banerRC212

Srijeda, 26 Siječanj 2022

O trenutnoj epidemiološkoj situaciji u Čapljini razgovarali smo s mr. Jozom Kneževićem i glavnom medicinskom sestrom Božanom Buljubašić

U Čapljini sve je veći broj zaraženih koronavirusom. O trenutnoj epidemiološkoj situaciji u gradu razgovarali smo s Jozom Kneževićem, magistrom sanitarnog inžinjerstva i glavnom medicinskom sestrom Doma zdravlja Čapljina, Božanom Buljubašić.

Prilikom preuzimanja sadržaja (fotografije i/ili tekst) - navesti link na originalnu objavu

Samo oko 10 posto žena na području grada Čapljina redovno ide na ginekološki pregled u Dom zdravlja Čapljina

Prvi mjesec u godini tradicionalno je posvećen temama vezanim za rak vrata maternice. Europski tjedan prevencije raka vrata maternice obilježava se u tjednu od 17. do 23. siječnja. Tim povodom razgovarali smo s ginekologom doma zdravlja Čapljina dr. Zdenkom Skelom.

 

Prilikom preuzimanja sadržaja (fotografije i/ili tekst) - navesti link na originalnu objavu. 

Potpora u hranidbi koza od 150 do 330 KM

Temeljem Odluke o odobravanju isplate novčanih potpora klijentima koji su ispunili uvjete za dodjelu novčane potpore u animalnoj proizvodnji odnosno poticaja u hranidbi kozarstvu potporu je dobilo 18 subjekata. Zanimljivo istaknuti kako su uz stočare iz Stoca, potporu dobili još stočari s područja grada Mostara, Jablanice, Prozor-Rame i Konjica.  Iznos ostvarenih potpora se kreće od 330 do 150KM.

Kada su u pitanju stočari, na području Stoca, potporu su dobili: Toni Bošković, Jozo Matić, Mile Raič i Semir Tuka.

S područja grada Čapljine, te općina Neum i Ravno nije ostvarena nijedna potpora.

Potpore su odobrene sukladno članku 11. Zakona o novčanim potporama u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno prerađivačkoj proizvodnji članka 6. Naputka o načinu i uvjetima za ostvarenje potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji za 2021. godinu.

Sukladno Programu i Naputku obračun novčane potpore za Potporu hranidbe u kozarstvu, vezano za raspoloživa sredstva izvršen je u iznosu od 6,00 KM po rasplodnoj kozi.

Za ostvarivanje potpore klijent treba biti upisan u Registar poljoprivrednih gospodarstava odnosno Registar klijenata. Inspekcijski nadzor obavljaju poljoprivredni inspektori resornog Ministarstva.

Naglašavamo da poticaji nisu nikakva socijalna nego isključivo gospodarska kategorija kojom se pospješuje razvoj gospodarstva u cjelini. Za potvrdu ove konstatacije dovoljno je kazati da poljoprivredni proizvođači kupujući različit repromaterijal, troše značajne sume novca, pa im se kroz poticaj primjerice, vrati samo dio uloženog.

 

Prilikom preuzimanja sadržaja - navesti link na originalnu objavu. 

Turizam u 2021. godini iz kuta Stjepana Primorca predsjednika TK „Hercegovina”. Službena statistika zbunjivala javnost, a Međugorje na oko 30 posto prometa iz 2019.

   Manje-više i nezainteresiranima je bilo jasno da je turistička sezona u 2021. u Bosni i Hercegovini bila kud i kamo uspješnija nego u prvoj pandemijskoj 2020. godini. Međutim, zabunu su unosila službena statistika. Primjerice Agencija za statistiku BiH odašiljala je informacije tipa „…u novembru 2021. turisti su ostvarili 67.570 posjeta, što je manje za 27,8 % u odnosu na oktobar 2021. i za 131 % više u odnosu na novembar 2020. godine. Turisti su ostvarili 146.900 noćenja, što je manje za 28,6 % u odnosu na oktobar 2021. i za 128,8 % više u odnosu na novembar 2020. godine“. E, sad se snađi što se doista događalo, je li u pitanju bio rekord svih rekorda ili su nas iz nadležne agencije počastili “točnim skupom netočnih podataka“. Kako je prošla Hercegovina u tom galimatijasu brojki tipa - prebačaj od 131 %, pitali smo Stipu Primorca predsjednika Turističkog klastera Hercegovina i predsjednika Udruge za turizam pri Gospodarskoj komori FBiH:

   „Zaista usporedbe je trebalo raditi sa 2019., ona je referentna godina i zbog činjenice da je bilo najuspješnija do sada, a bilo kakva usporedba s 2020. koja je u turističkom smislu bila kataklizmična, ne može se smatrati relevantnim. Kad usporedimo prošlu s 2020. godinom, onda bi se reklo da je porast broja turista, broja noćenja, porast prometa bio značajan , ali u usporedbi s 2019. godinom dobiju se realnije brojke koje su znatno manje od onih koje nam je statistika servirala. Kao primjer navest ću područje Međugorje najrazvijeniju turističku regiju u Hercegovini, pa i državi, realne brojke s kojima mi raspolažemo, jesu da je popunjenost smještajnih kapaciteta bila oko 30 posto u odnosu na 2019. godinu. Statistika barata podatcima od oko 70 % posto što je zaista daleko od istine“.

    -Jeste li kontaktirali Agenciju, jer prezentiranim brojkama samo su zbunjivali javnost?

   -To je njihov način rada, birokratski način rada, po njihovim pravilima dužni su uspoređivati godinu prije, a ne dvije godine prije i oni na taj način rade komparacije koji stvaraju iskrivljenu sliku u javnosti. Međutim, moramo reći da je lani bilo znatnih pomaka, svi skupa smo bolje radili, mada je to bilo vrlo šaroliko. Svakako 2021. godinu moramo podijeliti na dva dijela. U onom prvom dijelu godine do 19. svibnja, važile su znatne mjere ograničavanja rada po pitanju broja gostiju, radnog vremena i raznih drugih epidemioloških mjera koje su nam otežavale rad, a od 19. svibnja ukidanje mjera bar na području županija u Hercegovini, rad je bio znatno bolji. Imamo primjere da smo u ljetnom razdoblju u nekim dijelovima radili iznad očekivanja.

   -S kojih su sve strana stizali gosti?

    -Imali smo velikih problema ne samo zbog situacije u našoj zemlji nego i zbog situacije u zemljama iz kojih bi gosti trebali doći, jer je BiH uvijek bila u nekoj crvenoj zoni. Opravdano smo bili revoltirani ponašanjem našeg ministarstva inozemnih poslova koje nije prezentiralo realnu sliku prema vani. Mi smo uvijek bili u nekoj crvenoj ili narančastoj zoni, kad su brojke bile možda i najbolje mi nismo to prezentirali prema vanjskoj javnosti, pa smo imali znatna ograničenja u dolascima. Zemlje iz kojih su turisti, eventualno, trebali dolaziti kod nas, davale su preporuke da se ne ide u BiH!? To je bio jedan od razloga za organizaciju mirnog prosvjednog skupa ispred zgrade institucija u Sarajevu, gdje smo nadležnima skrenuli pozornost na činjenice. Nekakve male pomake smo i dočekali nakon toga. Generalno ono što je trend zadnjih godina, najveći broj gostiju u Hercegovini bio je iz Poljske, prevladava naravno Međugorje. Zemlje koje nekada nisu bile značajne po broju gostiju, sada dominiraju. Ono što je nekada bilo najznačajnije – Talijani, njih je sada najmanje. Trendovi se mijenjaju sukladno važećim epidemiološkim mjerama u zemljama iz kojih bi gosti trebali dolaziti.

   -Klaster okuplja više od trideset članica, kako su poslovale, je li bilo nekih iznimki?

   -Pa dobro, klaster pokriva prostor od Konjica do Trebinja i na zapad do Kupresa. U članstvu se nalaze objekti koji su generalno radili bolje, odnosno to su vodeći subjekti u sektoru turizma i ugostiteljstva u regiji, većina je radila solidno neki i znatno bolje od prosjeka. Ima primjera da su neke naše članice imale promet na razini 2019, pa čak i više. Kao pozitivan primjer u tom smislu, istako bi Hajdučke vrleti na Blidinju, oni su premašili čak i 2019. godinu, a ima nas nekolicina koji smo bili na dobrom putu dostići promet iz te godine. Primjerice hotel „Bigeste“ u Ljubuškom imao je u kolovozu najveći promet od otvaranja pa do danas.

Ukratko, može se reći da se prošla turistička sezona kretala u rasponu od pretežito podnošljivog, a pojedinačno i odličnih rezultata

D. Musa

Prilikom preuzimanja sadržaja (fotografije i/ili tekst) - navesti link na originalnu objavu. 

Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!