Nasilje nad ženama, odnosno rodno zasnovano nasilje, nažalost postaje sve češća tema medijskih izvještaja. No, način na koji se o tim slučajevima piše često dodatno stigmatizira žrtve i relativizira samo nasilje.

O tim problemima, rezultatima istraživanja i radu na promjeni svijesti govorila je Abida Pehlić, predsjednica Udruge “Novi put” i nositeljica projekta posvećenog analizi rodne perspektive u medijima.

O kakvom projektu je riječ?

Ovaj projekt je udruga Novi put realizirala uz podršku Svjetske organizacije kršćanskih komunikacija, upravo s ciljem da vidimo na koji je način rodna perspektiva prisutna u novinarstvu u BiH, a posebno u vijestima koje se odnose na rodno utemeljeno nasilje.

Kakvi su rezultati projekta?

Nažalost, mediji i dalje izvještavaju o nasilju gotovo svakodnevno, osobito kada znamo da se nasilje, posebno nad ženama, događa svakog dana. Međutim, primjetno je da mediji često senzacionalistički izvještavaju o tim slučajevima kako bi došli do veće vidljivosti.

Čini se da, kada se izvijesti o jednom slučaju nasilja, ubrzo isplivaju barem još tri slična slučaja. Ljudi tada više nemaju suosjećanja prema žrtvi, nego dolazi do relativizacije nasilja. 

Nažalost, često možemo vidjeti komentare koji potvrđuju to što ste rekli – često se traži krivnja u samoj žrtvi. Pokušava se pronaći neko opravdanje zašto je počinitelj nasilja postupio tako i kada je zapravo počinio nasilje. Tako da još uvijek svjedočimo patrijarhalnom obrascu prema kojem se žrtva najčešće smatra krivom za nasilje koje je nad njom izvršeno.

Ovo istraživanje je ukazalo na probleme, ali kako ih riješiti?

Mi kao udruga nastojimo kroz analize ponuditi kvantitativne i kvalitativne podatke o tome na koji su način žene prikazane u medijima. Ne samo žene žrtve nasilja, nego žene općenito. Naša analiza je pokazala da su žene i dalje najviše prisutne u rubrikama poput show businessa, estrade i slično, dok jako malo prostora zauzimaju uspješne žene – znanstvenice, prosvjetne radnice, umjetnice. Žene koje daju svoj doprinos društvu i čine ga boljim. Tom smo analizom željeli potaknuti promjene među samim novinarima – potaknuti drukčiji tip izvještavanja o ženama, onaj koji ističe pozitivne priče i daje poticaj mladim ženama, pogotovo djevojkama, da postoje žene na koje se mogu ugledati i koje mogu uzeti kao uzor, a možda ih i nadmašiti.

Kako utjecati na svijest ljudi i potaknuti promjenu?

To je vrlo dugotrajan proces, posebno zato što je Bosna i Hercegovina i dalje patrijarhalno društvo, što samo po sebi nije nužno problematično. Međutim, problematična je stigmatizacija žrtava. Konkretno, imamo situaciju da se žene koje su žrtve seksualnog iskorištavanja ili trgovine ljudima često okrivljuje da su same sebe dovele u tu situaciju. Ne ulazi se u samu srž problema – zbog čega su postale žrtve, na koji način su vrbovane i slično. Stvara se fama o tim ženama kao da one dobrovoljno pružaju seksualne usluge u zamjenu za velike svote novca, kako se često spominje u člancima. Takvi komentari obeshrabruju stvarne žrtve, bilo trgovine ljudima, bilo nasilja u obitelji, da zatraže pomoć, jer se boje da će njihov slučaj dospjeti u medije i da će se takvi komentari odnositi na njih.

Kakva je situacija u BiH, posebno u našoj županiji, u proteklim godinama kada govorimo o nasilju nad ženama? Čini se da je toga sve više.

Nažalost, nasilje je i sve češće i sve vidljivije. Možemo reći da su se žene u posljednje vrijeme ipak više ohrabrile tražiti pomoć i prijaviti nasilje, možda upravo pod utjecajem slučajeva femicida koji su se dogodili u BiH, ali i u našem okruženju. Kroz naše udruženje i naše besplatno savjetovalište svjedočimo sve većem broju zahtjeva za pružanje psihosocijalne podrške. Također imamo izvrsnu suradnju s centrima za socijalni rad, koji svoje korisnike upućuju na naše besplatno savjetovanje. Nerijetko radimo i s čitavim obiteljima kako bismo ih osnažili, pomogli im da zajedno prevladaju probleme koji su doveli ili mogu dovesti do nasilja, te na taj način očuvali obitelj i zaštitili djecu, posebno maloljetnu. – zaključila je Abida Pehlić, nositeljica projekta i predsjednica udruge Novi put.

Udruga Novi put je u okviru ovog projekta, kojeg podržava WACC Global, organizirala niz predavanja i radionica. Cilj radionica bio je kroz izgradnju kritičke medijske pismenosti stvoriti novu generaciju koja će prepoznati rodne stereotipe, zahtijevati promjene i graditi medijski prostor u kojem nema mjesta diskriminaciji.