banerRC212

Sadržaj izdvojen po datumu: Četvrtak, 22 Ožujak 2018

Loše vrijeme i skuplje gorivo rasadničarima 'jedu' zaradu

   Učestale padaline i hladno vrijeme u drugoj polovici zime i početkom proljeća, donijeli su probleme specijaliziranim proizvođačima presadnica povrća. U Poljoprivrednoj zadruzi "Sunce" u Nerezima, ističu da se problemi očituju na dva načina, prvi je odlaganje preuzimanja presadnica, a drugi skok cijene goriva.

   Odlaganje preuzimanja presadnica izravna je posljedica vremenskih prilika, točnije neprilika. Stalne padaline i hladno vrijeme prisilili su povrtlare na prolongiranje rokova sadnje. Međutim, to s druge strane proizvođaču presadnica stvara probleme zbog nagomilavanja sadnog materijala.

   "Imamo razumijevanja za naše kupce, ali i probleme, jer zbog sadnica koje su trebale biti isporučene, nemamo prostora za sjetvu novih. To nam je usporilo proces i dovelo u situaciju, da razmišljamo hoćemo li obustaviti primanje novih narudžbi", ističe Dragan Dadić direktor zadruge "Sunce".

   Drugi problem je svima manje-više poznat, a riječ je o poskupljenju goriva, u slučaju grijanja plastenika to se ogleda u poskupljenu lož ulja. U vrijeme preuzimanja prvih narudžbi koncem prve dekade prosinca, cijena lož ulja bila je 1,51 marku, a u međuvremenu je cijena skočila za 25 feniga po jedinici, trenutačno je 1,76 maraka za litru.

   U zadruzi "Sunce" ističu da u sezoni koja je počela po jednim cijenama energenta, a nastavila po drugim nisu u mogućnosti korigirati cijene.

   "Mi smo svoju sudbinu vezali za naše kupce, bez obzira što su nam cijene repromaterijala rasle, zadržali smo prošlogodišnju razinu cijena presadnica", ističu u Poljoprivrednoj zadruzi "Sunce", te dodaju da je pri takvim uvjetima sve teže poslovati.

   Uglavnom, želje ovoga proizvođača presadnica, kao uostalom i svih povrtlara juga Hercegovine su razvedravanje i zatopljenje. Rasadničari bi se tako riješili nagomilane robe, dok bi proizvođači mogli obaviti planiranu sadnju, koja i onako već kasni.

Velikani hrvatske moderne u Čapljini

  

    "Velikani hrvatske moderne" naziv je izložbe koja će u subotu, 24-og ožujka, biti otvorena u Umjetničkoj galeriji, Hrvatskog kulturnog središta, u Čapljini. Na izložbi će biti postavljena djela iz zbirke Moderne galerije Zagreb. Radi se o priznatim i poznatim autorima. Ljubiteljima slikarstva će se predstaviti – Ljubo Babić, Vladimir Becić, Vilko Gecan, Leo Junek, Frano Kršinić, Ivan Meštrović, Jerolim Miše, Robert Frangeš Mihanović, Omer Mujadžić, Juraj Plančić, Vanja Radauš, Zlatko Šulentić, Marino Tartaglia, Marijan Trepše, Milivoj Uzelac i Vladimir Varlaj.

    Otvaranje izložbe "Velikani hrvatske moderne", održat će se dakle u subotu, 24-og, s početkom u 19,30 sati.

  • Objavljeno u Kultura

AUDIO Preko 95 % općine Čapljina snadbjeva se pitkom i kvalitetnom vodom iz vodovoda.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana voda je "Priroda za vodu - mogućnost rješavanja problema s kojima se sektor voda suočava u 21. stoljeću uz primjenu rješenja koja se već nalaze u prirodi".

U povodu Svjetskog dana voda s Mariom Čolićem, direktorom Javnog komunalnog poduzeća Čapljina razgovarali smo o čapljinskom vodovodu i kvaliteti vode. Razgovor poslušajte u tonskom prilogu.

 

U galeriji pogledajte podatke analize vode iz čapljinskog vodovoda.

 

U nedjelju u Čapljini Uskrsni šahovski turnir

  

   Šahovski klub Čapljina organizira turnir u prigodi blagdana Uskrsa. Turnir će se održati u nedjelju, 25-og ožujka, u prostorijama Šahovskog kluba u ulici Matije Gupca, u Čapljini. Prijave se primaju do subote 24-og ožujka, u prostorijama kluba ili na mobitel broj 063/383-370.

    Propozicije turnira prilagođene su i mlađim i starijim šahistima, a uz članove kluba mogu se prijaviti i drugi ljubitelji šaha. Turnir će se igrati po švicarskom sustavu, sedam kola, petnaest minuta po igraču.

  • Objavljeno u Sport

HGSS moli građane za pomoć

Zijada Smailhodžić nestala u Stocu.

Hercegovačka gorska služba spašavanja moli građane koji imaju bilo kakvu informaciju o nestaloj Zijadi Smailhodžić da jave na broj 063 11 22 33. Zijada je visoka 170 centimetara, teška 70 kilograma, crvenkaste boje kose, malo proćelava po sredini, ima 50 godina. Kada je zadnji put viđena u ulici Stjepana Radića u Stocu na sebi je imala plavu trenerku, plavu jeknu i žute čizme.
Sve informacije o "nestaloj" možete javiti GORSKOJ SLUŽBI SPAŠAVANJA na brojeve telefona 063 11 22 33 i 063 717 343.

U dolini Neretve čudo neviđeno – pčelari tvrde: Meda nema ni za lijeka

   I to se dogodilo, u čapljinskom kraju pa i cijeloj Hercegovini nema domaćeg meda, narodski kazano ni za lijeka?! Kako se to dogodilo govori nagrađivani čapljinski pčelar Slaven Kordić.

   „Svi znamo sezona 2017-te, da je bila jedna od najlošijih što se tiče pčelarske proizvodnje to jest, samog meda. Pošto se kod nas pčelari skoro isključivo baziraju na med, to je još jedan podatak koji nije išao na ruku pčelarima. Visoke ljetne temperature i suša, početak proljeća s vjetrom, burom, koja je za nas karakteristična, a cijelo proljeće nije dala pčeli da se razvije, zbog čega su samo sretni koji su potrefili neke lokacije „izvadili“ veće količine meda, pa su nešto i napravili“, kaže ovaj čapljinski pčelar pa prelazeći na nestašicu meda nastavlja:

   „Med se prodao već davno. Ja sam imam potrebu da udovoljim nekim stalnim mušterijama, kontaktirao sam neke pčelare iz Hercegovine, tražio da mi pozajme ili prodaju meda, međutim u Hercegovini koliko ja znam, ne može se naći meda, meda u stvari nema“, kaže Kordić, te na upit – je li to dobro za pčelare najbolja vijest ili oni ipak vole rezerve, nastavlja:

   „Mislim da je s jedne strane dobro, a s druge nije. S jedne strane je dobro da se med počne cijeniti, da se vidi da se ne može meda proizvoditi u nedogled, da to nije rijeka nepresušna, znači škrto podneblje naše je takvo da su količine unosa znatno manje nego u nekim krajevima gdje medi bagrem, gdje medi repica, gdje medi suncokret… Naše područje je škrto, ali zato i kvaliteta meda je dobro. Evo, kada budu probali ove druge medove, ja se nadam da će potrošači prepoznati razliku između hercegovačkog meda i meda kojeg kupe sa strane“.

   Nije nestašica meda samo na području doline Neretve, nego kako smo doznali u cijeloj Hercegovini. Određene količine mogu se naći kod većih proizvođača, ali i tada samo na kilo, dva Jednostavno, dvije uzastopno lošije godine, odnosno kako to pčelari kažu 'slabije paše', iscrpile su i zalihe. Ono što pčelari u ovom trenutku priželjkuju, to je da kiše stanu, pa da pčele krenu na posao suhih krila. Med se traži, najveći pčelari ga prodaju ga samo na kilograme, ako nekome zatreba baš za lijeka, a oni manji kako upućeniji vele, ispraznili su i uobičajene kućne zalihe. Eto, i to se dogodilo. Početkom desetljeća slušali smo jadikovke pčelara oko nemogućnosti plasmana, a sada posve druga slika, meda nema na domaćem tržištu, a kamo li za izvoz za kojeg su poodavno ostvarene osnovne pretpostavke.

Tekst i foto: D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed

12°C

Čapljina

Djelomično oblačno

Vlažnost: 48%

Vjetar: 20.92 km/h

  • 22 Listopad 2018 21°C 9°C
  • 23 Listopad 2018 22°C 11°C

banerRC1vikend

0-Greška: 0

0Call to undefined method Joomla\CMS\Session\Session::gc()

It appears the page you were looking for doesn't exist. Sorry about that.

Naslovnica | Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.