banerRC212

Sadržaj izdvojen po datumu: Petak, 05 Travanj 2019

Kiša rastjerala kupce, cijena jagoda u porastu, 8 - 9 KM

   Obilna proljetna kiša sprala je svaki dašak optimizma s proizvođača i prodavača na veletržnici u Tasovčićima. Ista slika bila je i unutar veletržnice i na njezinom prilazu. Uglavnom, malo je proizvođača i prodavača koji su u petak, veletržnicu napustili raspoloženi, a neki kao prodavači drva i stajskog gnojiva iz Istočne Hercegovine, ostali su kraj svojih kamiona dežurati čekajući bolje dane. Na prilazu veletržnici nudilo se sve i svašta, od drva odjeće i alata, pa do sadnica voća.

   Drva je sve manje, ali cijena ne popušta, oblovina je 80 do 85 KM, a cijepana su 90 do 100 KM prostorni metar, dok je vreća drva 5 KM. Istu cijenu 5 KM ima i vreća stajskog gnojiva, dok se prostorni metar – odnosno kubik, cijeni 50 do 60 KM. Kočići za rajčice i mahune su 0,40 do 0,50 KM komad. Unatoč kiši ponuda presadnica je obilna, a cijene uobičajene, zelena salata, peršin i celer su 0,10 KM, raštika 0,20 KM, kupus i ostale kupusnjače su po 0,25 KM, rajčice od domaćeg sjemena 0,30 KM. Prodavači presadnica su nam pojasnili da rajčica od hibridnog sjemena nema jer je sjeme skupo pa je rizično sijati zbog neizvjesne prodaje, krastavci i tikvice su po 0,50 KM, a najskuplje su presadnice jagoda od 0,50 do 1 KM itd

   Riba i sir su se nudili na uobičajenih sedam odnosno četiri štanda, naravno kalkuliralo se s isplatom mirovima, međutim obilna kiša razrijedila je kupce. Somići i srdela cijenili su se po 6 KM, pastrva iz uzgoja 9, šaran 11 KM, fileti su bili 14, a jegulja uobičajenih 40 KM za kilogram. Mliječni proizvodi – uglavnom sir, prodavali su se na četiri štanda. Mladi sir bio je uobičajenih 4 do 6 maraka, kravlji 8 do 10 KM, miješani ovčji/kravlji 10 do 12 KM, suhi ovčji iz Podveležja bio je 14 do 15 KM, suhi ovčji sir s Morina i Livanjski u kolutovima 18, a sa Zelengore najskuplji 20 KM. Kajmak se cijenio 14 do 16 KM. Heljdino brašno bilo je 4 do 5 KM, domaće ražovo i pšenično brašno bilo je po 1,5 KM. Domaća jaja 0,30 KM itd.

   U odnosu na prilaz unutrašnjost veletržnice siromašna ponudom domaće robe. Najveća novina bilo je poskupljenje jagoda koje su sada 8 do 9 KM, od voća ima još suhih smokava koje su 3,5 do 5 KM, orasi u ljusci su 4 do 5, jezgra domaćih oraha 14 do 17 KM, dok je ponuda jabuka zahvaljujući proizvođačima iz okolice Gračanice i Gradačca i dalje obilna, a cijena pristupačna već od 0,60 pa do 1,10 KM.

   Povrće, od barometra cijena prošloga petka, poskupio je jedino karfiol nova cijena je 1,3 do 1,5 KM, dok je pet većih ili manjih pojeftinjenja. Jeftiniji su čak i krumpiri domaći i čakovački cijene se 0,80 do 0,90 KM, zatim zelena salata 0,80 do 1,10 KM, pa špinat 0,8 s otvorenog, pa do 1,2 plastenički, prasa 1,8 do 2 KM, a za nijansu je jeftinija i cikla 0,7 do 0,9 KM. Ostalo povrće zadršalo je cijene zimski kupus je i dalje od 1,5 do 1,7 KM, a mladi 1,8 do 2 KM, kelj je 1,2 do 1,4 KM, blitva 0,60 s otvorenog do 0,90 plastenička, peršin je od 2,5 do 3 KM, celer od 2 do 3 KM, mrkva 0,80 do 1 KM. Unutar veletržnice nismo uočili ni crvenog, a ni bijelog luka, ali ispred veletržnice ima i domaćeg luka – crveni nevesinjski cijeni se 3 KM, dok se domaći bijeli luk iz Berkovića i Ljubinja cijeni od 8 do 10 KM za kilogram. Uvozni crveni luk je od 1,2 KM austrijski pa do 1,5 KM egipatski, uvozni bijeli luk isključivo kineski je 3 do 4 KM. Zeleni luk – pera su 3 KM. Ističemo sve navedene cijene voća i povrća su na veliko. Na koncu dodajmo da su kuke od 1,5 do 2 KM za vezicu, a ponuda je skromna.

 

Tekst i foto: D. Musa

Trojanci iz Gabele u grotlu Pecare

   U 25-om kolu Premijer nogometne lige BiH, novo teško iskušenje za nogometaše GOŠK-a. Naime, Gabeljani gostuju u Širokom Brijegu, gdje će u nedjelju igrati protiv Širokog Brijega s kojim su u tekućoj sezoni dva puta odigrali neodlučno. Posebice je dojmljiva bila druga utakmica na Pecari, u kojoj su Trojanci poslije velike beorbe isčupali bod. Narvno, momčad Stanka Mršića ne bi se bunila da se nešto slično ponovi.

   Utakmica Široki Brijeg - GOŠK, početi će u 16,30 sati. Istodobno će početi i utakmica u Mostaru, Zrinjski – Krupa.

Četiri utakmice igrat će se u subotu, a sastaju se Radnik – Čelik, zatim Mladost – Tuzla City, te Sloboda – Zvijezda, te će utakmice početi u 16,30, dok će derbi Željezničar – Sarajevo, također u subotu, početi u 19,30 sati.

Uoči 25-og kola GOŠK je 11-ti s 20 bodova.

  • Objavljeno u Sport

Uz čapljinsku promociju knjige i nosača zvuka „Ganga s izvora glas” ili na Neretvu vratila se ganga

   Pred stotinjak ljubitelja i radoznalih građana u dvorani kina Mogorjelo predstavljani su knjiga i nosač zvuka „Ganga s Izvora glas“. Čapljinska promocija ovog zanimljivog materijala o gangi ima i svoju simboliku - dvorana se nalazi tik uz Neretvu. Tako bi se moglo reći da se ganga vratila u svoje središte. Naime, kako je u svom izlaganju kazao urednik Jure Miloš, ganga se uz Imotsku krajinu i zapadnu Hercegovinu, pjevala preko Kupresa, sve do Bjelašnice, pa kroz istočnu Hercegovinu sve do Crne Gore, pa na jug Hutova i Neuma, te sve do Zažablja u metkovačkoj općini. Jasno, Miloš je i u knjizi, i u izlaganju za to ponudio i argumente, pa je tako otpalo svojevrsno „guranje“ gange pod navalom modernizma, a na uštrb tradicije, na usko područje Imotske krajine, Bekije (Grude), Belevardije (Široki Brijeg) i Nahije (Ljubuški).

   Dakle, ganga je napjev koji je odjekivao skoro cijelom zemljom hercega Stjepana osim dijelova koji su danas u Srbiji, odnosno Crnoj Gori. Gangu su pjevali svi – Hrvati, Muslimani (Bošnjaci) na Bjelašnici, slivu rijeke Rakitnice…, te Srbi u Istočnoj Hercegovini“. Miloš je u svom izlaganju ustvrdio da je u istočnim djelu prostiranja ganga izvođena uglavnom u osmercu, a u zapadnom, zanimljivo tzv. desetercu?! Cinici će vjerojatno reći da je ganga potisnuta, u nekim krajevima čak i zaboravljena, upravo što su je pjevala, sva tri naroda na području gdje se godinama traže razlike, a ne međusobne sličnosti.

   Predstavljanje je započelo obraćanjem domaćina Nikice Martinovića, predsjednika HKUD „Zora“ iz Struga i Gorice, koji je uz zahvalu za podršku onima koji su ih podržali od općine Čapljina, pa do pojedinaca. Martinović je izrazio zadovoljstvo što su uz nove spoznaje napjev naučili i neki mladi članovi društva. To su pokazale četiri učenice završnih razreda koje su u svom prvom nastupu uspješno otpjevale dva napjeva.

   Uz Juru Miloša o knjizi su govorili Marijana Bazina, asistentica na studiju glazbene umjetnosti Sveučilišta u Mostaru i Vedran Vidović, predsjednik Udruge hrvatskih kulturno umjetničkih društava u Bosni i Hercegovini. Bazina je uz ostalo, uz ostalo sa znanstvenog stajališta poručila onima koji je zovu deranjem da je „ganga skladno pjevanje“. Njezina vrijednost uz ostalo je njezina posebnost, nema notnih zapisa, pa se može učiti samo slušajući ili iz rijetke literature kao što je knjižica „Ganga s izvora glas“. Vedran Vidović je kroz simboliku Raniero Ranijera, odnosno nošenja svijeće od Jerusalima do Firence usporedio amaterizam Hrvata Bosne i Hercegovine koji čuva tradiciju i običaje, pa i napjeve kakav je ganga.

   Valja istaknuti da je program upotpunio i praktično, Jure Miloš sa gangašima iz grudske općine.

Tekst i foto: D. Musa

 

  • Objavljeno u Sport
Pretplati se na ovaj RSS feed

-2°C

Čapljina

Djelomično oblačno

Vlažnost: 43%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 03 Siječanj 2019 3°C -1°C
  • 04 Siječanj 2019 3°C -2°C

banerRC1vikend