banerRC212

Sadržaj izdvojen po datumu: Petak, 15 Veljača 2019

Nakon austrijske i nizozemske stilga nam i egipatska "kapula"

   Središte zbivanja, odnosno trgovine na Veletržnici u Tasovčićima preselilo se na prilaz, dok je unutar žice mirno. Nekoliko stalnih prodavača, voća i povrća i krumpira s kamiona, te par proizvođača bilo je sve što smo u petak oko podneva, zatekli unutar veletržnice. Ispred je vladala velika gužva, a nudili su se raznovrsni proizvodi.

   Jedina domaća roba koje ima u izobilju su jabuke čija je cijena 0,50 do 1,0 KM. Kako nam rekoše prodavači iz Gradačca i Gračanice, još dugo će tako biti jer su po njima, skladišta u tom dijelu BiH, puna kraljice voća. Od domaćeg voća ima još suhih smokava, ali manje nego ranijih godina, cijena 4 do 6 KM, zatim povremeno kivija koji je 1 do 1,2 KM, oraha u ljusci čija je cijena 4 do 5 KM, jezgra domaćih oraha je 15 do 17 KM i na opće iznenađenje nekoliko gajbi dunja, čija je cijena 1,5 KM za kilogram. Što se tiče agruma iz Neretve mogu se naći još manje količine naranči po cijeni od 2 KM, te limun čija je cijena 2,3 do 2,5 KM. To bi bilo sve kada je u pitanju domaće voća, dok se u boksovima može naći manje više svo voće od šipaka iz Turske po cijeni od 2,5 KM, pa do krušaka iz Italije čija je cijena 2 do 2,8 KM.

   Povrće, cijena kupusa je 0,95 do 1,0 KM, a stigao je i mladi uvozni albanski. Krumpiri su 0,85 do 0,90 KM, uz domaće uglavnom nevesinjske prevladavaju uvozni čakovački, a stigli su i njemački. Zanimljiva je stvar s lukom, kako crvenim tako i bijelim. Rijetki domaći crveni luk cijeni se 2,8 KM, ispred veletržnice je 3 KM, uvozni egipatski je 1,7, dok je austrijski i nizozemski oko 1,4 KM, doznali smo od Hilme Krehića, stalnog prodavača iz Radišića kod Ljubuškog, koji dodaje da je cikla jedan od rijetkih isključivo domaćih proizvoda. Bijeli luk unutar veletržnice je od 3 do 4 u vijencima do 6 maraka, ispred veletržnice ljubinjski i nevesinjski cijene se 10 KM. Kineski luk cijeni se 3 KM za kilogram. Uz krumpire i kupus cijene su zadržali kelj 1,2 do 1,4 KM, brokula 2 do 3,5 KM, prasa 2 do 3 KM, cikla 0,7 do 1,0 KM, mrkva 0,90 do 1,0 KM, celer 5 do 6 KM. List peršina ostao je visokih 5 do 8 KM za kilogram, a najskuplje povrće je hren 10 KM. Valja istaknuti da je zelena salata tražena, a trenutna cijena je 2 do 2,8 KM za kilogram.

   Od pregleda cijena koncem prošloga tjedana, nismo evidentirali niti jedno poskupljenje, kod povrća, ali su zato nešto jeftiniji karfiol, nova cijena je 1 do 1,2 KM, kupus pupčar 1,6 do 1,8 KM, blitva 2,5 do 3,2 KM, te špinat koji je 2 KM s otvorenog pa do 3,2 plastenički. Sve navedene cijene su na veliko.

   Ispred veletržnice gotovo da je nemoguće nabrojiti što se sve nudi, uglavnom kada je riba u pitanju poslije dužeg vremena bilo je jegulje koja se cijenila 40 KM za kilogram, somići i smrznuta srdela bili su po 6 KM, pastrva iz uzgoja 9, a šaran 11 KM. Lubin i orada bili su standardnih 15 KM itd. Mliječni proizvodi nude se na četiri štanda, a cijena sira se kreće od 4 KM mladi pa do 20 suhi ovčji sa Zelengore. Suhi ovčji s Morina i livanjski u kolutovima je 18 maraka. Naravno uz sir nude se maslo, kajmak i drugi mliječni proizvodi. Domaća jaja su 0,30 KM komad, a drva su standardnih 80 do 85 KM oblovina, odnosno 90 do 100 KM cijepana. Sijeno je 7 KM, slama 6, stajsko gnojivo u vrećama je 5 KM itd. Uglavnom, kada je u pitanju raznovrsna roba od peradi, ljekovitog bilja, pa do odjeće za sve vješte umijeću cjenkanja pravo odredište petom, je prilaz veletržnici u Tasovčićima.

Boćari nakon godišnjeg skupštinskog vijećanja: Očekuju oživljavanje zamrlih klubova i još uspješniju sezonu

   Dovoljna je bila samo jedna sezona bez turbulencija, pa da se među bh. boćarima stabilizira stanje. Potvrđuje to i brončana medalja Ivana Galića na Europskom prvenstvu koja je rezultirala i priznanjem Olimpijskog odbora BiH za najboljeg sportaša iz obitelji neolimpijskih sportova. Mate Ćorluka je na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Kini, bio peti… Uglavnom, na nedavnoj godišnjoj skupštini u Mostaru, vladalo je pozitivno ozračje o kojem Ilija Tomić, tajnik saveza kaže:

   „Mislim da smo prošlu godinu usprkos nekim problemima, uspješno završili. U prilog tome govore činjenice da smo održali prvenstvo, kup i pojedinačna seniorska natjecanja. U ovoj godini start smo planirali polovicom travnja. Očekujemo da će se uključiti jedan broj klubova koji se ranijih godina nisu natjecali“, kaže tajnik Tomić, te posebice naglašava:

   „Od strane Svjetske boćarske asocijacije F. I. B. dozvoljen je nastup naših predstavnika u Kupu europskih prvaka i Kupu europskih nacija. Naš prvak BK Ante Rozić u pretkolu Lige prvaka igrao je s prvacima Srbije i Crne Gore, a BK Široki će nastupiti u Kupu europskih nacija, u srpnju. Proteklih godina odlukama svjetske asocijacije bili smo isključeni iz tih natjecanja. Moramo priznati da smo sami tome doprinijeli, naši klubovi – Radišići i Grude, jer nisu nastupili u Kupu prvaka, odnosno Kupu nacija, nakon čega su nam se zatvorila vrata. Te nesporazume uspjeli smo izgladiti nakon četiri pet sastanaka, zajedno sa savezima Srbije i Crne Gore, tako da se stanje normaliziralo.“

   U Boćarskom savezu BiH najavljuju uključenje većeg broja klubova u natjecanje. Prije desetak godina u dvije lige natjecalo se dvadesetak klubova, a prošle godine samo devet, na upit, koliko je to realno tajnik Tomić, kaže?

   -Ja mislim da jeste, vodimo razgovore s klubovima koji su se nekada natjecali. Indicija ima da će se dio aktivirati. Svima smo poslali dopise da se prijave za natjecanje do kraja veljače. Klubovi koji se žele uključiti, trebali bi predati knjižice i prijave. Mislim da ove godine nećemo inzistirati da moraju imati četiri terena, četiri staze. Oni koji se žele natjecati u drugoj ligi morali bi imati minimum dva terena, što se lako može ispoštovati. Uz to svi klubovi koji se sada natječu, na skupštini su bili suglasni da će im za natjecanje ustupiti svoje terene. Do kraja mjeseca očekujemo da će se neki klubovi koji su zamrznuli rad, aktivirati.

   -U Bosni je ostao još samo Napredak, ima li izgleda da će se gore neki klub aktivirati?

   -U Bosni ima klubova koji su bili i prije. U Sarajevu imamo tri, četiri kluba, iskreno ne očekujemo neke velike pomake - Banja Luka je prestala s radom 2010. godine, Zenica također. Ne znamo što učiniti, čak smo s predsjednikom Saveza Matom Grubišićem i članovima Upravnog odbora razmišljali da odemo na jedno kružno putovanje, porazgovaramo s predstavnicima tih klubova. Nadam se da ćemo to uspjeti, pa što bude.

D. Musa

  • Objavljeno u Sport
Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend