banerRC212

Petak, 22 Siječanj 2021

Na veletržnici u Tasovčićima: Poskupila zelen, zelena salata do 1,5 do 2 KM, sirevi od 4 do 20 KM, suha kozja plećka čak 35 KM kilogram!

   S veletržnice u Tasovčićima u četvrtom siječanjskom tjednu nešto vedrije informacije za domaće proizvođače zeleni. Kao što su nam u pregledu cijena prošloga petka najavljivali stalni prodavači da će s niskim temperaturama doći bar do oporavka cijena zeleni, to se i dogodilo. Nešto skuplji su redom – karfiol 1,2 do 1,5 KM, zatim kelj 1 do 1,2 KM, zelena salata 1,5 do 2,0 KM, blitva 1,7 do 2,0 KM, špinat 1,5 KM s otvorenog pa do 2,4 KM plastenički. Rast cijena bilježe i brokule koje se cijena 1,8 do 2,3 KM, te kupus pupčar – prokulice 1,0 do 1,4 KM za kilogram.

   Kod domaćeg povrća nismo registrirali niti jedno pojeftinjenje. Cijene su zadržali krumpiri 0,30 do 0,50 KM, kupus 0,35 do 0,50 KM, crveni luk 0,60 do 0,80 KM za kilogram. Gotovo isključivo uvozna mrkva i dalje je od 0,7 do 1,0 KM, cikla je 0,8 do 1,0 KM, a rodakva od 1,5 do 2,0 KM. Peršin i celer cijene se od 3 do 4 KM, raštika je od 2,0 do 3,5 KM, mladi luk pera su oko 2,5 KM, bijeli luk je od 4 KM refuza, pa do 6 KM vijenci, dok se bijeli luk ispred veletržnice cijeni od 8 do 10 KM. Prasa se i dalje cijeni od 1,5 debele pa do 3,0 KM tanke stabljike tzv. studenačka, tikve za juhu su 0,5 do 1,0 KM, a domaći grah je 5 do 7 KM za kilogram. Kanadski grah cijeni se 4 KM za kilogram. Od uvoznog povrća ističemo da se turske paprike cijene 2 KM, dok su talijanske tikvice 2 KM za kilogram.

   Ponuda domaćeg voća sve je skromnija. Ima još uvijek nešto jabuka koje se cijene od 0,85, pa do 1,0 KM, dok su uvozne do 1,3 KM. Suhe smokve su 3 do 5 KM, dok je kivi od 1,3 do 1,5 KM. Od domaćeg voća još se mogu naći orasi, u ljusci su 5 do 6 KM, dok je jezgra 15 do 17 KM. Primjetili smo i jednu gajbu ljutih šipaka koji su se cijenili 1,2 KM, uvozni turski šipci su 2 KM. Iz Neretve ima samo limuna koji se cijeni od 2,5 do 3,5 KM, Ističemo, sve navedene cijene su na veliko.

   Ispred veletržnice kao i obično u zimskom razdoblju znatno je življe, čemu petkom doprinose u prvom redu prodavači ribe i mliječnih proizvoda, Najskuplji proizvod kojeg smo zamijetili bila je suha kozja plećka prodavača iz Ljubinja koja se cijenila 35 KM za kilogram! Proizvođač je cijenu obrazložio da je to najbolje od najboljeg, nismo probali, alicijenom je premašila i jarčevinu koja se nedavno tržila po 27 KM i svinjsku pečenicu samo 20 KM za kilogram. Kupreška slanina namočena u bijeli luk bila je 15 KM. Domaće kobasice cijenile su se od 15 do 16 KM, Kupreški čvarci prodavali su se po 10 KM od bijele slanine, te 20 KM od miješane slanine, dok su čvarci - prodavača iz Nevesinja bili 15 KM. Brašno za puru s vodenog mlina, bilo je 2 KM, dok se brašno od heljde i raži cijenilo 1,5 KM. Mliječni proizvodi sada se nude na pet štandova do prije dvije godine bili su na tri štanda što potvrđuje da je sir tražena roba. Cijena se kreće od 4 KM mladi sir iz Podveležja, pa do 20 KM suhi ovčji sa Zelengore i livanjski u kolutovima. Suhi ovčji sir s Morina već desetak godina je 18 KM, a iz Podveležja od 15 do 18 KM. Miješani ovčji kravlji sir iz Podveležja s Kupresa i s Morina nudi se po 12 KM itd.

   Ponuda ribe standardna, glave šarana za brudet nude se za 2 KM komad, somići su 6, pastrva iz uzgoja 9, a šaran 10 KM za kilogram. Fileti šarana su 14 KM, a lubin i orada iz neumskih ribogojilišta cijene se od 15 do 17 KM. Kad je ogrjev u pitanju novina je ugljen u vrećama cijena je 8 KM, vreća drva je 5 KM, dok se vreća stajnjaka cijeni od 4 do 5 KM. Cijena drva standardna – oblovina je od 85, dok su cijepana oko 95 KM za prostorni metar. Na kraju ističemo da su u ponudi bile različite vrste čajeva i tinktura od ljekovitih biljaka, domaća perad i jaja, pa kućanske i poljoprivredne alatke kovača iz Vareša i razna druga roba.

{gallery}2021/1/trznica22{/gallery}

Tekst i foto: Dušan Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Čapljina, Neum i Ravno bez poticaja za janjad, jarad, telad i prasad

   Temeljem Zakona o novčanim potporama u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno prerađivačkoj industriji, članak 6. Naputka o načinu i uvjetima za ostvarivanje potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji za 2020. godinu, Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije donio je Odluku o odobravanju isplate novčanih potpora klijentima koji su ispunili uvjete. Riječ je o interventnim mjerama za proširenje stada iz vlastitog uzgoja - uzgoj janjadi, jaradi, teladi i prasadi. Među 141 proizvođačem nema niti jednoga koji je ostvario neki od tih vidova potpore s čapljinskog područja.

   Potporu za proširenje stada iz vlastitog uzgoja – uzgoj janjadi u 2020. godini, ostvarilo je 117 klijenata. Daleko najviše iz općine Konjic 89, slijede proizvođači iz općine Stolac 28, zatim Čitluka pet i grada Mostara troje klijenata. Poticaj je iznosio 7 KM po janjetu. Dakle, iz čak pet općina po ovom osnovu, nema klijenata koji su ostvarili potpore – Čapljine, zatim Neuma, Ravnog, Jablanice i Prozor Rame. Najveći iznos za uzgoj janjadi u H-N županiji - 1.750 KM dobio je uzgajivač iz Konjica, dok je najmanji iznos samo 210 KM dobio također uzgajivač iz općine Konjic.

   Potporu za proširenje stada iz vlastitog uzgoja – uzgoj jaradi u 2020. godini, ostvarilo je devet proizvođača, od čega ponovo, najviše iz Konjica pet, zatim Stoca tri, te Čitluka jedan klijent. Kao i po janjetu potpora i po jaretu iznosila je sedam maraka. Najveći iznos za uzgoj jaradi dobila je tvrtka iz Čitluka 2.100 KM, a najmanji uzgajivač iz Stoca 175 KM.

   Za uzgoj teladi, odnosno proširenje stada iz vlastitog uzgoja – u 2020. godini, potporu je dobilo 14 proizvođača, najviše iz općine Stolac devet, slijede proizvođači iz Grada Mostara četiri, dok je jedan klijent bio iz Prozor-Rame. Za interventnu mjeru – proširenje stada iz vlastitog uzgoja – uzgoj teladi u 2020 godini, vezano za raspoloživa sredstva, izvršen je u iznosu od 88 KM po teletu. Najveći iznos za uzgoj teladi dobio je uzgajivač s područja grada Mostara i to u iznosu od 2.200 KM, a najmanji uzgajivač iz Stoca 704 KM.

   Potporu za proširenje stada iz vlastitog uzgoja – uzgoj prasadi u 2020. godini, ostvarilo je samo jedan proizvođač i to iz općine Stolac. Potpora za uzgoj prasadi iznosila je 11 KM po komadu, a jedini proizvođač prasadi u Hercegovačko-neretvanskoj županiji dobio je ukupno 440 KM.

Tekst i foto: Dušan Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend

X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!