banerRC212

Sadržaj izdvojen po datumu: Četvrtak, 26 Rujan 2019

Održana 3. sjednica Gradskog vijeća Čapljina

Treća sjednica Gradskog vijeća Čapljina održana je u gradskoj vijećnici, u zgradi PU Čapljina. 

Dnevni red sadržavao je 7 točaka.

1. Izvod iz zapisnika sa 2. sjednice Gradskog vijeća Čapljina,

2. Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna (rebalans) Grada Čapljina za 2019. godinu,

3. Prijedlog odluke o uvjetima i načinu stjecanja zakupa (prava građenja) na državnom zemljištu,

4. Prijedlog odluke o pokretanju postupka za imenovanje članova tijela upravljanja pojedinih javnih ustanova i poduzeća kojima je Grad Čapljina osnivač,

5. Prijedlog zaključka za davanje suglasnosti Sveučilištu u Mostaru za kupovinu poslovnog prostora ili objekta,

6. Prijedlog za reguliranje ranije izvršenih dodjela građevinskog zemljišta.

7. Razno

Rezultati prvog kampa za prstenovanje ptica u BiH: Prsten dobile 2.903 ptice među kojima ima i pravih rariteta

   Prvi kamp za prstenovanje ptica u Parku prirode Hutovo blato, uspješno je završen. Uz četrdesetak ranije manje više poznatih vrsta ptica u Hutovom blatu tijekom kampa prvi puta u BiH, registriran je poljski trstenjak, mala ptica koja živi u graničnom području između Europe i Azije. Govoreći o učinku prstenovača iz BiH i nekoliko europskih zemalja, te Ekvadora u Južnoj Americi, Josip Vekić koordinator projekta, inače voditelj službe zaštite u ovom biseru prirode, kaže:

   „Četiri tjedna, četiri grupe prstenovale su ptice. Voditelji svake grupa bili su iskusni prstenovači. Uz njih bili su pomoćnici iz više zemalja i volonteri iz BiH. Sve skupa 2.903 ptice su prstenovane, a ukupno su evidentirane 44 vrste. Možda je evidentirani broj vrsta manji od očekivanog, jer smo zbog vodostaja, prstenovali samo ptice iz tršćaka i niskog raslinja.“

   Manje – više za sve koji su pratili rad kampa, iznenađenje je bio podatak da je to prvi kamp u kojem se prstenuju ptice s oznakom neke institucije, odnosno organizacije iz BiH. Jednostavno ni oko prstenovanja ptica nije bilo suglasja, pa je na koncu iznađeno kompromisno rješenje. Kroz kamp je prošao i veći broj studenta uglavnom iz BiH, a među njima je bio i Robert Mlinac, Sarajlija, koji studira u Budimpešti. Robertu je prstenovanje bilo korisno i zanimljivo:

   „Malo je neobično, pa i teško, zavisno kako kome, ali sveukupno vrlo interesantno iskustvo, samo po sebi. Koliko sam dobio informacije, ovo je bio prvi zvanični kamp za prstenovanje ptica na području Bosne i Hercegovine, a pošto je moj diplomski u Mađarskoj, vezan za ptice, ovo je bila fina prilika doći i vidjeti. Pošto nikada nisam bio u Hutovom blatu nisam htio propustiti priliku.“

   Nepune četiri smjene, odnosno skor mjesec dana u kampu je ostao Renato Vidić iz Međugorja:

   „Kad sam vidio na Internet stranici za ovo, prvo me je potakla žela za učenjem novih stvari i sve što dolazi uz to – druženje, boravak u prirodi, upoznavanje novih ljudi, ali prvenstveno učenje i stjecanje novih iskustava. Iznenađen sam, nisam očekivao ovakvo nešto, tim voditelja bio je odličan, više smo nego zadovoljni svi. Definitivno su se ispunila sva moja očekivanja, pa sam tako odlučio ostati sve četiri smjene.“

   Da bi prstenovanje ptica u BiH zaživjelo potrebno je imati osposobljene prstenovače. Imajući to na umu Josip Vekić, koordinator kampa, ističe:

   „Ja se nadam tijekom ove ili iduće godine, da ćemo imati ispit za prstenovače ptica u BiH, pa ćemo dobiti neke naše mlade snage, koje bi uz par iskusnih prstenovače koje ćemo i dogodine pozvati u pomoć, mogle stasati. Ja se nadam da će prstenovanje vremenom zaživjeti i kod nas, a Hutovo blato postati stalni kamp!“

   Vrijedi istaknuti da su prstenovači ptica istinski ekolozi, spavaju u šatorima, hranu kupuju, ne traže luksuz, sve je podređeno pozivu prstenovanja. Tim pozivom uvjerili smo se, bave se istinski zaljubljenici ne samo u ptice, nego prirodu općenito, pa će biti zanimljivo pratiti hoće li ovaj poziv u zemlji gdje se ekologija promatra kroz različite donacije, zaživjeti.

   Prvi kamp prstenovanja ptica u BiH proveli su Ornitološko društvo „Naše ptice“ iz Sarajeva u suradnji s JP Park prirode Hutovo blato i Udrugom „Čaplja“ iz Čapljine. Josip Vekić ističe da su uz susretljivost uprave Parka, imali podršku dr. Smiljana Vidića, gradonačelnika, kao i čapljinskih lovaca koji su za vrijeme trajanja kampa u širokom luku zaobilazili prostore koji graniče s Parkom prirode, gdje se vršilo prstenovanje.

Tekst i foto: D. Musa

Priča Ilije Krmeka o maslinarstvu na Kleku: Ljuti krš, škrta zemlja i masline kojima za prvi rod treba 7 – 10 godina

   Naselje Broćanac u neumskom zaleđu smatra se jedinim područjem u BiH u kojem su se od vajkada uzgajale i prerađivale masline. Ako tvrdnju prihvatimo nakon obilaska naseljenog dijela poluotoka Kleka mogli smo konstatirati da njegovi stalni i povremeni stanovnici, u najmanju ruku, za Broćancem puno ne zaostaju. Jedan od njih je i Ilija Krmek, koji nas je prošetao kroz svoje maslinike, ukupno tri manja nasada, koji su i doslovce otrgnuti od ljutog krša. Ima u njima maslina starih dvadesetak godina, ali i onih koje vjerojatno broje i puno stoljeće. Govoreći o svom najmlađem nasadu vrijedni Ilija, kaže:

   „Ima ovdje jako, jako starih maslina, ali se tome nije pridavala pažnja. Međutim, izgradnjom puta prije četrdesetak godina, maslinarstvo je malo živnulo, a nakon zadnjeg rata krenulo se u masovniju sadnju prema novim parametrima. Tako sam i ja prije dvadesetak godina počeo podizati nasad s 48 stabala, bez iskustva i bez nekog znanja o maslinarstvu. Ovo područje je bez vode, zemlja škrta, jako brzo se isuši, pa je masline bilo teško podgojiti u kamenjaru. Prvo je zemljište valjalo pripremiti bagerima, pa kamenje sakupiti u gomile, kako bi se stvorio prostor. Ja sam tada odlučio te kamene gromade betonirati, to mi se činilo racionalnije od zidanja kamenih podzida što je danas uobičajeno“, priča Ilija, ali to je samo dio priče o masliniku na Kleku, jer ima i drugih izazova:

   „Da bi masline opstale trebalo je osigurati navodnjavanje, kap po kap. Kako ni danas nema vodovoda, valjalo je za to stvoriti preduvjete. Trebalo je nabaviti bačve, dovoziti vodu iz desetak kilometara udaljenog Neuma, i onda prirodnim padom puštati u maslinik. Kako nije bilo ni struje za napajanje crpki, trebalo je preko 400 metara kabla, kako bi se osigurala njihova opskrba za pretakanje vode u bačve na brijegu. Puno rada trebalo je u ovom kršu da bi se maslina podgojila, sada ih treba samo održavati, ali i za to treba dosta truda. Zbog škrtog tla ovdje masline ne rađaju prije sedam, osam, pa i deset godina“, kaže Ilija iz čije priče je jasno da na Kleku treba puno truda za svaki posao, pa tako i maslinarstvo.

   Iako masline, na Kleku, ove godine, obilno nose, Ilija je još uvijek oprezan u pogledu uroda.

   „Ovo će biti jedan od najboljih uroda do sada ukoliko ovo dođe do kraja, ukoliko štetnici ne napadnu u ovo zadnje vrijeme, pred branje, ili ako nas ne zadesi neka druga nepogoda. Dvije, tri godine skoro da nije bilo roda. Lani su baš kod mene, masline dobro rodile, međutim od toga nije ništa bilo, štetnici su ih napali pa su masline opale. Sada je problem maslinova muha, njezin treći let krajem osmog i početkom devetog mjeseca, e sada koliko je ona učinila štete pokazat će vrijeme. Lovke pokazuju da je štetnika bilo, ali više nema vremena za zaštitu, pa smo prepušteni čekanju.“

   Uz opasku „maslina je ćudljiva“ zaključuje Ilija razgovor o maslinarstvu na Kleku, te naglašava da se tu masline zaista sade „za naredne naraštaje“.

Tekst i foto: D. Musa

U Bjelavama zapuhali povoljni vjetrovi, a tri uzastopne pobjede Čapljinu lansirale na treće mjesto

   Samo tri tjedna, odnosno tri kola, trebala su nogometašima federalnog prvoligaša Čapljine, da napuste neugodni Donji dom i presele se u sam vrh prvenstvene ljestvice. Momčad iz Bjelava trenutačno je treća s 13 bodova, četiri pobjede, dva poraza i jednom neriješenom utakmicom. Dakle, u zadnja tri kola osvojeno je devet bodova, a u prva četiri, samo četiri. Još je zanimljivija statistika kada su u pitanju golovi. Od ukupno 12 postignutih pogodaka, Čapljinci su 11 dali u zadnje tri utakmice, pri čemu su primili dva pogotka. Prema tome do četvrtog kola i poraza od vodećeg Olimpika 0:1, momčad iz Bjelava postigla je jedan, primila dva pogotka, a onda je odčepilo.

   Dakle, u zadnja tri kola ekipa Dragana Radović najprije je slavila u gradskom derbiju protiv GOŠK-a 2:1, zatim je na gostovanju u Orašju ostvarila rekordnu gostujuću pobjedu 5:1, da bi u sedmom kolu u Bjelavama, nadigrala Radnik s 4:0. Po završetku te utakmice rezultatima ohrabreni Dragan Radović je kazao:

   „Utakmicu smo otvorili odlično, poveli s 2:0 u prvih deset minuta, onda smo olako shvatili susret pa smo prvo poluvrijeme potrošili na naše dječje bolesti, ali smo drugo poluvrijeme odigrali kako treba i zasluženo slavili”, kaže trener Radović, te analizirajući proteklih sedam kola dodao:

   „Mislim da igramo dobro, mislim da smo i prva kola igrali dobro, ali nije nas rezultat pratio, kad smo počeli davati golove, popravili su se i rezultati. Teško je reći koliko može ova mlada ekipa, na primjer, na spisku protiv Radnika od 18 igrača, devet je bilo do 21 godine. Nema razloga da ne nastavimo s dobrim igrama, pa tako ćemo i u osmom kolu u Živinicama igrati svoju igru, bez obzira što je pobjeda imperativ domaćinu”, naglasio je Radović.

   Uglavnom, u poslovično vjetrovitim Bjelavama, zapuhali su povoljni vjetrovi, donijeli samopouzdanje i optimizam prijeko potrebne za nastavak borbe za bodove.

D. Musa

  • Objavljeno u Sport

Svjetsko juniorsko prvenstvo boćara: Boje BiH brani trojac Ćorluka, Galić i Soldo

   U talijanskom Alassiu izvlačenjem parova, sinoć je započelo Svjetsko juniorsko prvenstvo. Boje Bosne i Hercegovine brane trojica boćara – Mate Ćorluka, trenutačno član hrvatskog prvoligaša BK Metkovića, zatim Jakov Galić, član drugoligaša Svetog Stipana iz Sovića-Gorice i Ante Soldo mladi boćar Širokog. Soldi će to biti prvi nastup na velikoj sceni, dok Galić ima nešto više iskustva. Najviše se očekuje od Mate Ćorluke koji već desetak godina nastupa na kadetskim i juniorskim prvenstvima svijeta. Mladi Ćorluka je na velikim svjetskim smotrama mladih natječe od 12-te godine, a već je osvajao medalje. Imajući to na umu, Ćorluka je glavni adut ove mlade za eventualne medalje.

   Valja reći da je Alassio bh. boćarima ostao u lijepom sjećanju kao domaćin prošlogodišnjeg Europskog prvenstva. Podsjećamo, nakon suše od nekoliko sezona, bez medalje, Ivan Galić je u tom talijanskom gradu lani osvojio brončanu medalju. Zahvaljujući osvojenom medalji Galić je dobio i plaketu olimpijskog Komiteta BiH za 2018. godinu. Krećući na put Mate Grubišić, izbornik reprezentacije, bio je škrt na riječima.

   „Najvažnije je da smo osigurali sredstva za nastup reprezentacije, e sada koliko ćemo postići drugo je pitanje. Mislim da je vrlo važno održati kontinuitet nastupa na velikim europskim i svjetskim natjecanjima, a s nastupima doći će i rezultati”, kazao je Grubišić.

   Uglavnom, bosanskohercegovačka vrsta u Alassio je otputovala bez rezultatske presije. Sve što se postigne doprinijet će stabilizaciji prilika u ovom malom, ali poslovično uspješnom sportu.

 

D. Musa

  • Objavljeno u Sport
Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend