banerRC212

Petak, 07 Lipanj 2019

Boćarskog prvenstva BiH: Na rasporedu četiri utakmice – četiri derbija

   Vrlo zanimljive bit će utakmice posljednjeg prvenstvenog kola u obje skupine boćarske lige. U A skupini u kojoj ima pet klubova igrat će se deseto, a u B skupini šesto kolo. Za sada je jedino sigurno da će Napredak Willa iz A skupine razigravati za opstanak, dok je redoslijed ostalih klubova pod znakom pitanja i neće ga razriješiti samo zadnje kolo, nego i tri zbog vremenskih prilika – kiše, odložene utakmice.

   Program će početi u Čapljini, gdje će danas od 16 sati igrati Čapljina i Bura, Čapljina ima utakmicu manje, a Bura bod više, pa bi rezultat mogao riješiti ili još više zakomlicirati završnicu. Utakmica će početi u 16 sati. U drugoj utakmici u nedjelju, na neumskoj Rivi igrat će Neum i Široki. Gusari su već osigurali prvo mjesto, međutim pobjedom bi dodatno zakomplicirali borbu za drugu poziciju između Širokobriježana, Bure i Čapljine.

   U B skupini u Dračevu se za opstanak bore domaće Dračevo i Rastok iz Prologa kod Ljubuškog. Utakmica će se igrati u nedjelju s početkom u 14 sati. Grude i Ante Rozić sigurni su sudionici doigravanja, međutim, nije nevažno tko će biti prvi, što donosi prednost domaćeg terena. Utakmica Grude – Ante Rozić igrat će se u boćarskoj dvorani u Grudama s počtkom u 16 sati.

   U zaostaloj utakmici iz sedmog kola boćari Čapljine na svom terenu, poraženi su od Neuma 6:18. Čapljinci su time umanjila izglede za doigravanje, dok se Neum učvrstio na vrhu s 12 bodova. Za danas je najavljeno odigravanje zaostale utakmice u Prologu kod Ljubuškog, Rastok – Grude.

 

D. Musa

  • Objavljeno u Sport

Na veletržnici u Tasovčićima nema poredanih kamiona s mladim krumpirima, što je najbolji znak da je sezona ove povrtlarske kulture uspješna.

   Na veletržnici u Tasovčićima nema poredanih kamiona s mladim krumpirima, što je najbolji znak da je sezona ove povrtlarske kulture uspješna. Krumpiri se nude kod stalnih prodavača, s prikolica malih automobila ili po kojeg kombi vozila, ali za sada, ni traga od redova teretnih mercedesa kakve pamtimo nekih ranijih godina. Cijena je u padu i trenutačno se cijene od 0,85 pa do 1,0 KM. Međutim, proizvođači i prodavači kažu da je to još uvijek povoljna cijena. Od pregleda cijena zadnjeg svibanjskog petka, jeftiniji su kelj 0,80 do 1,0 KM, zatim domaće rajčice čija se cijena skoro prepolovila i trenutačno je od 1,3 do 1,7 KM. Albanske rajčice još jednom ističemo u elegantnoj ambalaži, cijene se već od 1,0 KM za kilogram, a to je za dio kupaca presudno. Jeftinije su i paprike od 1,7 hibridi, pa do 2,6 maraka domaće. Za po desetak feniga jeftiniji su mrkva 1,5 do 1,7 i cikla 1,4 do 1,6 KM za kilogram.

   Registrirali smo samo dva i to skromna poskupljenja, crvenog luka koji je sada 1,10 do 1,30, te bijelog luka koji se cijeni od 2,2 pa do 2,5 KM.

   Ostalo povrće zadržalo je cijene na prošlotjednoj razini, pa je tako kupus 0,30 do 0,45 KM, karfiol 1,2 do 1,4 KM, raštika, i špinat 1 do 1,5 KM, blitva i tikvice su od 0,7 do 1,0 KM, a prasa 2,5 do 3 KM za kilogram. Krastavci se cijene 0,8 do 1,0 KM, patlidžani su 2 do 2,5 KM, peršin i celer su 2,5 do 3 KM. Cijenu drži i grašak 2 do 2,20 KM, a najskuplje povrće ostaju mahune 3,5 do 4,5 KM.

   I kod voća su padale cijene što je posve razumljivo s povećanjem ponuda. Jabuke su i dalje 0,6 do 1,5 KM, a višnje 2,5 do 3,0 KM, dok su cijene ostalog voća u padu, pa su tako trešnje 2 do 2,5 KM, kajsije 1,2 do 1,5 KM, breskve 1,2 do 1,8 KM, a u padu je i cijena jagoda 3 do 3,7 KM. Sve navedene cijene su na veliko.

   Prilaz veletržnici i dalje je u znaku presadnica povrća i cvijeća. I jedni i drugi se žale, da će teško dostići izvrsnu prošlogodišnju prodaju, jer su plasman, a time i sadnju totalno poremetile kiše.

   Uglavnom, cijene su bez promjene – presadnice zelene salate, cvekle i peršina su po 0,10 KM komad, raštika je 0,20 KM, kupus i druge kupusnjače 0,25 KM, rajčice i paprike od domaćeg sjemena, 0,30, a hibridi tih kultura do 0,40 KM, tikvice i krastavci su 0,50 KM itd. Obilna je bila i ponuda ribe koja se cijenila od 6 KM za kilogram somići i srdela, pa do 40 KM jegulje. Riba iz uzgoja bila je 9 KM pastrva, a 11 KM šaran.

   Domaća jaja cijenila su se od 0,20 do 0,30 KM, zavisno od veličine, koke nosilice bile su 10 do 12 KM, a mladi pijetlovi 10 do 15 KM komad. Bilo je i zečeva po cijeni 20 KM komad. Sir se kretao od 4 KM mladi pa do 18 KM livanjski u kolutovima. Naravno, u ponudi su bili ljekovito bilje, drva, stajsko gnojivo, kočići za povrće, alatke kovača izVareša, odjeća i razna druga roba.

 

Tekst i foto: D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

   Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

   Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu novitelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

 

 

Predstavljanjem zbornika: Završena manifestacija „Stolačko kulturno proljeće 2019.“

   Poslije raznolikog programa kroz četiri večeri, završena je 17-te po redu manifestacija Stolačko kulturno proljeće 2019.“ Jedna od odlika ovogodišnje manifestacije bila je da su dva sadržaja po običaju, rezervirana za nekropolu stećaka Radimlju – Vidoška pjesnička noć i predstavljanje zbornika Stolačko kulturno proljeće, ovoga puta održani u Biskupijskom centru Sarsenterum u Stocu. Naravno, razlog je promjenjivo vrijeme, pa su organizatori Matica hrvatska Stolac, što se kaže - išli na sigurno. Završna manifestacija bila je dobro posjećena, zanimljiva i sadržajna, čemu je svakako doprinijela i središnja tema Zbornika „Hrvati u Vojvodini“.

   U ulozi predstavljača ovogodišnjeg zbornika bili su Željko Raguž, urednik zbornika i jedan od zastupnika Hrvata iz BiH u Saboru Republike Hrvatske, Tomislav Žigmanov, književnik i pisac rođen u Tavankutu kod Subotice, te Darko Baštovanović, politolog iz Srema, obojica članovi Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) iz Subotice.

   Predstavljajući zbornik i središnju temu 17-og broja - Hrvati u Vojvodini, urednik Raguž uz ostalo, je kazao:

   „Mi Hrvati istočnog dijela Hercegovine, kao i Hrvati u Boki i Vojvodini, imamo nekih dodirnih točaka pa se dobro razumijemo. Otuda je logično da nakon teme o Hrvatima Boke progovorimo o položaju i sudbini Hrvata Vojvodine“, obrazložio je Raguž, a zatim podcrtao:

   „U proteklom razdoblju dijelovi naroda dobili su status nacionalne manjine, poput Hrvata Vojvodine, a kroz slična iskušenja prolaze i još neki narodi Istočne Europe“, kazao je Raguž, te nastavio:

   „Tema kako se od naroda postaje manjina može se osjetiti i u zborniku. Ova tema je tabu tema i u Hrvatskoj i u Srbiji, ali i u BiH, gdje se o tome također šuti“, rekao je Raguž pa se zapitao:

   „Kako je živjeti u državi u kojoj se tvoj narod smatra za glavnog neprijatelja, poput Hrvata u Vojvodini, slično su prošli i Srbi u Hrvatskoj, a slična sudbina prijeti i Hrvatima u BiH, gdje se radi na stvaranju dva unitarna entiteta, u kojima bi ostali narodi dobili status nacionalne manjine?“

   Pitanje je ostalo visiti u zraku, mada su na njega dijelom odgovorili predstavnici vojvođanskih Hrvata.

   Darko Baštovanović, mladi politolog iz Srijema, govorio je o društvenom i političkom položaju Hrvata u Vojvodini, te naglasio „Mi smo zajednica koja je snažno proeuropski orijentirana.“

   Tomislav Žigmanov poznati politički angažirani vojvođanski književnik i publicist predstavljajući Hrvate u Vojvodini kazao je kako su oni na tom području „dijelom autohtoni, a dijelom doseljeni narod“.

   „Neki su tu što se kaže od stoljeća sedmog, a neki od velike seobe upravo i s ovih prostora, kada su povlačenjem Osmanlije u 17-om stoljeću, naselili prostore Sombora i Subotice u Srbiji, te Baje u Mađarskoj.“

    Žigmanov je uz ostalo kazao da trenutačno u Srbiji ima 57.900 Hrvata, te da je u ratu iz Vojvodine iselilo 30 – 40.000 Hrvata.

   „Da bi se u okruženju koje nije blagonaklono, sačuvao identitet i nastavio rad na očuvanju posebnosti, potrebni su strpljenje i mudrost“, naglasio je Žigmanov.

   Moramo primijetiti da bi iz izlaganja Žigmanova i Baštovanovića, štošta mogli naučiti i neki ovdašnji političari. Sve što su izgovorili u kontekstu situacije i planova, izrečeno je uz uvažavanje zemlje u kojoj žive. Nije to bilo kukanje, kakvom se prepuste neki gosti ili ovdašnji političari, već kulturna i odmjerena analiza, kroz koju se traže načini za poboljšanje položaja.

   Na kraju programa Mladen Bošković, predsjednik Matice hrvatske Stolac, uručio je priznanja prof. dr. Miroslavu Palameti i Miri Ragužu, za dugogodišnju uspješnu suradnju i podršku. U zabavnom dijelu programa nastupila je Ženska pjevačka skupina Vidoštačke kraljice.

 

 

Tekst i foto: D. Musa

  • Objavljeno u Kultura

U Počitelju održan Središnji skup zahvale braniteljima

Podno spomenika koji se nalazi na počiteljskoj stijeni upriličen je Središnji skup zahvale braniteljima u okviru obilježavanja 27. obljetnica oslobodilačke akcije hrvatskih snaga u kojoj je 1992. godine oslobođena dolina rijeke Neretve. Vijence su u Počitelju položili predstavnici braniteljskih udruga Domovinskog rata zajedno sa zakonodavnom i izvršnom vlasti Čapljine, izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora, te izaslanstvo Oružanih snaga BiH. Tonski prilog poslušajte u privitku.

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend