banerRC212

Petak, 04 Prosinac 2020

Na veletržnici u Tasovčićima - Đenovska ciklona prorijedila kupce, cijena lista peršina skočila na 4 do 5 KM, a krumpira pala na 0,4 do 0,5 KM

   Prvi petak u prosincu na veletržnici u Tasovčićima protekao je u znaku Đenovske ciklone, obilna kiša do podneva, zalijevala je proizvođače i prodavače, dok je kupce prorijedila. U takvoj situaciji cijene su uglavnom mirovale, s tim da stalni prodavači upozoravaju da će poslije ovako obilnih kiša sigurno doći do korekcije cijena povrća koje se uzgaja na otvorenom. Od barometra cijena zadnjeg petka u studenom poskupili su peršin, nova cijena je 4 do 5 maraka, zatim celer čija je cijena je 3 do 4 KM, dok je korijen celera od 2 do 3 KM. Cijena mladog luka tzv. pera vratila se na oko 2,5 KM za kilogram. Registrirali smo i tri pojeftinjenja, a među tim artiklima pomalo neočekivano su i krumpiri čija je cijena od 0,40 do 0,50 KM, za nijansu jeftinije su i izuzetno kvalitetne domaće rajčice čija je nova cijena 1,3 KM, te krastavci kojima se cijena prepolovila i trenutačno su od 0,9 do 1,0 KM.

   Ostalo povrće zadržalo je cijenu s tim da je situacija s patlidžanima specifična, cijene se od 1 do čak 3 KM, posljednje gajbe izložene na kiši. Kupus se cijenio od 0,3 do 0,4 KM, crveni luk 0,5 do 0,7 KM, blitva i kelj su bili od 0,7 do 0,8 KM, mrkva i cikla od 0,8 do 1,0 KM. Različite vrste tikava za juhu, cijenile su se od 0,5 do 1,0 KM. Raštika je bila od 1,2 do 1,8 KM, karfiol od 1,5 do 2,0 KM, zelena salata i dalje je od 1,6 do 2,0 KM, paprike su oko 2,0 KM, a paprike roge od 1,5 do 2,0 KM. Brokule su od 1,3 do 1,6 KM, kupus pupčar – prokulice 1,3 do 1,5 KM za kilogram, a batat 2 do 3 KM. Raspon cijene prase i dalje je veliki, prasa debele stabljike cijenila se 1,3 KM, dok je tanke stabljike bila do 3,0 KM za kilogram. Najskuplje povrće kao i obično je bijeli luk koji se cijeni od 5 KM refuza, odnosno 8 KM vijenci. Vijenci ispred veletržnice cijene se i do 10 KM.

   Voće, ponuda domaćih jabuka i dalje je obilna, cijena se kreće od 0,7 do 1,3 KM, dok su isključivo uvozne kruške 1,5 do 2,0 KM. Suhe smokve su od 3 do 5 KM, dalmatinske i do 10 KM, uz slabu tražnju. Šipak ljutunac cijeni se od 0,8 do 1,0 KM, dunje su 1,0 do 1,3 KM, a kivi 1 do 1,4 KM. Bademi u ljusci su 5 KM, orasi 5 do 6 KM, a jezgra domaćih oraha je 18 KM. Voće iz Neretve - mandarine su 0,7 do 1,0 KM, klementine 1,5 do 1,8 KM, naranče 2,0 do 2,5 KM, limun 2,5 do 3,5 KM, a rogač 4 do 5 KM. Sve navedene cijene su na veliko.

   Unatoč obilnoj kiši nisu se predavali prodavači razne robe na prilazu veletržnici. Riba se nudila na standardnih sedam štandova, ponuda uobičajena 6 KM cijenili su se somići, devet je bila pastrva iz uzgoja, a 10 šaran. Fileti šarana bili su 14 KM, lubin i orada zavisio od veličine, bili su 15 do 17 KM za kilogram. Ne predaju se ni prodavači mliječnih proizvoda u prvom redu sira koji se cijenio od 4 KM mladi sir iz Podveležja pa do 20 KM suhi ovčji sa Zelengore i livanjski u kolutovima. Južnim Hercegovcima omiljeni suhi ovčji sir s Morina, bio je 18 KM za kilogram. Ražovo brašno bilo je 1,5 KM, a heljdino 5 KM. U ponudi još uvijek ima i divljih jabuka koje se cijene 1,5 KM. Pred obilnom kišom povukli su se prodavači kupusa za kiseljenje i ljekovitog bilja, dok su prodavači drva strpljivo čekali, cijena su bile uobičajene cijepana drva nudila su se 100 KM za prostorni metar, dok je oblovina bila od 85 do 90 KM. Međutim, cijena drva kao uostalom i razne druge robe, zavisi od umijeća cjenkanja. Domaća jaja bila su od 0,20 do 0,30 KM. U ponudi su bile kućanske i poljoprivredne alatke kovača iz Vareša i razna druga roba. 

D. Musa

 


   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Sveti Nikola poranio u Čapljinu, već je posjetio mališane u vrtićima

Tradicionalno u Čapljini svake godine djecu u vrtićima posjeti sveti Nikola s poklonima. Usprkos pandemiji koronavirusa, a s obzirom da je blagdan ovog sveca u nedjelju, sveti Nikola je uz pomoć Promexa već podijelio poklon paketiće mališanima koji su ga s veseljem dočekali.

Na čapljinskom području počeo izlov štuke, a najuspješnije ribiče čekaju i priznanja

   Ljepšu novogodišnju čestitku od poziva na izlov štuke u sezoni zabrane ribolova, nisu mogli očekivati pasionirani ribiči na jugu Hercegovine. Poziv je uputilo Športsko ribolovno društvo „Bjelave“ iz Čapljine. Čapljinsko ribolovno društvo uz potporu Regionalnog Resusnog Centra (ReReC) počelo je s realizacijom projekta „Poboljšana zaštita i održivo upravljanje riječnim eko sustavima u delti Neretve, Trebižat i Mostarsko blato“. U sklopu projekta predviđen je izlov štuke invazivne vrste koja se odomaćila u riječnim tokovima ovog dijela Hercegovine. Potvrđuju to slike trofejnih primjeraka ulovljenih u proteklih dan, dva od kada je počela aktivnost.

   „Mi smo 1. prosinca, krenuli s aktivnošću na projektu koji će nadamo se dati pravi presjek stanja ove grabljivice u ovdašnjim vodama. Ribolovno društvo „Bjelave“ je u vrijeme zabrane koja je na snazi od 1. studenog, uputilo poziv da se pređe na lov štuke. Svi koji žele mogu doći u ribarsko društvo Bjelave gdje će dobiti dozvolu. Pri ulovu treba izmjeriti dužinu, težinu, te naznačiti mjesto gdje je ulovljena i upisati u jedan obrazac, javiti u ribarsko društvo, obavijestiti ribočuvare … Interesa ima, a prema prvim ulovima vidimo da je najveća populacija u rijeci Trebižet. Prvi ulovi su i nas iznenadili, ulovljeni su i primjerci od pet, šest kilograma, što samo po sebi govori da je prava hiperprodukcija štuke“, kaže ing. Josip Vekić, stručni savjetnik u ŠRD „Bjelave“ i koordinator projekta, te na upit od kuda štuka u južnohercegovačkim rijekama, nastavlja:

   „Naše rijeke su relativno bogate ribom, Hutovo blato je tu, sve rijeke su povezane preko Neretve. Prema nekim Indicije štuka je došla preko HE „Peć Mlini“ odnosno preko akumulacije Nugao, odakle se Trebižatom raširila u ostale vodotoke, ima pet, šest godina, možda i prije. Prema zapažanjima ribara pojavila se najprije u rijeci Trebižat odakle se širila. Imali smo pozive ribara iz Metkovića, koji su je uočili kako ganja cipole i lubine ispod tamošnjeg mosta, znači nisu joj problem ni te boćate vode. Očito brzo se adaptira i obilazi sve terene, vrhunska je grabljivica koja za sada nema potrebe za njoj svojstveni kanibalizam, ima hrane u izobilju“.

    Valja reći da ulov nije ograničen, iz ribolovnog društva napominju da se zbog drugih vrsta lovi isključivo mamcima za štuku. Umjesto zaključka može se reći da je na rijekama u čapljinskoj općini i nešto šire, počeo svojevrsni dvoboj između štuke i ribiča, tko dobije njemu će mekousna pastrva i druge ribičima omiljene vrste. Inače, ribari i bolji poznavatelji ihtiofaune na južnohercegovačkim rijekama, duže vrijeme upozoravaju na pojavu štuke, koja je invazivna vrsta na tom području. U početku je vladala nevjerica, međutim kada su ribiči počeli izvlačiti primjerke od pet, šest kilograma, skepse je nestalo, a pojavio se drugi problem – kako suzbiti širenje ove riječne grabljivice.

   Kako bi potaknuli izlov štuke u čapljinskom ribolovnom društvu organizirali su i bodovanje, na osnovu kojega će se utvrditi lista najuspješnijih ribara, a najboljima su predviđena i prigodna priznanja. Zainteresirani ribari dozvolu za ribolov na štuku, koja je ističemo – besplatna, mogu izvaditi u prostorijama ŠRD „Bjelave“, svakim radnim danom od 9 do 12 sati. Prostorije društva se nalaze u središtu Čapljine preko puta robne kuće „Čapljinka“.

Tekst i foto: D. Musa

Iz tiska je izašla knjiga (O)tisak u vremenu, autorice Ivanke Džajić

kniigaIvanka Džajić napisala je knjigu (O)tisak u vremenu, koja je zapravo zbirka novinarskih tekstova koje je ova novinarka napisala u razdoblju od 1995. do 2007. godine koji su objavljeni u dnevnom listu Slobodna Dalmacija.
Govoreći o ovoj knjizi novinarka Ivanka Džajić, ravnateljica i glavna urednica Radiopostaje Čapljina ističe kako je originale marljivo čitao, izrezivao i potom lijepio u bilježnicu njezin sin Damir. U (O)tisku vremena mogu se pronaći novinarski tekstovi, koji su kronologija događaja u Čapljini u razdoblju od preko 12 godina. Urednik knjige Jopsip Jović, koji je u tom vremenu bio glavni urednik Slobodne Dalmacije u svom predgovoru koji nosi naslov „Drag spomenar o burnom vremenu“ ističe kako ova knjiga podsjeća na jedno burno vrijeme i govori o dinamičnom životu i događajima koji su ostavili trag i u vremenu današnjem i u vremenu budućem. Knjiga je tiskana u nakladi od 100 primjeraka, a može se nabaviti kod autorice ili u Radiopostaji Čapljina.
U tonskom prilogu možete poslušati emisiju u kojoj Ivanka Džajić predstavlja knjigu (O)tisak u vremenu.

  • Objavljeno u Kultura
Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend