banerRC212

Sadržaj izdvojen po datumu: Utorak, 28 Kolovoz 2018

Upis u Srednju školu Čapljina

  Upis učenika u više razrede - drugi, treći i četvrti, Srednje škole Čapljina vršit će se 29-og i 30-og kolovoza nu prostorijama škole. Kako se navodi na službenoj školskoj stranici, upis će se obavljati od 8 do 12 sati.

Simbolično polaganjem cvijeća uz grob velikog vojskovođe Vlatka Vukovića obilježena 630. godišnjice bitke kod Bileće

   Na simboličan način, polaganjem cvijeća uz spomen obilježje vojvodi Vlatku Vukoviću na nekropoli Boljuni, u stolačkoj općini, Udruga „Vitezovi hercega Stjepana Kosače“ iz Stoca i Udruga „Vojvoda don Ivan Musić“, iz Ljubuškog, obilježile su 630. godišnjicu bitke kod Bileće. Prema poznatim povijesnim vrelima bitka kod Bileće zbila se 27. kolovoza 1388. godine (negdje se spominje 26. kolovoza, što u suštini nište ne mijenja). U toj bitki Vlatko Vuković je, hametice potukao tri puta brojniju tursku silu koju je predvodio rumelijski begler beg Lala Šahin, također poznati vojskovođa. Lala Šahin je 1371. godine u bitki na Marici, teško porazio srpsku vojsku koju su predvodili kralj Vukašin i njegov brat despot Uglješa. U sudaru s precima današnjih Hercegovaca Lala Šahin je jedva izvukao živu glavu, a njegova brojna vojska oko 18.000 ljudi, je hametice potučena. Tom pobjedom makar i privremeno, zaustavljen je osvajački pohod Osmanlija na prostore današnje BiH.

   Bitci kod Bileće prethodio je upad manjih četa turske vojske 1386. godine, kada su se uspjeli probiti sve do doline Neretve. „Napad jačim snagama izvršen je dvije godine kasnije pod zapovjedništvom Sahin-paše, čiju su vojsku Bosanci zadržali kod Bileće. Tu je Tvrtkov vojvoda Vlatko Vuković 27. augusta 1388. godine potpuno potukao Turke“, navodi Boris Nilević u djelu „Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata“, str. 67., Sarajevo, 2004.

   „Kod Bileće, 27. avgusta, dočekao je tursku vojsku, u hercegovačkim klancima, vojvoda Vlatko Vuković sa bosanskom vojskom i potukao je do nogu. Jedva se spasio sam Šain sa malim brojem pratnje i ljudi“, navodi srbijanski povjesničar hercegovačkih korijena, Vladimir Ćorović, „Istorija Srba“,str. 244., Beograd, 2011.

   Citirajući Mavra Orbinija, dubrovačkog benediktinca, povjesničara i prevoditelja, Esad Kurtović, u djelu „Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača“, Sarajevo 2009., navodi: „On (mislim se na Orbinija) samouvjereno naglašava da je Vlatko za svoje uspjehe u borbama protiv Osmanlija bio nagrađen od strane Tvrtka Kotromanića svim onim oblastima koje su kasnije nazvane Hercegovinom“, str. 33.

   Vojvoda Vlatko Vuković sudjelovao je u mnogom bitkama, među ostalim i na Kosovu, odakle se vratio s vijesti o pobjedi slavenske vojske, o čemu je bosanski kralj Tvrtko izvijestio zapadne zemlje, pa je ostalo zabilježeno da su tom događaju u čast, u Parizu zvona zvonila. Nakon povratka s Kosova sukobio se s ugarskom vojskom koja je pustošila Bosnu i porazio je u dvjema bitkama. Naredne 1390. godine prisilio je dalmatinske gradove Split, Trogir, Šibenik i otoke Brač, Hvar i Korčulu da priznaju vlast bosanskog kralja Tvrtka I… Umro je 1393. godine ostavivši sinovcu Sandalju Hraniću znatno uvećane posjede. Sandalja Hranića naslijedio je također sinovac Stjepan Vukčić Kosača, po čijoj tituli hercega, Hercegovina dobi ime.

   Simboličnim činom dvije udruge koje kroz rad promoviraju značajne događaje i ličnosti iz povijesti Hercegovine, željele su skrenuti pažnju javnosti ne samo na događaj, nego i na činjenicu da se ne nekropoli Boljuni južno od Stoca uz prometnicu prema Neumu, nalazi grob tako značajne ličnosti iz povijesti srednjovjekovne bosanske države. Na krstači uz stećak kojeg je raspolovio pad hrasta, piše: „A se leži dobri junak i čoek Vlatko Vuković: Piše Semorad.

Tekst i foto: D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed

-2°C

Čapljina

Djelomično oblačno

Vlažnost: 43%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 03 Siječanj 2019 3°C -1°C
  • 04 Siječanj 2019 3°C -2°C

banerRC1vikend