banerRC212

Petak, 22 Studeni 2019

Ihtiofauna rijeka na čapljinskom području doživjela promjene: Umjesto pastrve, podustve i plotice naseljavaju se „zvijeri“ – som, štuka i bass

   Nema plotice, nema gere, ali u čapljinskim rijekama ima soma, zaključak je koji se nameće nakon što se jedan od ribiča na čapljinskoj Veletržnici u Tasovčićima, pohvalio ulovljenim somom! Još prije desetljeće, dva, som se smatrao ribom mirnih ravničarskih rijeka – Save i Dunava, međutim vremena se očito mijenjaju i u vodi. Od ribiča koji se predstavio kao Sula, doznali smo da je brkata neman, ulovljena u Trebižatu, točnije kako reče „ispod Krešića mlinice u Strugama“. Riječ je o dijelu rijeke u blizini njezinog ušća uz Neretvu.

   Naravno, dok je ponosi ribič pozirao oko soma povela se rasprava među prisutnim prodavačima ribe. Mile Krvavac jedan od uzgajivača i prodavača ribe, naglašava da som u čapljinskim rijekama više nije iznenađenje.

   „Ima ga u Neretvi sve do Čapljine, primjerci ulovljeni u Krupi (rijeka kojom voda iz Hutova blata otječe u Neretvu op. a.), težili su i do petnaestak kilograma. Vjerojatno je i ovaj stigao iz Krupe, pa zašao kroz Neretvu u Trebižat“, pojašnjava u riblje tajne upućeni Mile.

   Od prodavača ribe doznajemo da se u Neretvi lovi čak i lubin, doskora tipično morska riba. Josip Vekić voditelja Službe zaštite u Parku prirode Hutovo blato, konstatira da su pored soma, još neki predatori stigli „na Neretvu“.

   „Som je u Hutovom blatu primijećen od prilike prije pet, šest godina, još nema kapitalaca. Koliko znam najveći ulovljeni primjerak težio je 14 kilograma. On je predator pa stradaju podustva i plotica kojima se hrani, ne samo som nego još i štuka, te širokousni pastrnski grgeč, kojeg ribolovci zovu bass. To su također grabljivice koje se lako prilagođavaju i brzo šire“, ističe ing. Vekić, te pojašnjava:

   „Priroda se pobrinula za štuku, koja kada nema hrane pređe na kanibalizam, lovi najprije sitnije, a zatim i krupnije primjerke svoje vrste. Bass je relativna novina na ovom području ribičima je drag, ne samo zbog mesa, nego i zbog zanimljivog lova, dok zoolozi o njemu baš i nemaju lijepo mišljenje. Nekad u prošlom stoljeću, pušten je u Bačinska jezera, odakle se naselio u Kuti i Mali Neretvu, a onda uzvodno stigao do Čapljine“, kaže Vekić, te naglašava:

   „Ljeti kada je topla voda na oči mu se nauče mrena, pa otežano lovi. Međutim, taj ne bira. Ima velika usta u tom razdoblju lovi na vibracije sve od riba, žaba, vodenih, pa čak i otrovnih zmija“.

   Uglavnom, zbog jednog soma koji samo za ribiče nije iznenađenje u Neretvi, otkrivamo još dva predatora, koja su prijetnja autohtonim ribljim vrstama. U Hutovom blatu već duže vremena imaju problema sa sunčanicom, a sad su se odomaćila još tri predatora. Jasno zbog invazije alohtonih vrsta autohtonima se ne piše dobro. Kako smo doznali krivci nisu samo klimatske promjene i prodor slane vode uz Neretvu, nego i ljudi, koji u želji za poribljavanjem nedovoljno upućeni prenose alohtone vrste, koje onda prave dar mar na autohtonom ribljem fondu.

Tekst i foto: D. Musa

Rekonstrukcija regionalne ceste R – 425a: Zbog vodovoda kroz Zviroviće još ima makadama

   Rekonstrukcija ceste R – 425a dionica od Zvirovića do Miletine bez obzira na želje vozača, još nije u cijelosti završena, a razlog je izmještanje dijela trase vodovoda. Naime, zbog pristupa budućoj poslovnoj zoni Zvirovići, pojavila se potreba za izmještanje dijela vodovoda u dužini od oko 300 metara. Kako ti radovi projektom nisu bili predviđeni, nastao je problem njihovog financiranja. U međuvremenu je birokratski kazano zatvorena financijska konstrukcija, prišlo se sanaciji dijela prometnice na kojem će biti skretanje u buduću polovnu zonu, što podrazumijeva i dodatni treći trak. Upravo zbog trećeg traka pojavila se potreba izmještanja trase vodovoda. Uglavnom, uz nevolje koje imaju na dionici kroz Miletinu, gdje se trenutačno izvode radovi, vozačima ostaje još tristotinjak metara rupa i blata, kroz Zviroviće.

   Uglavnom u odnosu na početak listopada kada je prekid bio na tri dionice, sada je kroz Zviroviće, ostao jedan prekid asfaltne trake. Završeni dio ceste presvučen je prvim asfaltnim slojem, pa je za očekivati da će se spajanjem prekinutog dijela prometnice R-425a, cijela dionica kroz Zviroviće biti presvučena završnim asfaltnim slojem.

   Podsjećamo, kompletna dionica R - 425a Trebižat (Čapljina) – Tromeđa (Čitluk) dugačka je 10,1 kilometar. Dio od Trebižata do skretanja na autocestu, završen je usporedo sa završetkom poddionice autoceste na koridoru 5c, Bijača – Zvirovići, međutim preostao je iznimno prometom opterećeni dionica u duljini od 5,8 kilometara od izlaska s autoceste do Tromeđe, odnosno prometnice Ljubuški – Čitluk – Mostar.

   Radovi na rekonstrukciji regionalne prometnice Zvirovići – Tromeđa, počeli su 20. svibnja ove godine, a rok za završetak je 18 mjeseci, odnosno do konca 2020. godine. Cijena radova je pet milijuna maraka. Izvođač je tvrtka „Brina” iz Posušja. Sredstva za rehabilitaciju i rekonstrukciju regionalne ceste R – 425a, osigurala je Vlada Federacije BiH.

D. Musa

Počela izgradnja dionice autoceste od Zvirovića do mosta Počitelj

Na gradilištu poddionice autoceste Počitelj – Zvirovići održana je svečana ceremonija početka radova na novih 10 kilometara autoceste na Koridoru Vc. Predviđeni rok izgradnje je 24 mjeseca, za LOT1, u okviru kojeg će se graditi petlja s naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama do regionalne ceste Buna – Domanovići i magistralne ceste M-17, tri vijadukta, tunel i otvorena trasa. Poddionica Počitelj – Zvirovići je dio dionice Počitelj – Bijača a radovi se podijeljeni na dva lota. Veliki most Počitelj je u okviru LOTA 2, izvođač radova na ovom projektu je konzorcij koji čine azerbajdžanska i kineske tvrtke a predviđeni rok izgradnje za most je 30 mjeseci.
Ukupna dužina poddionice AUTOCESTE Počitelj – Zvirovići je 11,75 kilometara, a najznačajniji objekt na poddionici je most Počitelj ukupne dužine 945 metara i maksimalne visine 100 metara, čijom će izgradnjom biti  spojene dvije obale rijeke Neretve.
Poddionice Počitelj – Zvirovići financira se iz sredstava osiguranih u okviru ugovora o zajmu sklopljenog s Europskom investicijskom bankom u visini od 100 miliona eura i bespovratnim sredstvima Europske unije u visini od 5 miliona eura.

Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend