljno hrane u prirodi, a izvadi se previše meda, pčelinja društva slabe i mogu stradati. Nije isto zamijeniti njihov prirodni med šećerom i vodom. Prirodna prehrana za pčele je nezamjenjiva“, ističe Matić.

Upravo zato danas se više oslanja na proizvodnju matične mliječi i pčelinjeg otrova, a kakva će biti ova sezona, pokazat će mjeseci pred nama.

Prvi sunčani dani uoči proljeća možda djeluju bezbrižno, no za pčelare predstavljaju presudno razdoblje. Pravovremeni pregledi i pravilna prihrana odlučuju hoće li pčelinje zajednice snažno ući u novu sezonu ili će oslabjeti prije nego što prava paša uopće započne.