banerRC212

Sadržaj izdvojen po datumu: Ponedjeljak, 11 Lipanj 2018

Sarajlije ekipni pobjednici, a Sarajlija iz Ljubljane najbolji 'tricaš'

   Na Športskom centru u Čapljini održan je šesti po redu turnir ulične košarke, streetball challenge. Pobjednik je ekipa 3X iz Sarajeva, koja je u finalu nadigrala G-unit iz Bara u Crnoj Gori 17:15. Na polovici utakmice Barani su imali vodstvo 11:5, ali su završnici popustili što je ekipa 3X iskoristila i košem nekoliko sekundi prije kraja, stigla do trijumfa.

    U gađanju trica natjecalo se osam igrača među kojima četvorica Čapljinaca – Leo Krmek, Ivan Bošnjak, Aco Puhalo i Drago Alilović. Ostao je dojam da su domaći mogli i bolje proći da nisu kod izvođenja ukupno pet udaraca s različitih pozicija bili brzopleti. Pobijedio je Mirza Sarajlija. Slovenac iz Ljubljane, koji je u „pripetavanju“ bio bolji od Maria Palameta.

    Litvanci su bili šampioni u zakucavanju. Ostali igrači kada su vidjeli kako to rade Litvanci, izgubili su volju za nadmetanje, pa su tako na megdan izišli samo gosti iz daleke Litve – Richards Žutgurs i Roberts Žubulis. Na kraju je pobijedio Žutgurs, koji je završno zakucavanje izveo skokom preko šest mladića. Nastup Litvanaca bio prava atrakcija. Turnir ulične košarke jedan je od športskih sadržaja manifestacije "Lipanjske zore".

  • Objavljeno u Sport

'Akademci' uspješni domaćini i organizatori

   Nogometaši premijerligaša GOŠK-a iz Gabele, danas kreću s pripremama za novu sezonu. Trener Feđa Dudić prvu prozivku najavio je za 17,30 sati na stadionu Perica Pavlović. Trener Gabeljana je jasan, nakon kraćeg dogovora odmah se kreće s radom. Na prozivu se očekuje i nekoliko novih igrača.

……………………………………………

   Rukometna akademija Čapljina bila je uspješan organizator, ali i sudionik 2-og Međunarodnog turnira u mini rukometu, "RA CUP 2018".

   Mladi rukometaši među kojima je bilo i rukometašica, natjecali su se u dvije kategorije. U kategoriji 2008-mo godište, prvo mjesto osvojila je upravo Rukometna akademija Čapljina, drugi je bio Metković 1963., a treći Izviđač iz Ljubuškog. U konkurenciji 2009-to godište, prvo mjesto pripalo je Školi rukometa Metković, druga je bila Rukometna akademija Čapljina, a treći Izviđač iz Ljubuškog. Medalje i odličja mladima dijelili su poznati igrači iz Čapljine – Nikola Prce, Mateo Rodin i Marin Vegar. Turnir u mini rukometu, dio je programa manifestacije "Lipanjske zore".

.............................................

   Sedme večeri otvorenog prvenstva Čapljine u tenisu za igrače preko 35 godina, odigrana su dva meča osmine finala i jedan četvrtfinali. Rezultati, osmina finala, Dodig (Međugorje) – Martinović (Metković) 2:0 (6:2 i 6:3), Kristijan Jarak (Čapljina) – Moro (Međugorje) 2:1 (6:2, 5:7 i 10:5 u taj breku); četvrtfinale, Musa (Mostar) – Šaravanja (Ljubuški) 2:1 (5:7, 6:0, 10:5).

    Večeras su na programu tri četvrtfinalna meča, a sastati će se, Veraja (Metković) – Jarak (Čapljina), Dodig (Međugorje) – Ćavar (Metković) i Iličić (Čitluk) – Marić (Mostar). Turnir se igra na teniskim terenima u Čeljevu, a sastavni je dio programa manifestacije „Lipanjske zore“.

..............................

   S dosta uspjeha na Otvorenom prvenstvu Sarajeva za uzrast do 12 godina, nastupile su čapljinske tenisačice Kleopatra Sušac i Karla Bakalar. Kepatra Sušac je ispala u trećem kolu porazom od druge Čapljinke, Karle Bakalar 0:2. Karla Bakalar stigla je do finala. Kao jedna od nositeljica u prvom kolu bila je slobodna, a onda je na putu do finala postigla tri pobjede. U finalu je poražena od Golubovićeve uz Sarajeva 0:2, po setovima 0:6 i 2:6, te je na kraju zauzela drugo mjesto.

....................................................

  • Objavljeno u Sport

Marinko Merdžan - Čapljinske jagode za deset dana „brže“ od vrgoračkih

   Marinko Merdžan poljoprivrednik iz Bivoljeg Brda kod Čapljine, u traganju za isplativom proizvodnjom okrenuo se za čapljinski kraj neuobičajenim jagodama. Na upit kako i zašto je odlučio zasnovati značajniju proizvodnju jagoda na površini od jednog hektara, Marinko Merdžan, kaže:

    „Na ideju me je potaknulo razmišljanje o sve nepovoljnijim vremenskim uvjetima i sve nesigurnijoj proizvodnji na otvoreno. Cilj je dakle, bila neka sigurnost. Ne možeš sve proizvoditi pod vedrim nebom, rizično je i opasno, u rano proljeće zbog mraza, ljeti zbog grada, pa smo morali ići i na plasteničku proizvodnju jagoda. Zatvoreni prostor daje sigurnost, štiti biljke od kiše, grada, jer jagodarska je osjetljiva proizvodnja. Uz to plastenička jagoda se uopće ne prska kad počne branje, štiti je najlom, zdravija je roba, finalni proizvod je kvalitetniji.

    Svu tehnologiju smo preuzeli od vrgoračkih jagodara, koji su čuveni u tome, nismo ništa izmišljali, samo smo prepisali ono što oni rade već trideset godina. Imao sam prijatelje iz Vrgorca koji su mi bili mentori u postavljanju plastenika. Obratio sam se njima, malo sam sa skepsom gledao kako su oni radili, zbog jačine vjetrova i padalina koje su izražene u dolini Neretve. Ove godine sve je izdržalo, pa sam se malo ohrabrio, mislio sam iz početka, da će to biti malo lošije, ali funkcionira. Ovaj sistem sa zategama, sustavom slobodnih lukova, sa sidrima u zemlji, to funkcionira“, ističe gospodin Merdžan, te posebice naglašava:

    „Što je najvažnije, deset dana smo raniji od Vrgorca! Deset dana! Ugodno su se iznenadili. Kod njih je ovaj način uzgoja jagoda brend, ovako rade već tridesetak godina, a mi smo ovo prvi put primijenili u općini Čapljina. Već ima zainteresiranih koji su dolazili gledati i planirajui širiti ovakvu proizvodnju jagoda na čapljinskom području“, kaže Merdžan te pojašnjavajući prednosti uzgoja jagoda u plastenicima, nastavlja:

    „Uz ranije dozrijevanje učio sam prednost ovakvog uzgoja i pri prodora hladnog vala. Ove godine bila su dva hladnija vala, deformacije plodova nije bilo, a na otvorenom jeste. Znači najlon je svoju funkciju obavio. Najlon je digao temperaturu dva, tri stupnja, još smo dodatno agril stavili, čim je agril suh on štiti još bolje, duplo bolje nego ako je on vlažan ili mokar. To je jedan malo viši stupanj za sigurniju proizvodnju.“

    Što se tiče plasmana jagoda, Marinko Merdžan ima zanimljiv odgovor:

    „Pokušali smo nešto plasirati za Rusiju, međutim količine su nedostatne, računali smo, trebalo bi posaditi 500.000 do 700.000 sadnica da imamo svako drugi dan tegljač za Rusiju. U ovim uvjetima gdje smo raštrkani, Čapljina nema toliku proizvodnju, možda ima tjednu proizvodnju za jednog šlepera. Međutim, jagoda ne može čekati tjedan dana. Treba se u roku dan, dva namiriti šleper. Treba veća proizvodnja da bi se moglo ići prema vani. Mi smo još mali.

    Prema tome, Marinko Merdžan nije lutao u proizvodnji, iskoristio je znanje prijatelja iz vrgoračkog kraja, po proizvodnji jagoda vodećeg u Republici Hrvatskoj. Prvo iskustvo bilo je očito pozitivno, posebice kada je u pitanju vrijeme dozrijevanja, pa nije isključeno da u perspektivi u dolini Neretve, jagode budu prisutnije nego do sada. Što se tiče proizvodnje za 500 – 700.000 sadnica jagoda trebala bi površina od 100 hektara, a toga u ovom trenutku, na jugu Hercegovine, nema.

Tekst i foto: D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed

18°C

Čapljina

Pretežno oblačno

Vlažnost: 85%

Vjetar: 6.44 km/h

  • 21 Lipanj 2018 35°C 17°C
  • 22 Lipanj 2018 31°C 18°C

banerRC1vikend