banerRC212

Petak, 18 Prosinac 2020

Na veletržnici u Tasovčićima - Suhe gljive 30 KM, domaći pršut 25 KM, bravetina 24, slanina 18 KM, a mandarine 1,2 do 1,3 KM!

   Gužva u prijepodnevu predblagdanskog petka na prilazu veletržnice u Tasovčićima, a nešto življe nego i obično bilo je na prodaji povrća i voća unutar veletržnice. Naravno, daleko je to od nekadašnjih gužvi, ali svakako vrijedno spomena. Glavna novina unutar veletržnice je cijena mandarina, sa manje od marku prošloga petka skočila je na 1,2 do 1,3 KM, a s obzirom na zatvorene granice postoji mogućnost daljeg rasta. Za razliku od mandarina klementine iz Neretve, su nešto jeftinije 1,4 do 1,5 KM, a limun za nijansu skuplji 3,0 do 3,5 KM za kilogram. Ponuda jabuka poslovično obilna cijena se kreće od 0,9 pa domaće, pa do 1,4 KM uvozne. Isključivo uvozne kruške su od 1,7 do 2,5 KM, turski šipci crvene kore, su 2 KM, a po dvije marke za kilogram, cijene se ruske šljive. Da, da dobro ste pročitali, ako ljeti u Rusiju izvozimo jabuke, zimi uvozimo svježe šljive. Uz neretvanski limun skuplji su i ljuti šipci koji se cijene od 1,0 do 1,2 KM, pojeftinjenja kod voća nema. Suhe smokve su 4 do 6 KM, dunje 1,0 do 1,5 KM, bademi 5 do 6 KM, jezgra domaćih oraha 15 do 17 KM, dok je kivi i dalje 1,2 do 1,5 KM, a rogač 4 do 5 KM.

   Kod povrća najveće iznenađenje su izvrsne domaće rajčice koje se cijene samo 1,2 KM za kilogram. Paprika, krastavaca, patlidžana i tikvica nije bilo. Krumpiri su 0,40 do 0,70 KM, ima i uvoznih iz Njemačke, koji su 0,6, dok se planinski ispred veletržnice cijene 0,8 KM. Kupus je od 0,35 do 0,50 KM, crveni luk od 0,5 do 0,7 KM, mrkva i cikla su od 0,8 do 1,0 KM. Ima i tikava za juhu po cijeni 0,5 do 1,0 KM. Raštika je ostala na 1,8 do 2,5 KM, prasa je od 1,5 debele pa do 3,0 KM tanke stabljike. List celera cijeni se od 3 do 4 KM, peršina od 4 do 5 KM, dok je bijeli luk od 5 KM refuza pa do 10 u vijencima. Vijenci proljetnog sitnijeg bijelog luka s Hrguda, su također 10 KM za kilogram.

   Od barometra cijena koncem prošloga petka prepolovila se cijena blitva nova je 0,8 do 1,3 KM, jeftiniji je i špinat 1,0 do 1,7 KM, te karfiol 1,2 do 1,7 KM. Evidentirali smo i tri poskupljena prokula koje su 1,8 do 2,3 KM, zatim kupusa pupčara 1,5 do 1,8 KM, te kelja koji je od 0,9 pa do rijetko 1,2 KM.

   Pšenica u posudama za božiće i novogodišnje blagdane, unutar i ispred veletrržnice, cijeni se od 3 do 4 KM, dok su različite vrste zimzeleni za božićne borove i novogodišnje jelke, od 15 pa sve do 60 KM, zavisno od vrste i veličine. Uzgajivači svinja pred blagdansko razdoblje iznijeli su suho meso. Prodavač pršuta na upit koja je cijena najprije reče „pošto se dvojica dogovore”, za zatim da je 25 KM kilogram. Suha bravetina je 24 KM za kilogram, a slanine je bilo po cijeni od 16 do 18 KM za kilogram. Suhi ovčji sir s Morina i dalje je bar je takav dojam po posjećenosti štanda najpopularniji, cijena uobičajena 18 KM za kilogram. Kajmak tzv. skorup iz mješine bio je 18 KM, livanjski sir u kolutovima i suhi ovčji sa Zelengore bili su po 20 KM za kilogram. Najjeftinija vrsta sira bio je mladi iz Podveležja koji se cijenio 4 KM. Spremni blagdane su dočekali i uzgajivači ribe, somići i gere nudili su se po 6 KM, pastrva je bila 9, a šaran 10 KM, očišćeni pastrva i šaran za marku su skuplji. Glave šarana za brudet, cijenile su se po 2 KM. Bilo je i presadnica crvenog luka – srebrenjaka, po cijeni od 0,08 KM komad. U ponudi je bilo čak i gljiva, vrganji su se cijenili 30 KM za kilogram! Domaća jaja bila su standardnih 0,20 do 0,30 KM komad, dok su se mlade koke i pijetlovi cijenili od 10 pa do 25 KM komad itd. Uglavnom, narednih dana na prilazu veletržnici sigurno neće biti dosadno.

Tekst i foto: Dušan Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Boćanje: Mladi dolaze, ali Šampion drži svijetski rezultat

   Nekad bilo, sad se spominjalo, moglo bi se reći za rezultatsku sliku jesenskog dijela sezone u boćanju. Kad to kažemo onda u prvom redu imamo na umu rezultate u u dvije tzv. tehničke discipline - brzinsko i štafetno izbijanje. Većinu medalja BiH je u svom zlatnom razdoblju od 2002. do 2012. godine, osvojila u preciznom izbijanju, uz ostalo Markica Dodig je osvojio naslov svjetskog prvaka, pobijedio na Mediteranskim igrama i Europskom prvenstvu, te Svjetskim igrama. U toj disciplini i u protekloj jesenskoj polusezoni, odličan rezultat od čak 28 poena, ostvario je Ante Dedić - Šampion, nekadašnji reprezentativac BiH, koji trenutačno nastupa za Čapljinu.

   Solidan rezultat u disciplini bliženje i izbijanje u krug, od 24 „punta”, ostvario je Ante Soldo, mladi Širokobriježanin. Boćarski klub Široki u toj disciplini uz Božu Naletilića, ima još jednog uspješnog mladog igrača, odnosno igrača koji može ostvariti iznad 20 poena.

   Međutim, nakon preciznog izbijanja u ostalim tehničkim disciplinama – brzinskom i štafetnoj izbijanju, daleko je od nekadašnje razine. Najbolji ovojesenski rezultat u disciplini štafetno izbijanje ostvarila je kombinacija Gruda Mladen Ćorluka i Dražen Glavaš, a iznosio je 33 pogotka. Ako se uzme podatak da je kombinacija ugašenog BK Ljubuški pojedinačni naslov prvaka BiH 2012. godine, ostvarila s rezultatom 49 pogodaka od 55 izbačaja, narodski kazano – to je nebo i zemlja. Zanimljivo, još dvije kombinacije na državnom prvenstvu te godine, imale su znatno bolje rezultate od ovogodišnjeg najboljeg. Kombinacija također ugašenih BK Radišići Marin Sabljić/Željko Kužić imala je 42 pogotka od 51 izbačaja, dok su na trećoj poziciji bili Posušaci, boćari Bure, Mate Grubišić, aktualno predsjednik BS BiH, i Ante Nenadić, 39 pogodaka od 51-og izbačaja. Od navedenih bilo je i boljih rezultata pa je reprezentacije BiH svojedobno u ovoj disciplini u kojoj su medalje rezervirane za velikane – Francusku, Italiju, Hrvatsku i Sloveniju, dohvatila jednu broncu.

   Slična je situacija i u brzinskom izbijanju. Najbolje rezultate od preko 40 pogodaka u toj disciplini još kao dječak postizao je Mate Ćorluka, a na toj razini svojedobno je bio i Stojan Zelić... Ovogodišnji najbolji rezultat u „brzincu” ostvario je Jurica Konjevod, najmlađi boćar Neuma, 30 pogodaka.

   Dakle, s 28 pogodaka u brzinskom izbijanju Ante Dedić je održao nekadašnju svjetsku razinu bh. boćanja, ali kao predstavnik „stare garde”. Ohrabruje podatak da u ostalim disciplinama – krugu, brzinskom izbijanju i pa i štafetnom izbijanju – Dražen Glavaš, nositelji najboljih rezultata predstavnici novog vala, odnosno boćari mlađe generacije.

D. Musa

  • Objavljeno u Sport

Unatoč kišama - Hutovo blato žedno vode!

   Sliku za nepovjerovati pruža pogled na Hutovo blato s brda Zvijezdina 591 metar iznad razine mora, na granici između Čapljine i Neuma. Hutovo blato u poznu jesen je bez vode, nakon silnih kiša, nabujalog Trebižata, razlivene Neretve, velikih poplava u obližnjem vrgoračkom kraju!? Umjesto močvare more trske u desnom kuku iznad poluotoka Ostrvo, vidi se dio Deranskog jezera, koje izgleda kao jezerce, kilometar od Karaotoka jezero Jelim. Cijelim područjem dominira Svitavsko jezero, odnosno hidroakumulacija Crpne hidroelektrane Čapljina, koje upravo zbog poluotoka Ostrvo nije izravno povezano s takozvanim Gornjim blatom. Riječ je o dvije zasebne cjeline koje tvore Park prirode Hutovo blato.

   U Gornjem blatu je čak šest jezera, od kojih se u kišama obilnu kasnu jesen vide samo dva, površinom najveće Deransko, te Jelim, koje je u stvari kriptodepresija dubine 15 metara ispod razine mora. Za odgovor na dvojbu – što je s ostala četiri jezera Gornjeg blata, pitali smo Josipa Vekića, voditelja službe zaštite PP Hutovo blato:

   „Bez rijeke Bregave čiji vodostaj raste tek zadnjih dana, nema ni vode u Hutovom blatu“, kratak je ing Vekić, te dodaje da se podzemlje sliva koji seže sve do planina Volujaka i Maglića u gatačkom kraju (uzgred budi rečeno najviših u BiH), „tek puni vodom“. Zaista nevjerojatno, ali istinito. Hutovo blato obraslo trskom u sezoni velikih kiša najbolja je ilustracija povezanosti eko sustava istočne Hercegovine, u kojoj izgleda početkom prosinca nije ni bilo kiša kao u zapadnoj Hercegovini i susjednoj Dalmatinskoj zagori. Sve skupa upućuje kako se svim projektima koji se tiču zahvata na tokovima u tom području, treba prići s ekološkog stajališta, a ne profita.

Tekst i foto: D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend