banerRC212

Petak, 05 Lipanj 2020

Lagani rast tražnje, prve breskve 2 - 2,2 KM, kajsije 3 do 4 KM, bjeli luk "skočio" na 3 do 5 KM

U zadnjem pregledu cijena u svibnju, nakon dvomjesečne letargije konstatirali smo minijaturna pomicanja cijena kada je u pitanju domaće voće i povrće. Ni ovoga petka nema značajnijih poskupljenja, međutim očito da s ukidanjem ili ublažavanjem mjera protiv pandemija koronavirusa, tražnja raste. Stalni prodavači ističu da je u tom pogledu znakovit bio četvrtak, kada se roba domaćih proizvođača ponajbolje tražila u ovoj godini.

   Oživljavanje tražnje vidljivije je kod voća nego kod povrća. Od pregleda cijena koncem svibnja u prosjeku za pola marke, skuplje su trešnje i višnje. Trešnje su trenutačno od 1,5 do 3,0 KM, višnje od 1,5 do 2,5 KM, a kajsije - marelice, 3 do 4 KM. Domaći bostan se trži za 1,5 do 2,2 KM, dok su jagode 2,5 do 3,5 KM. Stigle su i prve domaće breskve koje su se cijenile od 2 do 2,2, dok su prve nektarine bile oko 2 KM za kilogram, marelica je 3-4 KM. Cijena bostana kreće se u rasponu od 1,8 do 2,2 KM. Orasi u ljusci cijenili su se 5 KM za kilogram. Stalni prodavači voća iz Bosne, trenutačno nude isključivo uvozne – poljske jabuke, a cijena se kreće od 1,8 do 2,2 KM za kilogram.

   To bi bilo sve kada je voće u pitanju, kod povrća registrirali smo jednu novinu, prve ovogodišnje patlidžane, koji su se nudili po cijeni od 2,0 do 2,3 KM. Nakon mjesec dana kada se tržio praktično u bescjenje, skuplji je kupus koji je bio 0,20 do 0,25 KM, porasla je i cijena blitve 0,80 do 1,0 KM, pa raštike koja se nudila od 1,5 do 2,0 KM. U porastu su i cijene luka, crveni je 0,70 do 1,0 KM, dok je bijeli luk od 3,0, refuza, pa do 5,0 KM vijenci. Za desetak feniga jeftiniji su mladi krumpiri koji se trže za 0,70 do 0,90 KM, zimski krumpiri, uvoz iz Njemačke i dalje su 0,65 KM. Nešto jeftiniji su cikla 1 do 1,4 KM, mrkva 1 do 1,5 KM, zatim peršin i celer čiji list se cijeni od 2 do 3 KM za kilogram, te grašak koji je 1,5 do 2 KM.

   Ostalo povrće iz redovitog barometra cijena Radiopostaje Čapljina zadržalo je cijenu, kelj je tako i dalje od 0,60 do 0,80 KM, zelena salata mizernih 0,30 do 0,60 KM, špinat 0,60 do 0,80 KM. Cijena crvenih i pink rajčica se ujednačila i kreće se od 1,8 do 2,3 KM, dok su sitne rajčice sorta cherry, 4,0 KM. Relativno stabilna je i cijena paprika koje su od 1,6 do 2,3 KM, nepromijenjene u odnosu na konac svibnja, su cijene tikvica 0,7 do 1,0 KM, te mahuna koje su 3 do 4 KM za kilogram.

   Ispred veletržnice uobičajeni petak, s tim da je početkom lipnja povećana ponuda drva, čija cijena ostaje od 85 KM prostorni metara oblovine, pa do 100 KM. Kočići za povrće uglavnom su pola marke, komad, stajsko gnojivo je 4 KM vreća. Ponuda presadnica cvijeća, a posebice povrća je u očitom padu. Većina proizvođača je rasprodala presadnice i zatvorila štandove, međutim dvojica najupornijih su ostali, cijene uobičajene 0,10 zelena salata, peršin i blitva, 0,20 je raštika, kupusi su 0,25, a rajčice i paprike od 0,30 do 0,40 KM, hibridno sjeme. Cijene presadnica cvijeća su od 0,30 KM, pa naviše. Ponuda ribe izvrsna, od ribe iz Jablaničkog jezera na početku tržnice, pa do riječnih – babuške i peškelji 3 KM, na kraju veletržnice.

   Somići i srdela cijenili su se po 6 KM, pastrva iz uzgoja bila je 9, a šaran 10 KM. Morska riba iz Neumskog zaljeva – lubin i orada bili su 15 do 17 KM za kilogram. Mliječni proizvodni – sir se cijenio od 4 KM mladi iz Poveležja, pa do 19 KM miješani ovčji/kravlji iz Livna. Kajmak je bio 16 do 18, a maslo 14 do 16 KM za kilogram. Domaća jaja zavisno od veličine, bila su od 0,20 do 0,30 KM, a pilići 4 KM. Bilo je i kunića čija cijena se zavisnog o veličine, kretala do 25 KM komad itd.

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Hutovo blato mjesec i pol dana nakon požara: Trska se obnavlja, nasukane barke, a ptice poput zvijezda „čitaju“ i vatru

   Tišinu Karaotoka, ruba Hutovog blata nedaleko od Čapljine, ovih dana remeti samo cvrkut ptica. Nema uobičajenih ekskurzija, ni turističkih posjeta. Uz ptice, povremeno mir dva tri kilometra od prometne magistrale M – 17, naruše glasovi radnika zabavljenih čišćenjem šume čempresa. Da nije prisjećanja na požar od prije mjesec i pol dana, bila bi to prava idila. Sažimajući dojmove proljetnog požara i njegovih posljedica Josip Vekić, voditelj Službe zaštite Parka prirode Hutovo blato, kaže:

   „Lokalitet gdje je bio požar relativno brzo se oporavlja, pošto je močvara, nova trska već izbija, a ptice? Kako se godinama kod nas događaju i namjerni, i nenamjerni požari, sigurno su sebi izabrale teritorij gdje ne može doći do požara, gdje je ispod niskog raslinja voda. One već imaju iskustvo i navikle su na te probleme na Hutovom blatu.

   -Dakle, i ptice uče u Hutovom blatu?

   -Ptice uvijek uče. Ptice uvijek uče, kad su male, kad su u gnijezdu uče raspored zvijezda, pa znaju kad će i kuda u Afriku odletjeti. Isto tako, vjerojatno, znaju u koje vrijeme se događaju požari, pa traže sigurnija područja za razmnožavanje. Tijekom proteklog razdoblja nije bilo ni posjeta, smanjena je bila prisutnost čovjeka što je djelomično pogodovalo oporavku. Međutim, hidrološka situacija nije povoljna, nema kiša, pa su neke vrste potražile povoljnija područje za gniježđenje ili su nedostatak vode u ovom dijelu parka, kompenzirale prelaskom na Svitavsko jezero koje zbog hidroelektrane obiluje vodom. Deset, jedanaest vrsta pataka koje se kod nas gnijezde su upravo na Svitavskom jezeru. Ostali su mali vranci, sve vrste čaplji i manje ptice, koje žive u tršćacima“, kaže ing Vekić, te vraćajući se posljedicama požara koncem druge dekade travnja, nastavlja:

   „Krupne životinje su izbjegle vatru, dok se to za dio ptica koje se gnijezde u tršćacima, ne može reći. Dio njih se skrio u nisko raslinje i žbunje, međutim one su se skrile od vatre, ali nisu od visoke temperature koja prati takve eruptivne požare. Na osnovu uvida prilikom ranijih požara uočili smo tu pojavu, poslije požara pronalazili smo uginule jedinke u močvari“.

   Josip Vekić inače, inženjer lovstva i zaštite, ističe da je pticama zbog smanjene prisutnosti ljudi, pandemija korona virusa pogodovala.

   „Čim nema nekih aktivnosti, čim nema čovjeka, životinje to brzo uoče i priviknu se novim okolnostima.“, zaključuje ing. Vekić, voditelj Službe zaštite PP Hutovo blato.

   Na pristaništu s brodicama po razini vode, lako je uočiti da i nije bilo pandemije, teško bi što od foto safarija bilo. Jednostavno, nema vode, barke su skoro nasukane.

D. Musa

U nedjelju središnji dan obilježavanja akcije Lipanjskih zora

 

U nedjelju 07.lipnja prigodno će se misnim slavljem i odavanjem počasti poginulim braniteljima obilježit akcija Lipanjske zore hrvatske Hercegovine.
Sveta misa za poginule hrvatske branitelje služit će se u groblju u Ševaš njivama s početkom u 10 sati, Središnji skup zahvale hrvatskim braniteljima je u 11:30 ispred spomen obilježja u Počitelju gdje će se polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odati počast hrvatskim braniteljima.
U 19 sati održat će se Sveta Misa u groblju, a u 20:00 je polaganje cvijeća ispred Spomen križa u Čeljevu.
Počast hrvatskim braniteljima odat će se i u ponedjeljak 08.lipnja u 19:30 sati polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća ispred Spomenika poginulih branitelja u Višićima

 

  • Objavljeno u Najave

Smilje bez poticaja u 2020. godini

   Na listi poticaja za biljnu proizvodnju u 2020. godini u Hercegovačko neretvanskoj županiji, nema smilja. Izostavljanje potpora za nasade smilja jedna je od novina u politici poticaja Hercegovačko-neretvanske županije u 2020. godini. Stručna tijela ministarstva očito su procijenila da ta vrsta proizvodnje nema perspektivu. Podsjećamo, u 2019-oj godini poticaje za nasade smilja ostvarilo je 190 proizvođača od čega čak 138 iz općine Stolac, slijedi Grad Čapljina 26, pa Čitluk 14, Neum 7 i Grad Mostar 4 potpore. U 2018-oj poticaj za smilje ostvarilo je čak 211 uzgajivača od čega opet daleko najviše iz Stoca 169 korisnika. Prema tome nakon tri godine smiljari su ove godine ostali bez županijskih poticaja.

   Od biljne proizvodnje u 2020-oj godini potpore će se isplaćivati za podizanje novih nasada voća – jabuka, krušaka, šljiva, višanja, trešanja, bresaka, nektarina, marelica, zatim šipka, smokve, oraha, bajama lješnjaka i kivija. Isto tako potpore će se isplaćivati za podizanje novih nasada maslina, novih nasada vinograda, zatim proizvodnju grožđa - stari nasad, proizvodnja šljive – stari nasad, proizvodnja smokve – stari nasad, proizvodnja šipka – stari nasad, proizvodnja breskve i nektarine – stari nasad, proizvodnja maslina – stari nasad, proizvodnja malina – stari nasad.

   Na potpore u ovoj godini, mogu računati i proizvođači rajčica na otvorenom, zatim proizvodnja lubenica na otvorenom, proizvodnja bijelog luka na otvorenom, proizvodnja crvenog luka na otvorenom, proizvodnja graha na otvorenom, proizvodnja povrća u plastenicima, te proizvodnja presadnica povrća i ljekovitog bilja. Dakle, otpalo je smilje, ali je kako je naveo ministar Jović, uvedeno nekoliko novih vrsta potpora. Uglavnom, za novčane potpore u poljoprivredi biljnu i animalnu proizvodnju, županijskim proračunom predviđeno je 1.320 milijuna maraka, što je ujedno i najveća suma u tu svrhu, od uvođenja potpora primarnoj poljoprivrednoj i prehrambenoj proizvodnji prije četiri godine.

D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend