banerRC212

Uz novo djelo Stanislava Vukorepa, monografiju – Sjahali kićeni svatovi

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Kultura
Istaknuto Uz novo djelo Stanislava Vukorepa, monografiju – Sjahali kićeni svatovi

Neumorni tragač od zaborava spasio svatovske običaje juga Hercegovine


Tih, nenametljiv, sistematičan i uporan, da rastom nije povisok Stanislav Vukorep, istraživač, pisac i publicist iz Čapljine, među masom, ostao bi neprimijećen. Mada ima što reći, njegovi javni istupi su rijetkost. Međutim, zato radi, mnogo i temeljito pa je ovih dana javnosti izručio još jedno djelo, monografiju, „Sjahali kićeni svatovi“. Kao i neka ranija njegova djela primjerice „Preživje svjedoče“, „Povijest osnovnog školstva u općini Neum“, „Pruge koje su život značile“…, i 'Svatovi' su prava riznica podataka, bogato ilustrirana brojnim fotosima. Odmah na početku da kažemo - trud mu se isplatilo, a što je naše javno mišljenje tako da mu se pojedinci nametnu kao spisatelji, s par knjižica ili tekstića u elektroničkim medijima, drugi je „par opanaka“.
Prosto je nevjerojatno koliko toga je Vukorep bivši stručni suradnik Zavoda za zaštitu kulturno-povijesne baštine H-N, županije, sada umirovljenik, obišao, prikupio, evidentirao… radeći ma 'Kićenim svatovima'. Uz ostalo tu su 61 kazivačica i kazivač, a o brojnim potpisanim fotosima da se i ne govori. U knjizi je obradio razdoblje od oko 150 godina, od druge polovice devetnaestog stoljeća pa do današnjih dana. Na osnovu onoga što je uradio i obradio, mogu se pisati ne samo različiti etnografski osvrti i studije, nego i pravi eseji. Može se rekonstruirati život hercegovačkog sela od šezdesetih godina devetnaestog stoljeća pa do današnjih dana.
Vukorepovo najnovije djelo nije štura priča o svadbenim običajima, nego prava riznica saznanja o ljudima, kraju i podneblju. Kronološki gledano 'Kićeni svati' započinju prvim „izlascima“ djevojaka i momaka. „Reći za djevojku da se zacurila značilo je – bolje se oblačila“, navodi autor. Kroz predaju Vukorep u poglavlju opisuje odlaske momaka djevojci pastirici, pa običaje kad su drugi momku prosili djevojku, hvaljenje i kuđenje (ogovaranje), modne trendove, prošnju, vrijeme svadbovanja…
Drugo poglavlje posvećeno je starom svatu. To je bila uloga rezervirana za viđenije domaćine s iskustvom u tom zvanju. O statusu starog svata dovoljno govori podatak da je iz svadbe mogao udaljiti, zbog nepoštivanja neopisanog protokole ili ponašanja, svakog svata, što se za dotičnog smatralo velikom sramotom. Treće poglavlje obrađuje svadbu i svadbene običaje. Svatovi se okupljaju u mladoženjinom dvoru, dok u djevojačkom teku pripreme za njihov doček. Fascinira autorov detaljan opis ceremonijala, od kićenja svatova, otkupa sanduka i bale, pa do vjenčanja i svadbenog sijela. Treba reći da su svadbe na konjima na jugu Hercegovine, bile uobičajene sve do konca sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
U četvrtom poglavlju opisani su običaji poslije svadbe. I tu je vladao strogi protokol, od odlaska mlade u pohode, roditeljski dom, pa do babina. Već sam naziv – Novo ženidbeno doba, govori o bitnim novinama, konje zamjenjuju automobili i druga vozila, svadbe se sele u šatore, kasnije u svadbene dvorane i postaju svojevrsni glazbeni koncerti. Gubi se svatovski protokol, kako autor kaže „mladež igra i pjeva, a stariji čekaju da se čim prije 'pokupi' jabuka i da pobjegnu kući“. Na osnovu Vukorepovog sjetnog odnosa prema vremenima koja su prošla moglo bi se reći da su svadbe nekada bile društveni događaji za cijelo selo i rodbinu, dok danas kad se u svatove zovu znani i neznani, u prvi plan izbija 'jabuka', jer bitno je, ako ništa, pokriti ne male troškove skupih svadbi. Nekad su se dva tri dana prije svadbi potkivali konji, a danas se peru automobili.
Valja reći da monografija „Sjahali kićeni svatovi“ ima sve prerogative znanstvenog rada. Uz kazalo imena i mjesta, tu su i recenzije, dr. sc. Marka Dragića, redovitog profesora u trajnom zvanju i Marice Popić – Filipović, dip. etnologa, muzejske savjetnice Zemaljskog muzeja BiH Sarajevo. Na kraju vrijedi naglasiti i sljedeće: „Stanislav Vukorep prema scholar googlu ide u red najcitiranijih znanstvenika humanističkih znanosti u Borni i Hercegovini“, podatak je kojeg prof. dr. sc. Marko Dragić, navodi u recenziji.
Tekst: D. Musa
Fotografije iz monografije: Sjahali kićeni svatovi

Poslijednja izmjena danaPetak, 03 Svi 2019 10:16
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend