banerRC212

Sadržaj izdvojen po datumu: Petak, 05 Siječanj 2018

Na čapljinskom području počela sadnja ranih krumpira

Vjerovali ili ne u čapljinskoj općini započela je sadnja mladih krumpira. Kako smo doznali od jednog mlađeg poljoprivrednika, sadnju krumpira u plastenik obavio je odmah po završetku novogodišnjih praznika. Kako smo doznali od upućenijih u ovu temu, sadnja krumpira u plastenike obavlja se do 15. siječnja.

S obzirom na dobru prođu prošlogodišnjih mladih krumpira, povrtlari koje smo kontaktirali ističu da se očekuje povećanje sadnje u odnosu na prošlu sezonu. Naime, rani krumpir iz plastenika, pokazao se unosnom kulturom, uz ostalo ne traži nikakva sredstva zaštite, dovoljni su voda i prihrana i ako ne bude kasnih mrazeva prinos, a time i prihod je zajamčen. (dmu)

Bliženjem kraju blagdanskog razdoblja pada cijena zelene salate

Na Veletržnici u Tasovčićima ništa nova, unutar žičane ograde mir i tišina, a ispred krkljanac uvećan slavljenjem blagdana pravoslavnog Božića. Cijene bez većih promjena u odnosu na prednovogodišnje. Skuplji su blitva 1,4 do 1,6, zatim peršin 4,5 do 5 maraka kilogram zelene mase, celer 4 do 5 maraka, te mrkva 90 feniga do 1,10 maraka. Nekoliko je manjih pojeftinjenja u prvom redu zelena salate koja se sada nudi za 1,3 do 1,5 marku kilogram, raštike 1,5 do 1,8 maraka i kelja 60 do 80 feniga. Ostalo povrće manje-više zadržalo je cijene od zadnjeg petka u 2017-oj godini, pa se tako krumpiri i dalje prodaju po 50 do 60 feniga, zanimljivo, ove zime skuplji su banjalučki nego iz drugih regija. Kupus je ostao 30 do 40 feniga, karfiol je 1,2 do 1,3 marke, kupus pupčar od 1,3 do 1,5 marku, te brokule 1,8 do 2,2 marke. Cijena špinata se ustabilila na 80 maraka s otvorenog, pa do 1,4 marke plastenički, dok se prasa nudi po cijeni od 1 debele stabljike, pa do 2 marke tanke stabljike. Cikla je 90 feniga do marku, crveni luk 1,2 marke vojvođanski, pa do 1,3 konjički, iz Buturović polja. S obzirom na razdoblje godine cijene crvenog luka mogle bi ove godine bilježiti nove rekorde. Cijena bijelog luka zahvaljujući obilnoj ponudi bijeljinskog i vojvođanskog, stabilizirala se na 6 do 8 maraka vijenci, cijena domaćeg graha u zrnu je 5 do 6 maraka.

Voće, uz odličnu ponudu jabuke su od 90 feniga pa do 1,7 maraka, još uvijek se može naći i domaćih krušaka, naravno iz Bosne, a cijena se kreće od 1,2 pa do 2,5 marke uvozne. Suhe smokve su 4 do 5 maraka, jezgra domaćih oraha od 16 do 18 maraka, dok je kivi od 1,2 do 1,5 marku. Ima i voća iz delte neretva, najviše svakako mandarina koje se cijene od 1 do 1,3 marke, naranče su oko 1,5, a rijetki grejp od 1 do 1,2 marke. Cijena izgledom izuzetno kvalitetnog opuzenskog limuna je 2,4 do 2,7 maraka za kilogram. Sve navedene cijene su na veliko.

Ispred veletržnice kao i obično petkom glavnu riječ i ovoga puta vodili su prodavači ribe i mliječnih proizvoda. Riba je imala standardne cijene 9 maraka pastrva iz uzgoja, a 11 šaran, dok su fileti bili 14 maraka za kilogram. Somići su se cijenili 6 maraka, a jegulja uobičajenih 40 maraka za kilogram. Nudila se i riječna riba – keljavci i babuške i to po cijeni od 3 marke, dok je cinkva bila 8 maraka kilogram. Mliječni proizvodni, mladi sir se nudio za 4 do 6 maraka kilogram, miješani ovčji/kravlji bio je 10 do 12 maraka, suhi ovčji 14 do 15 maraka iz Podveležja, a 18 s Morina. Uz već standardne prodavače mliječnih proizvoda iz Podveležja i iz Nevesinja, koji nude sir s Morina, povremeno se ispred veletržnice pojave i neki povremeni prodavači, a cijene njihovih proizvoda u okviru su navedenih. Ponuda drva obilna cijena uobičajena, 75 maraka cijenio se prostorni metar oblice, dok su cijepana bila 80 maraka, a vreća drva 4 do 5 maraka. Međutim ovo su istaknute cijene, a konačne zavise od umijeća cjenkanja prodavača i kupca. Uz navedeno ispred veletržnice su se nudila domaća jaja i perad, pa domaće vino i sok od šipka, alatke kovača iz Vareša, a bilo je i razne odjeće. Jednom riječi petak na Veletržnici je poseban dan, reklo bi se nema što nema, naravno prodavači bi željeli više kupaca.

D. Musa

Draženko Krmek bivši nogometaš sada pečalbar u Njemačkoj tvrdi: Po talentu ne zaostajemo, ali uvjeti diktiraju rezultate“

Iz Bosne i Hercegovine ne odlaze samo informatički stručnjaci i medicinski radnici, nego i sportaši odnosno, sportski stručnjaci. Kad se ljetos pročulo da je Draženko Krmek godinama uspješni igrač peterostrukog prvaka Zrinjskog, a zatim trener čapljinskih klubova – Čapljine i Višića, osnivač uzorne Škole nogometa „Limači“ Čapljina, uhodanu nogometnu školu ostavio pomoćniku Josipu Kalfiću, i krenuo u pečalbu za one koji prate sportska kretanja u dolini Neretve bilo je to iznenađenje. Draženka smo sreli ovih dana na završnici drugog po redu „Mogorjelo cupa 2017.“ koji se igrao u čapljinskoj velikoj dvorani, susret smo iskoristili za razgovor s novopečenim pečalbarom. Inicijator Mogorjelo cupa bio je upravo Draženko Krmek, ovoga puta u ulozi počasnog gosta kojemu je dopala čast podjele medalja. Susret smo naravno iskoristili za razgovor o pečalbi i nogometu.

Drago mi je što se turnir nastavio, što prelazi u jednu tradiciju, vidim da je ove godine turnir prešao u dvoranu, gdje je puno lakše i ljepše organizirati turnir. Vidim da je to moj kolega Kalfić digao na jednu još veću razinu. Djeca su jako zadovoljna, radosna, vidom da su i roditelji zadovoljan s ovim turnirom, tako da je jedna slika skroz pozitivna“.

Što radite u „obećanoj zemlji“, jeste li u nogometu?

-U nogometu nisam, svi moji planovi vezani su za posao kojeg radim, ali u budućnosti svakako da imam planova raditi u nogometu, jer čitav život sam proveo u nogometu, na kraju krajeva i školovao sam se za trenera, tako da u planu sigurnom imam raditi, e sad hoću li to uspjeti organizirati vidjet ćemo, ja se nadam da hoću.

-U kojem gradu ste ima li tu klub, jeste li pratili neke utakmice mladih dečkića njemačke lige?

-Ja živim u Karlsruheu imao sam prilike gledati seniore, jednu utakmicu, imao sam priliku pratiti uzrast U – 10 Karlsruhea, ono što se može primijetiti na prvi pogled, a što mi svi znamo, da ta djeca imaju vrhunske uvjete za trening, ne samo k, nego i svi klubovi koji djeluju u tom gradu. To im je jedna velika prednost u odnosu na nas, a što se tiče talenta iskren ću vam biti – što se tiče talenta mi za njima ne zaostajemo nimalo.

-Na osnovu kratkog iskustva iz Njemačke kakav biste dali savjet važem nasljedniku u Školi nogometu, Josipu Kalfiću?

-On sam kao pojedinac, može vrlo toga malo uraditi. Ono što on može uraditi, a on to već jako dobro radi, što smo mi i radili u ovoj školi, da djecu uči jednom lijepom ponašanju, i djecu, i njihove roditelje, da to bude jedna kompaktna i pozitivna cjelina u zajednici. Ono što treba da bi djeca napredovala na prvom mjestu je da im se poprave infrastruktura, da ta djeca uvijek imaju uvijek dobar teren i dobre uvjete za rad. Tek onda mi možemo razgovarati o nekim rezultatima i porediti se sa zemljama koje su po infrastrukturi, puno, puno prije nas.

Sama činjenica da je godinama nosio dres Zrinjskog peterostrukog prvaka BiH, jasno govori da je riječ o iznad prosječnom nogometašu, koji se po završetku nogometne karijere posvetio trenerskom poslu. Bio je uspješan, posebice u radi s mladima, a onda je digao sidro. Cijenimo da nije jedini bivši zapaženi nogometaš koji se odlučio na taj korak u zadnje dvije, tri godine, ali Draženka smo neočekivano sreli i napravili ovaj zapis, kao svjedočanstvo sudbina dobrih bosanskohercegovačkih sportaša.

U razgovoru Krmek izražava žal što ostaje samo dva tjedna u Hercegovini. Stići će kaže opet, na ljeto, povratak ne spominje, a iz razgovora očito je da će dalje nogometne planove, ako ih bude, pored posla kojeg obavlja, vezati za obećanu zemlju Hercegovaca i Bosanaca, Germany.

  • Objavljeno u Sport
Pretplati se na ovaj RSS feed

16°C

Čapljina

Pretežno vedro

Vlažnost: 73%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 27 Travanj 2018 29°C 13°C
  • 28 Travanj 2018 29°C 11°C

banerRC1vikend