banerRC212

Petak, 24 Rujan 2021

Čapljinci dio tima koji je vodeći na robotičkoj olimpijadi

Trojica čapljinskih srednjoškolaca - Marko Masnić, Luka Džalto i Luka Jurković dio su tima koji je trenutno vodeći na robotičkoj olimpijadi. Ovaj tim ima ukupno osam članova. Uz trojicu Čapljinaca jedna članica tima je iz Stoca, a četvero članova iz Mostara. Cijelo ljeto ekipa robotičkog tima iz Hercegovine sklapala je projekte. Poslušajte što su za Radiopostaju Čapljina kazala dvojica članova robotičkog tima iz Čapljine.

Na veletržnici u Tasovčićima: Jeftiniji rajčice 1,0 do 1,5 KM, raštika 2,5 do 3,0 KM, mahune 2 do 3 KM, ali se drže krumpiri 0,8 do 1,2 KM i kupus 0,8 do 1,0 KM

   Nakon tromjesečnog prosječnog rasta cijena voća i povrća na veletržnici u Tasovčićima u petak, 24. rujna, cjenovna slika je suprotna, došlo je do pada cijena. Po svemu sudeći bit će to kratkoga daha. Dva udarna artikla tijekom cijele godine – krumpiri i kupus, imaju postojanu cijenu. Krumpiri se cijene od 0,70 KM banjalučki pa do 1,10 KM hercegovački, dok su planinski ispred veletržnice 1,2 KM za kilogram. Kupus je i dalje od 0,80 do 1,0 KM. Stabilne su još i cijene karfiola 2,0 do 2,5 KM, blitve je 1,2 do 1,5 KM, špinata 2,0 do 2,5 KM, peršin, celer, te prasa koja dolazi iz okolice Fojnice, su po 3 KM za kilogram. Stabilna je i cijena patlidžana 0,7 do 1,0 KM, cikle 0,5 do 1,0 KM, te paprika koje se cijene od 1 do 2 KM. Tzv. američke su od 1,3 do 1,5 KM, a mlade jesenske su 2 KM za kilogram. Moramo pohvaliti domaće povrtlare koji su počeli proizvoditi paprike u dva turnusa, proljetnom i jesenskom.

   Rajčice su jeftinije nego u petak, 17-og rujna, cijene se od 1,0 do 1,5 KM, koliko su plodovi iz Buturović Polja, te domaći zvani neretvansko čudo. Za pojašnjenje ističemo da se tijekom ljeta trže domaće kavade, dok se početkom jeseni nudi neretvansko čudo, u suštini riječ je o istoj sorti rajčica, samo je različito vrijeme dozrijevanja. Nešto jeftiniji još su krastavci 1,0 do 1,5 KM, sitni kornišoni za zimnicu, su 2,5 KM za kilogram. Jeftinije su i tikvice, 1,0 do 1,2 KM, zatim mrkva 1,1 do 1,2 KM, mahune 2,0 do 3,5 KM, raštika 2,5 do 3,0 KM, brokule 2,0 do 2,5 KM, kao i zelena salata 1,5 do 1,7 KM za kilogram.

   Za nijansu su skuplji crveni i bijeli luk, crveni luk je 1,2 do 1,5 KM, a bijeli je 4 refuza, pa do 10 KM vijenci. Nešto skuplji još su paprike roge 1,0 do 1,8 KM, te kelj 1,0 do 1,5 KM za kilogram. Od novina ističemo već standardni batat po cijeni 3,0 do 3,5 KM i tikve koje su od 0,50 do 1,5 KM koliko se cijeni sorta hokaido.

   Voće, kao i kod povrća više je pojeftinjenja nego poskupljenja. Jeftiniji su redom svježe smokve 2,0 do 2,5 KM, šipci 1,5 do 2,0 KM, pa breskve 1,8 do 2,2 KM. Posve očekivano nešto jeftinije su i mandarine koje se cijene 1,7 do 1,9 KM za kilogram.

   Stabilne su cijene jabuka 0,8 do 1,5 KM, krušaka koje su od 1 do 2 KM, koliko se cijeni hercegovačka viljamovka. Suhe smokve i dalje su od 4 do 6 KM, badem u ljusci je 6 do 7 KM, šljive su 1,2 do 1,5 KM, stolno grožđe je od 1,0 do 1,8, a vinsko 1,0 do 1,5 KM. Najskuplja je žilavka 1,5 KM, dok smo blatinu dobre kvalitete uočili i po cijeni od 1,2 KM za kilogram. Zadnje lubenice cijene se 0,50 KM, a praske su 2 KM. Skuplji je jedino bostan zahvaljujući sorti ananas koji se cijeni 1,5 KM, dok se plodovi od domaćih i hibridnih sorti trže za 0,8 do 1,2 KM za kilogram. Ističemo sve navedene cijene su na veliko i sve su istaknute, a pošto se roba proda znaju samo kupci i proizvođači, odnosno prodavači.

   Ispred veletržnice ponuda je sve bogatija, što je najbolji pokazatelj predstojećeg jesenskog obilja. Od novina ističemo dvije zanimljive, a to su divlje jabuke koje na jugu Hercegovine još zovu i divljakinje, cijene se 1 KM, te također divlje kruške tzv. takiše koje su 1,5 KM za kilogram. Riba se nudila na četiri štanda, najjeftiniji su bili somići i smrznuta srdela, po 6 KM, pastrva iz uzgoja bila je 9, a šaran 10 KM. Lubin i orada iz neumskih ribogojilišta, bili su 15 do 17 KM. Domaća jaja bila su od 0,23 do 0,30 KM komad. Mliječni proizvodi – kajmak iz kace cijenio se od 16 do 18 KM, dimljeni i vlašićki sir, te maslo bili su po 16 KM, Najjeftiniji bio je mladi sir iz Podveležja koji se cijenio 4 KM, a najskuplji suhi ovčji s Morina i Zelengore, te livanjski u kolutovima 20 KM za kilogram.

 

Tekst i foto: D. Musa

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Čapljina ulaže u infrastrukturu: Umiva se južni ulaz u grad i prilaz Mogorjelu

   Prije desetak dana započeli su radovi na nogostupu od urbanog središta Čapljine prema Gabeli, odnosno Gabela Polju. Naravno to je izazvalo zanimanje građana, pa su učestali i upiti – tko radi, što radi, dokle će se raditi, kako će to sve izgledati, koliko će koštati i slično. Posjetili smo radilište i ing. Maria Vlazića koji obavlja poslove nadzora, zamolili za pojašnjenje:

   „Ovo je posao za kojeg mislim da će se Čapljincima jako dopasti“, kaže Vlahić, te razlaže:

   „Radi se sanacija nogostupa u ulici Augusta Šenoe od prvog kružnog toka u gradu, do nekropole, odnosno ville rustice Mogorjelo. Izvođač radova su „Putovi“ Grude, a podizvođač SZR „Rotim“ iz Čapljine. Dionica je podijeljena na dva LOT-a. Prvi LOT je parter ispred zgrada, a drugi nogostup uz prometnicu R-425-a do Mogorjela. Prva dionica malo čeka dok lokalno komunalno poduzeće ne izmjeni dio cijevi, pa smo krenuli na LOT 2, drugu fazu do ville rustice. Radi se kompletno sve što se tiče nogostupa, skidaju se stari ivičnjaci, cestovni rubnjaci, pješački rubnjaci, skida se postojeća, stara kocka, radi se nova zelena površina, pa zalijevanje zelene površine. Drvored ostaje, osim drveća koje se nalazi na sred postojeće šetnice, ali 95 posto drveća i zelene površine ostaje onako kako je bilo. Sama dionica je dugačka 1.100 metara“, navodi ing. Vlahić, pa naglašava:

   „Na kompletnoj dionici radit će se nova rasvjeta, od grada do ville rustice Mogorjelo! Kad se završi to će biti jedna nova i šetnica i zelena površina, uz potpuno novu rasvjetu, tako da će građani moći uživati u ovom dijelu grada, koji će u neku ruku i otvoriti ovaj južni ulaz u Čapljinu. Do sada je ovaj dio djelovao zapušteno, sada će se to riješiti i kompletno urediti. Ako se vremenom iznađu sredstva da se uredi i desna strana, pa nova prometnica, novi asfalt, to bi onda bio pun pogodak. Međutim i ovako će Čapljina bljesnuti kad se s juga ulazi u grad, a mislim da će na velikom dobitku biti i villa rustica Mogojelo“, konstatira ing. Vlahić.

   Od inženjera Vlahića doznali smo da bi radovi trebali biti završeni do polovice siječnja iduće godine. „Ima nekih nepredviđenih prepreka, u vidu cijevi na neočekivanim mjestima i slično, ali ja se nadam da će sve biti završeno u planiranom roku“, kaže ing. Vlahić. Naravno, Čapljinci se ne bi ljutili da šetnica bude gotova i nešto ranije, do Nove godine.

   Doista, uređenje nogostupa neće samo urbano područje Čapljine otvoriti prema jugu, nego će i villu rusticu Mogorjelo otvoriti za izletničke, pa i turističke posjete laganom šetnjom do odredišta. Treba svakako istaknuti da je Mogorjelo jedinstven arheološki spomenik iz rimskog doba u Bosni i Hercegovini, pa i šire. S razlogom ubraja se u najljepša zdanja kasne antičke kulture u regiji. Mogorjelo je otkrio i otkopavanje vodio Carl Patsch u razdoblju od 1899. do 1903. godine.

   Slobodno se može reći da široki nogostup koji će kroz aleju platana uz rasvjetu voditi do Mogorjela, biti u duhu narodne – jednim udarcem dvije muhe, odnosno otvorit će i grad i villu rusticu. Dosadašnja šetnica rađana polovicom osamdesetih godina zbog vremena i moćnih žila platana bila je dotrajala, pa će ovo osvježenje dobro doći cijelom krajobrazu. Investitor je naravno grad Čapljina, a dio sredstava za uređenje nogostupa prema Mogorjelo i još nekih dionica, dijelom bi trebala biti osigurana iz EU fondova zahvaljujući partnerstvu s Makarskom i Gracom, iz R. Hrvatske.

Tekst i foto: D. Musa

  • Objavljeno u Sport
Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!