banerRC212

Četvrtak, 05 Prosinac 2019

Za petak, 6. prosinca, najavljuje se početak asfaltiranja trećeg čapljinskog rotora

   Radovi na trećem kružnom toku u ulici Ante Starčevića, u Čapljini, bliže se kraju. Kako smo doznali od radnika tvrtke HP Investing koja je izvođač radova, u petak bi konačno trebalo početi asfaltiranje. U međuvremenu uređuju se pristupni nogostupi, zatrpavaju otkopane kanalizacijske, vodovodne cijevi i druga infrastruktura, dok radnici reguliraju promet, propuštajući vozila naizmjenično u jednom, odnosno drugom smjeru, tj s mosta u pravcu grada, te iz grada preko mosta.

   Podsjećamo, radovi na rotoru, odnosno uobičajeno kružnom toku, započeli su koncem srpnja, a prvobitni rok za završetak bio je tri mjeseca. U međuvremenu rokovi su prolongirani, pa se radovi tek ovih dana bliže kraju. Naravno, još će se raditi, ali za vozače je važno da će biti urađena asfaltna podloga što će omogućiti lakše prometovanje. Laknut će svakako i stanovnicima tog dijela grada, jer će konačno nestati prašine i buke strojeva.

   Valja reći da je prema prvobitnim najavama investicija vrijedna nepunih pola milijuna maraka, a zahvat je bio zahtjevan jer nije bilo alternativnih rješenja za promet, pa se radilo uz njegovo istovremeno odvijanje što je svakako usporavalo radove.

  • Objavljeno u Najave

Nogometne enigme ili tresla se brda, hoće li biti miša?

   Tresla se brda rodio se miš, moglo bi se reći za dosadašnji tijek spektakularne akcije kodnog imena „Var”, usmjerene protiv namještanja utakmica u Prvoj ligi Federacije i Premijer ligi BiH. Akciju su proveli pripadnici Agencije za istrage i zaštitu – SIPA-e. Tijekom akcije javnost je informirana informacijom da je na tom predmetu Tužiteljstvo BiH radilo više od godinu dana. Isto tako naglašeno je kako je dio akcije urađen u suradnji sa Nogometnim savezom BiH, te čelnicima pojedinih klubova koji se natječu u Prvoj nogometnoj ligi Federacije BiH. Od ukupno 12 u akciji osumnjičenih osoba, pet za koje se sumnjalo da su glavni organizatori – suci Kenan Barjaktrević i Ilija Živković, te članovi sudačkih povjerenstava i delegati Vladimir Dominiković, Ante Bilješko i Fuad Zahirović, prenoćili su u prostorijama SIPA - e.

   Sve to se događalo prije nepunih mjesec dana, akcija je provedena u ponedjeljak, 11-og studenog, rano izjutra, 12-og, nastavljena, da bi nakon bure koja je trajala dan dva, sve potonulo u zaborav. U međuvremenu odigrano je 15- to prvenstveno kolo, zadnje u jesenskoj polusezoni, nakon čega se o akciji u javnosti, prestalo govoriti. Iz GOŠK-a je neposredno po završetku jesenskog dijela sezone, pokrenuta inicijativa za održavanje sastanka predstavnik klubova, međutim Gabeljane je preduhitrio Nogometni savez. Tako je prošle srijede, 27-og studenog, u prostorijama Saveza održan sastanak predstavnika prvoligaških klubova, na kojem se ništa značajno nije dogodilo. Nije bilo ni samokritike, a kamo li ostavki, svi su ostali na svojim mjestima, mada je očito da nešto ozbiljno ne štima. Andrija Jurković, direktor GOŠK u izjavi za Radiopostaju Čapljina, kazao je da je na tom sastanku, prvi puta dobio priliku govoriti o nepravdi koju su Gabeljani pretrpjeli 2015-te godine kada su na nesportski način zaustavljeni na putu u Premijer ligu.

   Prošli tjedan najavljen je novi sastanak predstavnika klubova u bh. nogometnoj kući, ali o tome za sada nema informacija. Iz GOŠK-a su najavili da je za prošlu subotu najavljeni sastanak prvoligaša čiji su inicijatori, također prolongiran. Međutim, ovaj tjedan kada su se ti sastanci trebali dogoditi zavladala je šutnja.

  • Objavljeno u Sport

Žito nije nestalo sa hercegovačkih njiva

Želja za domaćom hranom njive sije


U tradicionalnoj Hercegovini jesen se nije mogla zamisliti bez sjetve žitarica. Sijalo se koliko je tko mogao, odnosno imao raspoložive zemlje, pšenicu za tzv. crni kruh, a ječam i druge žitarice za ishranu peradi, svinja i stoke. S novim tranzicijskim trendovima preko noći nestalo je stoke, a sa njom i žitnih polja. Međutim, ako se zađe dublje u polja žita još ima. Nije kao nekada, ali ima. Na zanimljiv primjer naišli smo u Višićima po broju stanovnika najvećem čapljinskom naselju, gdje skupina povrtlara ponovo sije žito. Jedan od njih je i Marijan Brajković koji kaže:
„To je postao neki trend, već nekoliko godina grupa ljudi ponovo sije žito. Zašto, u biti želimo jesti kvalitetno, želimo se hraniti zdravo. Imamo mogućnosti, resursi su tu, sedamdeset posto polja je neobrađeno pa smo odlučili sijati žitarice, kao što je nekada radila svaka kuća na ovom području“.
„Što se sije“.
„Uglavnom ječam, sije se za ishranu svinja i peradi, ima i nešto površina pod tritikalom“.
„Pšenice nema?“
„Vrlo rijetko, ona je skoro nestala u proizvodnji, tako da od stotinjak njiva pod ječmom, možete slučajno vidjeti jednu pod pšenicom.“
„Raste li zasijane površine“.
„Konstantno imamo blago povećanje, svake godine. Ljudi se okreću žitu, ulažu, vraćaju se ona stara vremena, uzgajaju svinje perad, trend je rasta površina pod žitom“.
„Cijena prvih čvaraka na valetržnici u Tasovčićimaje 16 KM“.
„Sasvim sigurno i vrijede tih para, kad se uzme što je sve potrebno da se do njih dođe. Vrijede, ali nema tu neke velike ponude, jer ovo obiteljskih gospodarstava koji se bavi uzgojem svinja, to je baš za svoje potrebe i po pitanju čvaraka, poneko ukači pola kila, kilo ako je dobar s gazdom i to je to.“
„Kakva je bila ovogodišnja sjetva, je li završena“.
„Tko je mislio on je i posijao, deseti mjesec je bio pogodan. Mogu reći da smo dobrim dijelom zahvaljujući realizaciji projekta Višićke kasete koji se odnosni na odvodnju, koji je završen, dobili povoljnije uvjete za uzgoj žitarica. Na parcelama je puno kvalitetnija drenaža, nema vode na posijanom žitu nakon silnih kiša. Voda se vrlo kratko zadržavala, tako da u polju nemamo štete od kiša.
„Kakvi su izgledi da trend sjetve žitarica zaživi“.
„Sustavno nema ništa organizirano, to se događa na selu samo po sebi. Mislim da je baš zbog toga dugoročnije, da ima puno veće izgleda da će jedna takva priča uspjeti, da će se ljudi okretati toj proizvodnji. Ako očekujete da će netko sa strane stvoriti neke preduvjete, iskreirati nešto, od toga mrka kapa“, zaključuje Marijan Brajković, jedan od pobornika novoga trenda među Višićanima.


D. Musa

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend