banerRC212

Restauracija kule Herceguše: Naslage šuta kriju tajne interesantne i arheolozima i javnosti

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Kultura
Istaknuto Restauracija kule Herceguše: Naslage šuta kriju tajne interesantne i arheolozima i javnosti

   Da ljubuška tvrđava narodski uobičajeno kula, nije u određenom povijesnom trenutku izgrađena, pokazala su dosadašnja istraživanja. Isto kao što godovi otkrivaju starost drveta, tako i dosadašnja istraživanja otkrivaju nove podatke i o tvrđavi i o Ljubuškom, a time i narodu, odnosno narodima, koji živi, odnosno koji su živjeli na tom prostoru. Tvrđava je prava povijesna riznica na kojoj svaki pomak kamena, a kamo li gomila šuta može donijeti nešto novo, nesvakidašnje. S tim mislima na licu mjesta, počeli smo razgovor s mr. arheologije Ljubušakom Mirkom Rašićem, u prisustvu za cijeli projekt zainteresiranog njegovog radnog kolege iz poduzeća „Parkovi“, Ante Ilića, čija je briga turizam.

   „U tijeku je druga faza obnove lokalitata. Ovaj put je priča puno složenija, dugotrajnija i zahtjevnija. Obnavlja se središnji dio tvrđave popularno zvana Kula herceguša i branič ispred nje. Na samom smo početku radova, još traju i pripreme radilišta postavljaju se i osnovne skele, ispituje se teren sondama, do temelja objekata, da vidimo statiku zidova, je li ih potrebno obnavljati. Još uvijek je ostao i dio arheoloških radova, pazimo na kulturne slojeve, na statigrafiju, da ne bismo oštetili neki kulturni depozit. Radovi su počeli prije dva tjedna, a projekcija je da će trajati dvanaest mjeseci“, konstatira mr. Rašić, koji na upit o potpornom zidu čije je zidanje počelo, nastavlja:

   „Ima jako puno posla, riječ je o jezgri samog lokaliteta. Kad kažete o potporni zid, misli se kako mi to kažemo u arheologiji kažemo, na jednu keglu koja se nalazi ispred branič kule, ona je postavljena polukružno u visini nekih pet, šest metara da zaštiti same temelje branič kule u slučaju kad bi netko topovskom artiljerijom, u to vrijeme, gađao samu jezgru lokaliteta. Dakle, ta kegla je postavljena da zaštiti temelje branič kule da se ne bi obrušili, a iza se nalazi palas kao stambena zona, jezgra lokaliteta, pa je ključno da se zaštiti taj dio nalazišta“, kaže mr. Rašić, te na opasku da je na ulazu upozorenje – ulaz na osobnu odgovornost, što će ova faza radova donijeti običnim promatračima dodaje:

   „Krajnji rezultati će biti potpuno obnovljena branič kula, obnovljen pripadajući palas, odnosno ta popularna Kula Herceguša i jedan dio obrambenih bedema prema južnom oboru. Krajnji rezultat je definitivno i prije svega, sigurnost posjetitelja. Nakon ove faze posjetitelji će moći sigurno pristupiti lokalitetu, bit će obnovljena sama jezgra nalazišta, koja je opet kažem najzahtjevnija, najskupocjeniji dio priče ovog lokaliteta i on će biti dostupan za organizirane turističke posjete“, pojašnjava mr. Rašić te na pitanje – očekuju li arheolozi nova iznenađenja poput građevina u istočnom dijelu, podcrtava:

   „Ono što mi arheolozi s posebnom pozornošću promatramo svakako je branič kula, odnosno njezina zapremina, koja je sada potpuno obrušena, kada se ukloni taj građevinski šut, posebno ćemo pripaziti na one donje stratografske jedinice ili kulturološke slojeve koji će nam reći u kojem trenutku je ta branič kula podignuta. Mi je danas promatramo kao jedan od najstarijih objekata barem onih srednjovjekovnih koji su izgrađeni na ovom lokalitetu, tako da će biti ključno pripaziti na te stratigrafske jedinice. Kad dođemo do tih slojeva bit će važno prikupiti materijal iz tog depozita da možemo odgovoriti na pitanje izgradnje branič kule, odnosno na pitanje datiranja početka srednjovjekovnog života na ovim prostorima.

   - Dosadašnja arheološka istraživanja na prostoru ljubuške tvrđave, ponudila su više iznenađenja, što se može očekivati u budućnosti?

   „Mi smo te starije slojeve očekivali. Riječ je o strukturama koje smo pronašli na južnom oboru tvrđave hercega Stjepana Kosače, a pripadaju periodu Biznata i nešto starije kasnoj antici, govorimo o periodu od trećeg do sedmog stoljeća. Pronašli smo dvije strukture, dva zida, bedema, koji imaju različite debljine, različitu strukturu, različitu tehniku gradnje, različite smjerove, odgovaraju apsolutno dvjema različitim fazama, a u slojevima pored njih pronašli smo bizantske amfore, u gornjem sloju, a u donjem sloju sa arhitekturom kasnoantičkog zida pronašli smo kasno antički materijal koji pripada trećem, četvrtom, petom stoljeću. U ovom trenutku sa sigurnošću možemo reći da je ovdje postajao život i u kasnoj antici…“

   U svakom slučaju u i oko tvrđave hercega Stjepana, očekivati je nova iznenađenja, a sadašnja faza radova trebala bi se okončati najdalje za 14 mjeseci.

   Dobri ljudi koji su odobrili sredstva za prvo istraživanje tvrđave su Europska unija, prekogranični fondovi u prvoj fazi bilatelarni poziv u drugoj trilatelarni, partneri iz BiH, R. Hrvatske i Crne Gore, nositelj projekta razvojna agencija ŽZH Herag, grad Ljubuški, partneri grad Ulcinj u Crnoj Gori i grad Solin u R. Hrvatskoj. Vrijednost projekta je nešto više od dva milijuna eura, doznali smo od mr. Rašića.

Tekst i foto: D. Musa

 

Poslijednja izmjena danaSrijeda, 04 Kolovoz 2021 14:16
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!