banerRC212

Sadržaj izdvojen po datumu: Četvrtak, 02 Studeni 2017

Sunčani listopad jesen pretvorio u turističku sezonu

Počitelj krcat autobusima, Englezi škrtiji od Škota, kupuju „naši“, Turci i Talijani


Turizam11 Trazena tikva vodenjaca od 5 euraSunčani listopad nije obradovao samo meteropate, ratare, vinogradare i maslinare Hercegovine, nego produživši sezonu i turističke radnike. Da turizam u kojem se ove godine u Hercegovini očekuje rast od petnaestak posto, bilježi istinski jesenski uzlet, svjedoče slike iz Počitelja, gdje od osam sati izjutra pa do 16 u popodnevu, traje prava promenada autobusa. Mali i veliki, uglavnom s dubrovačkim tablama, smjenjuju se na putu prema Mostaru i nazad. Uočljivo je to i po broju prodavača voća i povrća, čiji se broj povećao. Trude se ugoditi turistima, kako bi osigurali kakvu takvu zaradu. Jedan od njih je i Jusuf Jazvin iz Tasovčića, koji je uz obrazloženje da nekako uspijeva „izbiti plaću“, pristao na razgovor bez posebnog nagovaranja:
„Ljetos je bila dobra sezona, sada je nešto slabije, ali se može zaraditi. Imamo raznovrsnog voća, suhih smokava, mandarina, paprika, to jest voća i povrća“, pojašnjava Jusuf kojeg prekidamo pitanjem – kako idu tikve tzv. vodenjače:

„Jesu vodenjače, one se dobro prodaju, turisti ih kupuju kao ukras. Cijena je pet eura.“

„Komentiraju li turisti kad kažete, pet eura?“
„Ništa, uopće ne komentiraju. Što se god turistima sviđa, ne pitaju za cijenu. Imao sam mnogo mušterija takve vrste“, veli jusuf, koji na upit – što bi preporučio ljudima da proizvode, u stvari što turisti traže, kaže?
„Suhe smokve! Tu je najveći biznis, ljudi da znaju, svak bi to radio. Evo, kilo suhe smokve je pet eura, a dnevno prodam pet do šest kilograma. Suhe smokve, zaista, potražnja je velika, nastojim osigurati zalihe za sezonu.“

„Koliko će vaša sezona trajati, mislite li se povlačiti, tijekom zime.“

„Nema povlačenja, sada idemo cijelu zimu, što jače, kada nestane sad sezonskog voća i povrća, bavit ćemo se mandarinama, i kojeg još voća bude za jesen i zimu.“
„Očito da turista ima stalno.“
„Turista ima stalno, jest da slabije kupuju, ali zavisi koji su turisti. Na primjer, Englezi slabo kupuju, Francuzi slabo kupuju, najviše kupuju Turci, Talijani i naši ljudi, iz Hrvatske, znači Hrvati i Bosanci, to su ta četiri koji najviše kupuju.“


„Što je Englezi, škrti k'o Škoti?“
„Škrti su, škrti su, imao sam problem u vezi jednog eura morao sam se svađati s njima. Prate sve, neće dati, iako mi mislimo da je to njima malo, njima je puno, euro ili dva dati, za neku sitnicu.“


„Kada je bila najveća gužva?“
„Osmi i deveti mjesec, kad dođu dva autobusa i kad dođe po trijes' četeres' ljudi za štand, kad se treba snać, trijes', četeres ljudi, namiriti. Uspije se sve, zato što je sve zapakovano i samo tup, tup, tup…“

 

-I posao ide“?
„Ide, ostavljaju i bakšiša, nekada dnevno zna ostati po dvajes' trijes' maraka. Ostavljaju šta će, nešto vrijedi dvije, tri marke, on ostavi pet i tako, i onda se nakupi. Nešto robe i propadne, stojeći ovdje na otvorenom…“


Turizam10 Jufufov stand„Trgovina je ipak bolji posao od poljoprivrede s kojom ste se doskora bavili?“

„Uh jest, ovo je dobar biznis, mjesečno se može zaraditi jedna plaća, solidna. Ovo je biznis na mjestu, jer da je ovo biznis neđe gdje nije mjesto, ne bi od biznisa ništa bilo. Turističko je ovo mjesto, zato i ide posao, ima i bakšiša i posla.“
Razgovor s Jusufom zbog kupaca – turista, prekidali smo u nekoliko navrata. Na parkingu su bila četiri autobusa, dva velika i dva kombi busa, sve dubrovačkih registracija. Jusuf veli – samo da potraje“.

 

Danas katolici obilježavaju Dušni dan

Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih, katolički je blagdan koji se obilježava dan nakon Svih svetih, 2. studenoga.
 
Uz ovaj blagdan, kao i za blagdan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.
 
Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilon službeno je uveo u Cluny o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311. godine. 
 
Španjolska je 1748. godine dobila povlasticu, da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetoga Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu.
 
U Čapljinskoj općini povodom ovoga dana služene su svete mise za sve pokojne na gradskim ili mjesnim grobljima, crkvama ili kapelicama. 
 
Pretplati se na ovaj RSS feed

11°C

Čapljina

Pretežno oblačno

Vlažnost: 66%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 18 Studeni 2017 16°C 6°C
  • 19 Studeni 2017 13°C 3°C

banerRC1vikend