banerRC212

Petak, 19 Veljača 2021

Na veletržnicu u Tasovčićima stigao prvi mladi kupus, cijena 1,5 do 1,7 KM, morska riba - srdela 6, a lubin i orada 15 KM, mlade svinje 4,5 KM za kilogram

   Prvi petak u korizmi izmijenio je sliku prilaza veletržnici u Tasovčićima, umjesto suhog mesa kojeg su dopremali vrijedni domaćini ovoga puta, tražena je bila riba. Ponuda je obogaćena srdelom koja se tržila za 6 KM. Istu cijenu imali su i somići, pastrva iz uzgoja bila je standardnih 9 KM, šaran 10, a fileti 14 KM. Najskuplji – lubin i orada iz neumskih ribogojilišta, bili su od 15 do 17 KM. Novina na veletržnicu su i mlade svinje koje je nudio farmer iz Pelagićeva u Bosni. Svinje teške od 30 do 40 kilograma cijenile su se 4,5 KM po kilogramu. Još jedna hvale vrijedna novina je prvi mladi domaći kupus. Ovo je važno istaknuti s obzirom da je Hercegovina tijekom kasne jeseni i zime imala malo sunčanih dana. Cijena prvog mladog kupusa bila je 1,5 do 1,7 KM za kilogram.

   Poskupio je i zimski kupus, nova cijena je 0,5 do 0,6 KM. Zabilježili smo još jedino manje poskupljenje karfiola 1,5 do 1,6 KM, ali i nekoliko pojeftinjenja – zelene salate koja je bila 1,8 do 2,0 KM, raštike 2 do 4 KM, blitve 1,2 do 1,4 KM, te špinata 1,8 do 2,0 KM.

   Ostalo povrće zadržalo je cijenu, krumpiri su i dalje od 0,3 do 0,5 KM, planinski ispred veletržnice i domaći bili su 0,7 KM, kelj je od 0,8 do 1,1 KM. List peršina i celera cijeni se 4 do 5 KM za kilogram. Crveni luk je 0,6 do 0,8 KM, uvozni crveni iz Njemačke je 1,2 KM, mrkva i cikla su od 0,8 do 1,0 KM, tikve za juhu su 0,5 do 1,0 KM, Kupus pupčar je od 1,2 do 1,6 KM, a prasa je od 1,8 debele pa do 3,0 KM tanke stabljike. Rodokva je od 1,5 do 2,0 KM, korijen peršina i celera je 3,0 do 5,0 KM, rijetki hren 10 KM za kilogram.

   Voće jabuke se cijene od 0,8 KM domaće pa do 1,5 KM uvozne, isključivo uvozne kruške su od 1,8 do 2,5 KM. Suhe smokve su 3 do 6 KM, a zadnje gajbe domaćeg kivija, kako nam u šali reče prodavač, nudile su se za 0,8 KM kilogram. Od domaćeg voća bilo je još samo jezgre oraha koja se cijenila od 15 do 17 KM kilogram. Od uvoznih agruma ističemo da je cijena limuna u porastu, nova je 1,4 do 1,7 KM, dok su naranče od 0,9 pa do 2,3 KM za kilogram.

   Od ponude mliječnih proizvoda ističemo kajmak u mješini, zaista krasnog izgleda kako prodavač reče s granice s Crnom Gorom, koji se cijenio 20 KM za kilogram, kajmak iz kace bio je 18 KM, a iz posude 16 KM. Planinski sir se nudio na već standardnih pet štandova, dakle u zadnje dvije godine broj prodavača porastao je s tri na pet. Najskuplji i dalje je suhi ovčji sir sa Zelengore i livanjski u kolutovima 20 KM, dimljeni livanjski sir bio je 16 KM, miješani ovčji kravlji livanjski bio je 12 KM, a iz Podveležja i s Morina od 10 do 12 KM. Suhi ovčji sir iz Podveležja cijenio se od 15 do 18 KM za koliko se nudi i morinski. Najjeftiniji mliječni proizvod bio je mladi sir iz Podveležja 4 KM za kilogram. Presadnice povrća su bile od 0,10 KM zelena salata i peršin, pa do 0,25 KM presadnice karfiola, brokule i glavatog kupusa, dok su presadnice blitve i raštike 0,20 KM.

   Domaća jaja bila su od 0,20 pa do 0,33 KM komad, dok se perad cijenila od 13 KM koke nosilje, pa do 25 KM pijetlovi. Ističemo i ponudu sijena i slame, sijeno se cijenilo 6 KM bala, dok je slama bila 5 KM za balu. Naravno kupovina većih količina podrazumijeva nižu cijenu. Napominjemo da se na prilazu veletržnici nude kućanske i poljoprivredne alatke kovača iz Vareša itd.

Tekst i foto: Dušan Musa

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Amar Krpo pomoćni trener košarkaša Čapljine: Za oporavak od COVID-19 košarkašima treba bar mjesec dana'

   Specifičan slučaj je košarkaša Čapljine u tekućem prvenstvu. Naime, imali su tri puta prisilne stanke zbog virusa COVID – 19, zarazu su preležali skoro svi igrači i članovi stručnog stožera. Treći put je to potrajalo mjesec dana, nakon čega su odigrane dvije zaostale utakmice. Amara Krpu pomoćnog trenera koji je nedavno također preležao bolest, a zatim na te dvije utakmice, zbog bolesti prvog trenera Borisa Džidića, vodio ekipu, pitali smo kako je igrati poslije tako duge stanke.

   „Tri puta po skoro mjesec dana je zaista previše, zadnja ova jednomjesečna stanka je na nas ostavila velikog traga. Doslovno mjesec dana trenirali smo sa samo sedam igrača. Ne možemo ništa uigravati, konkretno raditi na treningu, održavamo fizičku formu, ali igra pet na pet koja je osnov naš, tu ništa nismo mogli raditi, pa nije čudo što smo obje utakmice izgubili. To sve ostavlja posljedice, ali nadamo se da ćemo se do kraja tjedna kompletirati, da će spremni biti i Savković poslije viroze i Brajković poslije povrede leđa. U nedjelju u Kaknju bi trebali biti kompletni, prvi puta u tekućem prvenstvu.

   -Vraća se dakle i trener Džidić?

   -Trener je imao određenih komplikacija nakon zaraze, stanje je bolje, pa očekujemo da će u Kaknju u nedjelju, biti na klupi.

   -U kakvom su stanju igrači koji su imali COVID 19, kad se vrate, mogu li maksimalno trenirati, a time i igrati?

   -Realno oni se ne mogu za mjesec dana vratiti koliko toliko u normalu, zaraza ostavi posljedicu na tijelo. Deset dana minimalno se leži, temperatura učini svoje. Primjerice Jugović trenira već petnaest dana nakon izlaska iz karantene, ali se na njemu i dalje vide posljedice. Ne može raditi maksimalno, brzo se umara. Uglavnom, bar mjesec dana treba da bi se igrači vratili u pogon“, kaže Krpo, te na opasku hoće li se sve skupa odraziti na igre plasman kluba, nastavlja:

   „Sve skupa se već odražava na plasman. Mi smo sastavili ekipu koja bi se trebala boriti za prvih pet mjesta. Situacija je sad takva da smo na sedam pobjeda i osam poraza, ali ima još igre. Dva mjeseca su pred nama, sve ekipe su u jednu dvije pobjede tako da se mi s dvije vezane pobjede možemo vratiti među prvih pet“.

   -Praktično svi seniori i stručni stožer su preboljeli COVID – 19, može li vam to biti prednost u ovoj završnici, s obzirom da se i drugi mogu zaraziti?

   -Od 13 ekipa koje igraju plus Igokea, jedino trenutno prvoplasirana ekipa Čelika nije imala zaraženih igrača, što ne znači da do kraja prvenstva neće. Čelik realno ima najbolje šanse da se plasira u Ligu šest. E, što će se događati ako se njima ili nekoj drugoj ekipi pojavi virus u od 20. travnja kada počinje Liga za prvaka, onda bi to moglo stvoriti velike probleme. Minimalno se odlažu tri utakmice, tako da bi tu moglo biti pravih problema. Tu Savez treba mudro odlučivati – što raditi, odnosno komesar saveza.

   -Kad se pogleda ljestvica, razlika između ekipa po broju odigranih utakmica, je značajna. Čapljina je odigrala 15, Sparsi samo 14, dok primjerice Bosna Royal i Promo imaju po 17 odigranih utakmica, kad se to pogleda – neminovno je pitanje – koliko je prvenstvo regularno?

   -Po pravilima, prvenstvo je regularno, samo je stvar što imate toliko tih pauza koje su u svrhu zdravlja. Može se reći da je prvenstvo istodobno i regularno i nije regularno. Najvažnije da se da se ostane do kraja zdravo, košarke je bilo prije virusa i bite će i posle“, konstatira Amar Krpo, pomoćni trener KK Čapljine.

   Inače, Čapljina je trenutačno 11-ta, sa sedam pobjeda i osam poraza, odnosno 22 boda.

D. Musa

  • Objavljeno u Sport
Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend