banerRC212

Petak, 07 Veljača 2020

Snijeg u Bosni oborio cijene zeleni u Hercegovini, a iz uvoza stiže peršin

   Niske temperature i snijeg u Bosni odrazili su se na promet domaćeg voća i povrća na Veletržnici u Tasovčićima. Zbog vremenskih prilika izostali su kupci iz sarajevske regije što je u cjelini dovelo do blagog pada cijena u odnosu na konac siječnja. Manja pojeftinjenja registrirali smo kod nekoliko  artikala – zelene salate čija je nova cijena 1,2 do 1,4 KM, zatim blitve koja je 2,2 do 2,8 KM, raštike 1,5 do 2,5 KM, crvenog luka 0,8 KM uvozni pa do 1,4 KM domaći. Osjetno jeftiniji jedino je špinat 1,8 s otvorenog pa do 2,6 KM plastenički. Za očekivati je da će se prolaskom hladnog vala cijene navedenih artikala ne samo vratiti na prošlotjednu razinu, nego ostvariti i rast.
   Registrirali smo samo dva i to blaga poskupljenja, peršina koji se cijeni 5 do 7 KM za kilogram zelene mase, te prase koja je sada od 1,3 tanke do 3,0 KM, debele stabljike. Uz put smo od prodavača na veletržnici doznali da je je već stigao peršin iz uvoza, pa je vjerojatno i ovo malo poskupljenje, privremeno. Nepromijenjene u odnosu na konac prošloga tjedna, ostale su cijene krumpira 0,50 do 0,90 KM, kupus 0,25 do 0,40, kelj 0,7 d 0,9 KM. Stabilnu cijenu ima i sve rjeđi karfiol oko 1,5 KM, kupus pupčar – prokulice, su 1,7 do 2,0 KM, celer je 4 KM, mrkva 0,7 do 1,0 KM, cikla 0,8 do 1,0 KM, a bijeli luk 6 KM refuza pa do 10 KM vijenci, a domaći grah u zrnu 5 do 6 KM. 
   Voće, cijena jabuka je u laganom padu ima ih već od 0,70 KM, pa do 1,6 KM, uglavnom uvozne kruške su od 2 do 3 KM, planinske kupreške ispred veletržnice, su 2,5 KM. Sve je manje suhih smokava čija je cijena 5 do 7 KM, orasi u ljusci su 5 do 6, a bademi 6 do 7 KM. Jezgra oraha je od 13,5 uvozni pa do 20 KM domaći, ispred veletržnice. Mandarina više nema, ali povremeno ima neretvanskog limuna koji se cijeni 2,7 do 2,8 KM, neretvanske naranče su oko 2 KM, za kilogram. Ispred veletržnice zamijetili smo i domaći kesten koji se nudio 3,5 KM, za kilogram.
   Konstatacija da se petak na veletržnici može nazvati pazarnim danom početkom svakog vikenda u hladnijem dijelu godine, dobiva svoju potvrdu. Zainteresirane kupce petkom čeka odlična ponuda ribe i mliječnih proizvoda, zatim domaćih jaja i peradi, ljekovitih trava, drva, poljoprivrednih i kućanskih alatki kovača iz Vareša, te razne druge robe. 
   Cijene su standardne, pastrva iz uzgoja cijeni se 9 KM, očišćena je 10 KM, dok je šaran 10 KM, očišćen 11 KM, a fileti su 15 KM. Somići su 6 KM, morska riba lubin i orada – cijeni se po 15 KM za kilogram, smuđ je 12 KM itd. Mliječni proizvodi – mladi sir je 5 do 6 KM, kravlji 8 do 10 KM, miješani ovčji kravlji 10 do 12 KM, suhi ovčji sir je od 15 KM iz Podveležja pa do 18 KM s Morina. Istu cijenu 18 KM ima i livanjski sir u kolutovima. Kajmak je bio od 16 do 18 KM iz kace, a maslo 14 do 16 KM. Ima i čvaraka koji se i dalje cijene 16 KM za kilogram. Domaća jaja nudila su se po cijeni od 0,20 do 0,30 KM, koke nosilje bile su od 8 do 12 KM, a pijetlovi od 12 do 25 KM komad. Obilna je bila i ponuda drva koja su se cijenila 85 do 90 KM prostorni metar oblovine, dok su cijepa uglavnom od 90 do 95 KM. Vreća stajskog gnojiva cijeni se 4 do 5 KM itd. Uglavnom, za nostalgične u prijepodnevu petkom vlada pravi pazarni ugođaj.
 
D. Musa
 
   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:
   Članak 14 - Autorska prava
   Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.
   Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.
Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.
Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

 
 

Zanimljivosti protupožarne zbilje u Čapljini kroz 2019. godinu: Veljača sa 126 intervencija bila opasnija od srpnja i kolovoza

   Mnogo mirnija za čapljinske vatrogasce bila je prošla, 2019-ta, od 2018-te, a da se ne govori od 2017-oj kada je opožarena površina dostigla 1.750 hektara. Prema redovitom godišnjem izvješću ukupan broj intervencija manji je za 276(!), broj požara manji je za 219, broj tehničkih intervencija bio je manji za 48, pa čak i u rubrici „ostalo“ manje je za sedam izlazaka na teren. Posebice je zanimljiv podatak da su pripadnici Profesionalne vatrogasne postrojbe Čapljina najviše intervencija čak 126, imali u veljači, što je za 100 intervencija više nego u 2018-oj godini kada je u drugom mjesecu bilo „samo“ 26 intervencija.
   Dakle, veljača prošle godine debelo je premašila po intervencijama vatrogasaca, udarne srpanj i kolovoz kada su zabilježene 94, odnosno 89 intervencija. Vrijedan pažnje je i podatak da je u kolovozu prošle godine u odnosu na kolovoz 2018-te, registrirano čak 109 intervencija manje. Požara raslinja u kolovozu prošle godine bilo je 50, a u istom mjesecu 2018. godine 117 itd. Govoreći o razlozima tog zanimljivog trenda Mate Jurković, zapovjednik profesionalne protupožarne postrojbe Čapljina kaže:
   „Mi smo u ljetnom periodu na Gradini (brdu iznad Čapljine op. a.) imali izviđače koji je dojavljivao pojavu požara, sada su postavljene kamere, koje vide svaki dim. Istodobno mi imamo čovjeka više, koji kod brzih intervencija može biti vrlo važan. Donekle su nam na ruku išle i vremenske prilike, dvije obilnije kiše u sedmom mjesecu, ali i ponašanje građana koji su nas češće obavještavali o radovima nego ranijih godina. Moram istaknuti i doprinos medija koji su konstantno upozoravali o zabrani paljenja vatre na otvorenom u ljetnim mjesecima. Pažnje vrijedan je i podatak da smo imali samo jedan veći šumski požar na Mitruši, brdu između Čapljine i Ljubuškog i to u veljači, a opožarena je površina od oko 16 hektara. Međutim, za neke ozbiljnije zaključke u smislu - postaju li građani odgovorniji trebat će sačekati još koju godinu“, sublimirajući protupožarnu zbilju kaže zapovjednik Jurković.   
   Zapovjednik Jurković ističe da je bilo manje požara i u okruženju, pa je bilo i manje izlazaka u pomoć drugim društvima. Valja reći da su čapljinski vatrogasci poput nogometaša u pripremama za narednu ne samo ljetnu sezonu, nego i cijelu godinu. Uz ostalo završavaju i poligon za obuku u Klepcima… U svakom slučaju očito je da je u zadnjih desetak godina protupožarna zaštita na čapljinskom području podignuta višu razinu, a pripadnici profesionalne postrojbe su traženi i za obuku u okruženju.
D. Musa 

 

Županijske poticaje za podizanje vinogrda ostvarilo osam Čapljinaca

   Ukupno 18 korisnika ostvarilo je poticaje za podizanje novih nasada – vinograda, iz proračuna Hercegovačko-neretvanske županije u 2019. godini. Poticaj je dobilo po osam korisnika iz Čapljine i Stoca, te dva s područja grada Mostara. Na čapljinskom području poticaj za podizanje novih vinograda, ostvarila su tri klijenta iz Opličića, dva iz Domanovića, te po jedan iz Trebižata, Hotnja i Bivoljeg Brda. Iznos odobrenih poticaja kretao se od 920 do 2760 KM.
   Za podizanje novih nasada – vinograda, odobrena su sredstva u iznosu od 920 KM po dulumu. Inače, klijenti su mogli ostvariti pravo na potporu do maksimalnog iznosa do 3.500 KM. Sukladno Programu i Naputku za klijente čiji zbirni iznos zahtjeva za županijske novčane poticaje, premašuje iznos od 3.500 KM obračunom je umanjen do maksimalnog iznosa od 3.500 KM.
   Valja reći da je Odluka o isplati novčanih potpora klijentima koji su ispunili uvjete za dodjelu novčane potpore – Podizanje novih nasada – vinograda, sukladna članku 9. Naputka o načinu i uvjetima za ostvarivanje potpora u primarnoj poljoprivrednoj i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji za 2019. godinu.

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend