banerRC212

U Čapljini: Antologijska izložba Vlahe Bukovca

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Kultura
Istaknuto U Čapljini: Antologijska izložba Vlahe Bukovca

   Suradnja Moderne galerija iz Zagreba i Umjetničke galerije Hrvatskog kulturnog središta Založbe kralja Tomislava iz Čapljine, urodila je još jednom iznimnom izložbom ovoga puta Vlahe Bukovca, začetnika i princa hrvatske moderne. Kod Vlahe Bukovca ni u čemu nema sredine, u svemu je bio izniman od djetinjstva pa do zvjezdanih umjetničkih staza. Otud nije ni čudo što je njegova izložba u Čapljini, okupila ljubitelje umjetnosti sa šireg područja Hercegovine. Jednodušna je bila ocjena posjetitelja, bilo da je riječ o istina malobrojnim umjetnicima – slikarima i kiparima, bilo da je riječ o ljubiteljima umjetnosti ili znatiželjnicima – treba ovo pogledati da bi se spoznala umjetnost i cijenili njezini dosezi.

   Sa samo 11 godina Vlaho Bukovac se sa stricem otisnuo u pečalbu gdje se bavio svim i svačim od kako to pomorci kažu „malog od kužine“, nadničara, mornara, pismoslikara u peruanskoj tvornici vagona, a bio je i štićenik dječačkog popravišta… Nakon što je zaradio nešto novca portretirajući bogate ljude 1877. godine odlučio se vratiti u rodni Cavtat. Zanimljivo, putujući od San Francisca do New Yorka preživio je veliku željezničku nesreću, a na prekooceanskom brodu za Hamburg i veliki požar.

   Na slikarske studije u Parizu, umjesto kako je planirao u Rimu, upućuje ga njegov zaštitnik dubrovački vlastelin Medo Pucić. Studij završava u vrlo kratkom roku i od 1880. Godine diplomirani je slikar s već „čvrsto izgrađenim stavom da haljine treba slikati prema uzorku, tijelo prema modelu, a prirodu u eksterijeru i prema prirodnoj svjetlosti“, napisala je u pogovoru Biserka Rauter Plančić autorica izložbenog postava, inače ravnateljica Moderne galerije u Zagrebu.

   „Fascinantan portretist i u svjetskim razmjerima uspoređivali su ga s Rembrandtom, u svojim djelima on slavi ljepotu i daje smisao uživanju u lijepoj slici iz života portretiranoga. Ako mu model ponekad i nije bio baš oličenje ljepote, obdario bi ga prekrasnom odjećom i koncentrirao bi se na ljepotu tkanine, veza i šara u nju utkanih, no nikada ne bi prešutio manje lijepo lice ili uočenu oštrinu karaktera portretiranoga“, kazala je uz ostalo, Biserka Rauter Plančić u pogovoru izložbi.

   Na čapljinskom postavu „Vlaho Bukovac – Antologijska djela“ izloženo je 25 djela, među njima i grandiozni „Gundulićev san“ monumentalna kompozicija iz 1894. dimenzija 185 x 308! Među izloženim djelima su zatim, umjetnikov „Autoportret“ iz 1914., pa slavno ulje na platnu „Ikar na hridi“ iz 1897., reproducirano u svim značajnim enciklopedijama, tu je i prefinjeno platno „Moje gnijezdo“, pa minuciozni „Portret Duje Karamana“, ulje na platnu iz 1894. godine…

   Uz Biserku Rauter Plančić, autoricu postava i pogovora u programu otvaranja sudjelovali su Monija Jarak mezzosopranistica uz pratnju Marijane Pavlović na klaviru, grupa „Ajmo ća“, dok je program vidio Boris Matić, glumac kazališta Marina Držića iz Dubrovnika. Izložba ostaje otvorena do 25. siječnja 2020. godine.

D. Musa

Poslijednja izmjena danaPonedjeljak, 23 Prosinac 2019 10:53
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend