banerRC212

Petak, 10 Siječanj 2020

Petar Raguž: Ne znam što u klubu misle, ali bez plaće se ne može živjeti!“

   Petra Raguža čapljinskog nogometaša na dan prvog proziva igrača Čelika čiji je član bio prošle jeseni, zatekli smo u Čapljini. Kako je dobar dio jeseni zbog bolesti i ozljeda, izbivao s terena, prva asocijacija bila je na nove slične probleme, međutim od Petra doznajemo nešto posve drugo:

   „Kad sam došao u Čelik sve je bilo kako smo se dogovorili. Prvu utakmicu protiv Širokog Brijega, odigrali smo dobro i pobijedili, a ja sam odigrao devedeset minuta. Sljedeća utakmica bila je protiv Sarajeva kući, pune tribine, ja nisam mogao igrati zbog viroze. Vratio sam se protiv Veleža, ali viroza je uzela danak, nisam bio na razini, opet sam se opet razbolio. Pauzirao sam sedam dana, nakon čega mi je trebalo vremena vratiti se u prvu postavu. Kada sam to uspio protiv Zrinjskog, a onda mi je otišao mišić… Peh za pehom.

   -Polusezona za zaborav?

   -Upravo tako, što prije zaboraviti i vratiti se na stare staze.

   -Proziv, niste otišli u Zenicu?

   -Nisu ispoštovali dogovoreno, mislio sam sporazumno raskinuti ugovor, međutim na to nisu pristajali. Onda je nas nekolicina igrača kontaktirala sindikat nogometaša, podnijeli tužbe, čekamo rasplet.

   -Nesporazumi s igračima postali su praksa u Čeliku, jesenas zbog dugova prema igraču jednu utakmicu nije niti igrao, što je po srijedi?

   -Ne znam što bi rekao po tom pitanju, samo mi nije jasno što u klubu misle? Imamo valjane ugovore, svaki igrački koji ih je do sada tužio, dobio je na sudu. Svi mi igrači koji nisu išli na proziv svatko od nas desetak, mislio je sporazumno raskinuti ugovor, dakle da se isplati dio potraživanja uz ispisnicu. Nisu pristali. Poslali smo dopis za opomenu, nisu odgovorili nikome. Zaista ne znam što misle, samo znam tko ih je god je od igrača, do sada tužio dobio je na sudu. Nisam mislio da će do toga doći, međutim nama igračima ne preostaje ništa drugo. Novaca nema, a treba od nečega živjeti. Ne mogu u Zenici biti bez plaće.

   -Situacija je delikatna, do odluke suda može potrajati, igrači nemaju vremena za čekanje, nastavak prvenstva se bliži?

   -Imam par izglednih ponuda, ali prvo čekam papire pa ćemo vidjeti. Treniram sam individualno, čekajući rasplet.

   Tako je oko podneva zborio Petar Raguž, predvečer u šetnji ulicama Ljubuškog zapazili smo nekolicinu igrača Čelika, koji su odmah po održanoj prozivki stigli na pripreme. U stvari uputili su se u Međugorje, ali su na kraju završili u Ljubuškom. Uz Petra Raguža na prvom prozivu nije bilo još devet igrača – Okić, Jamak, Dilaver, Dedić, Pecelj, Brekalo, Blažević, Isić i Miletić. U međuvremenu je u Čeliku promijenjen sportski direktor, koji bi na startu trebao razriješiti situaciju oko statusa desetak nogometaša.

D. Musa

  • Objavljeno u Sport

Mediteranska muha i tržište čapljinske voćare natjerali na rane sorte jabuka, a kraljica voća iz doline Neretve osvaja tržište Ruske Federacije

   Jabuka se u proteklih dvadesetak godina odomaćila u dolini Neretve, te u Popovom polju na krajnjem jugu Bosne i Hercegovine. Svojevrsni pionir u tom pohodu kraljice voća prema jugu, bila je tvrtka „Dominant iz Gabela Polja, koja u Nerezima kod Čapljine ima plantažu od petnaestak hektara. Agronom Slavko Korda direktor tvrtke kaže:

   „Prošla zima bila je u znaku hiperprodukcije jabuka u cijeloj Europi, naročito Poljskoj, prepune su bile hladnjače pa im je s stoga ljetos bila niska cijena. Međutim, ove zime imamo sasvim drugačiju situaciju jabukom se isplati tržiti i ona ima svoju cijenu i svoje mjesto na tržnicama. Proljetos je bilo problema u proizvodnji zbog kiša, pa su hladnjače ostale poprilično prazne. Ono što se sada prodaje to su zadnje zalihe iz 2018-te godine, a dobrim dijelom prodala se i proizvodnja 2019. godine. To znači da bi narednog ljeta prodaja mogla biti dobra, pogotovu rani sortiment kojeg mi i zastupamo najviše. Kasni sortiment jabuke kojeg smo ranije imali puno više u proizvodnji, mi smo u proteklih godinu dvije uglavnom iskrčili pa sada prevladava rani sortiment. Nama bi to trebala biti prednost u odnosu na ostala uzgojna područja, jer smo desetak dana u prednosti“, obrazlaže direktor Korda, te nastavlja ističući:

   „Ove godine neće biti zaliha, pa očekujemo da će ljetna jabuka imati dobar prolaz na tržištu. Mi smo sada sa 70 posto svoje proizvodnje na ljetnim jabukama, sve bi to do kraja kolovoza trebalo biti pobrano. Kasnog sortimenta imamo jako malo, pa bi nam to mogla biti prednost. Kasni sortiment ima jako težak uzgoj, za naše područje, traži veliki broj zaštita, a nama se to ne isplati s obzirom da ranu, ljetnu, jabuku možemo prodati vrlo povoljno. Na taj način izbjegnemo napade sredozemne voćne muhe, koja je postala napast s kojom se jako teško boriti, a ostati u okvirima zadanih fitosanitarnih normi. Pred berbu ne smijemo ići u zaštitu s insekticidima, moramo poštivati karencu, a sredozemna voćna muha napada upravo u to vrijeme kad jabuka i svako drugo voće i povrće, mijenja boju i počinje dozrijevati“.

   -Dakle, za promjenu sortimenta u vašem voćnjaku presudno nije bila samo tržište, nego i biološki aspekt proizvodnje?

   -Upravo to, bježimo od pretjeranog kemije, jer svi trgovački centri, sve države…, svi su postrožili uvjete za otkup, za plasman voća, na njihovo tržište, a istodobno vi se morate obraniti od pošasti sredozemne voće muhe, mada je ove godine bio slabiji napad nego prethodnih godina. Mora se štititi, a kad dođe berba vi to više ne možete, dok ona upravo tada napada.

   -Gdje ste sve plasirali ovogodišnji urod jabuka?

   -Nešto je išlo na domaće tržište, Bosne i Hercegovine, nešto za Hrvatsku, a jedan veći dio za Rusku Federaciju, preko izvoznika koji rade s Rusijom. U cjelini jedna od boljih godina za trženje jabuke.

   -Nakon tih vaših riječi bit će onih koji će pomisliti da i sami nešto posade, što biste im savjetovali?

   -Uh, jabuka je jako teška proizvodnja, nije to baš onako posaditi za okućnicu, to mora raditi profesionalac, koji će se tome posvetiti i znalački raditi, jer u jabuci treba biti, treba svaki dan prolaziti, snimati stanje, intervenirati na vrijeme, sve joj treba dati na vrijeme da bi bila uspješna i kvalitetna. Mislim da će bez obzira na prodaju ipak, malo ljudi posegnuti za jabukama. Jabuka je za proizvodnju jako teška kultura“, zaključuje ing. Korda.

   Uglavnom, nakon zime izobilja ove godine cijena jabuka na čapljinskoj veletržnici je stabilna i kreće se od 0,80 pa do 1,30 KM. Uz uvozne jabuke dopremaju i proizvođači iz Gračanice i Gradačca, povremeno i s banjalučkog područja.

D. Musa

Praznici istanjili novčanike, pala tražnja za povrćem, cijene voća rasle

   Za minule praznike „peglale su se kartice”, komentar je stalnih prodavača na veletržnici u Tasovčićima u pogledu prodaje domaćeg povrća. Aluzija je to na pojačanu kupovinu, odnosno potrošnju tijekom blagdanskog razdoblja, nakon čega je zavladala svojevrsna oseka. Uglavnom, ponuđene količine se nisu rasprodale, pa je proizvođačima ostalo čekati neko bolje vrijeme.

   Skromna tražnja osjetila se i na cijenama, u odnosu na barometar koncem prošloga tjedna mali su pomaci posebice kod povrća. Nešto skuplji su raštika 1,5 KM vrhovi, pa do 3,0 KM listovi, skuplja je i brokula koja pretežito stiže iz Neretve, pa blitva 2 do 2,8 KM. Po vrijednosti skromna su i pojeftinjenja. U laganom padu je cijena kupusa pupčara – prokulica 1,5 do 2,0 KM, pa špinata 1,5 s otvorenog, do 2,8 KM plastenički, a nešto niža je i donja cijena lista peršina i celera koji se mogu naći od 3 pa do 5 KM za kilogram. Korijen celera i dalje je 3, a peršina 5 KM za kilogram.

   Ostalo povrće zadržalo je cijene kupus je tako i dalje od 0,25 pa do 0,40 KM, krumpiri su od 0,50 do 0,80 KM, planinski ispred veletržnice su 0,90 KM za kilogram. Kelj je od 0,5 do 1,0 KM, karfiol 1 do 1,5 KM, zelena salata je od 1,5 do 2,0 KM, prasa od 1,2 KM debele stabljike, dok je tanka studenačka, od 2,5 do 3,0 KM. Mrkva je 0,7 do 1,0 KM, cikla 0,8 do 1,0 KM. Crveni luk se cijeni od 0,7 KM uvozni pa do 1,6 KM za kilogram domaći, dok je bijeli luk i dalje od 5 KM refuza, pa do 7 KM vijenci. Bilo je i domaćeg graha koji se cijenio 5 do 6 KM. Sve nvedene cijene su na veliko.

   Za razliku od povrća kod voća praznici su rezultirali manjim poskupljenjima - krušaka, jabuka, suhih smokava i kivija. Domaće jabuke su od 1,0 do 1,5 KM za kilogram, kruške su od 1,5 domaće pa do 3,0 KM uvozne sorte abata. Suhe smokve su 5 do 8, dok je kivi od 0,7 do 1,5 KM. Domaći bademi u ljusci su 7 KM, a orasi 5 do 6 KM. U porastu je i cijena mandarina koje se nude za 1 do 1,4 KM. Od voća iz Neretve, ima još naranči po cijeni 1,8 do 2,0 KM, zatim grejpa oko 1,5 KM, te limuna 2,5 do 3,0 KM. Lješnjaci u ljusci ispred veletržnice, cijene se 6 KM za kilogram, dok je kesten 3,5 KM itd.

   Ispred veletržnice kao i obično petkom, dobra je bila ponuda ribe i mliječnih proizvoda. Riba se cijenila 6 KM somići, 9 KM je bila pastrva iz uzgoja, očišćena bila je 10 KM, koliko se cijenio i šaran, dok su fileti bili po 15 maraka. Smuđ se nudio 12 KM za kilogram, a jegulje nije bilo. Suhi ovčji sir s Morina i livanjski u kolutovima, bio je po 18 KM, iz Podveležja 15 KM. Mladi sir cijenio se 5 do 6 KM, kravlji je bio 8 do 12 KM. Kajmak iz kace bio je 18 KM, a maslo 14 do 16 KM. Bilo je i čvaraka koji se cijene 16 KM, a istu cijenu imala je i domaća slanina. Novina u ponudi bio je sok od ribizle koji se cijenio 15 KM, dok je marmelada, od ribizle, bila 8 KM za kilogram. Iako prodaja nije bajna cijena drva se ne mijenja, oblovina je 90 KM za prostorni metar, dok cijepana dostižu 100 KM itd.

D. Musa

POZOR

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend