banerRC212

Petak, 21 Prosinac 2018

Zdravko Konjevod predsjednik Udruge pčelara „Kadulja“ Neum: "Ova godina će se pamtiti po prinosu i kvalitetu meda“

   Poslovično tajanstveni su južno-hercegovački pčelari kada je u pitanju med. Kvalitetu će hvaliti, ali kad je riječ o prinosima uglavnom su neodređeni. Tu suzdržanost razbija Zdravko Konjevod, predsjednik Udruge pčelara „Kadulja“ iz Neuma, koji ponosan na priznanja koja su dobili neumski pčelari, ističe:

   „Ovakvu sezonu kao što je bila 2018-ta, pčelari čekaju niz godina, bila je uspješna i medonosna. Potvrda za to su i priznanja na smotrama i izložbama, pa je tako u Splitu u R. Hrvatskoj, med iz Neuma osvojio znatnu medalju. Na 4. danima hercegovačkog meda u Mostaru, osvojili smo četiri medalje, a med Grge Raiča „medljikovac“ bio je šampion manifestacije! Nagrade je dobio i „medljikovac“ Mate Jogunice, peto mjesto, kao i moj cvjetni med, koji je bio dvanaesti, a visoko priznanje dobio je i Ivan Bogoja, mladi pčelar. za med od planike – maginje. Dva od sedam zlata osvojili smo u Sarajevu, u konkurenciji medova iz cijele BiH. Zlatnu plaketu dobio je Jozo Brać za „medljika med“, a moja malenkost, osvojila je zlatnu medalju za med od kadulje“, navodi Konjevod u prilog tvrdnji o iznimnoj kakvoći meda, te na upit u čemu je tajna takve niske zlata naglasio;

   „Svi medovi koji su osvojili medalje su s područja Hutova. To je specifično područje pa je tako prof. Đuro Sulejmanac, s udrugom iz Neuma odnosno Hutova, svojedobno imao trajnu suradnju, ugovor radi kvaliteta meda. Istakao bi i podatak da je Medex iz Ljubljane sva svoje priznanja postigao baš zahvaljujući otkupu meda od Zemljoradničke zadruge iz Hutova. Nije to slučajno, Neum kao općina je najraznovrsnija s ljekovitim i ostalim biljkama. Idemo s mora s nula metara, a samo desetak kilometara dalje je Žaba s nadmorskom visinom od skoro tisuću metara“, razlaže Konjevod.

   Od predsjednika Konjevoda doznajemo da se neumski pčelari nastoje bolje organizirati, češće nastupati na sajmovima i manifestacijama kako bi potvrdili „staru slavu“ tamošnjeg meda. Zadovoljstvo prinosima i priznanjima iskazali su na nedavno održanoj redovitoj godišnjoj skupštini na kojoj su zacrtali i plan za naredno razdoblje. Uz redovitu edukaciju članstva, u planu su i predavanja u neumskim školama i vrtićima, o pčelarstvu, te edukacija potrošača o ljekovitosti meda i drugih pčelinjih proizvoda. Tom prigodom prof. Milan Andrijanić voditelj katedre za pčelarstvo na Agronomsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, održao je i stručno predavanje o bolestima pčela.

  1. Musa

Božićno ozračije stiglo pred veletržnicu u Tasovčićima međutim ne i u tržnicu

Na veletržnici u Tasovčićima predblagdansko ozračje osjeća se samo na prilazu, gdje je obilna ponuda drva, ali i tipično predblagdanskih ukrasa – pšenice u posudama, božićnih aranžmana i božićnih drvaca. Unutar veletržnice bonaca, cijene tek s malim gibanjima u odnosu na konac prošloga tjedna. Dakle, ni traga od nekadašnjih gužvi i skoka cijena od po nekoliko desetaka posto i slično. Očito je da se vremena i to radikalno, mijenjaju kada je u pitanju trgovina voćem i povrćem.
U odnosu na pregled cijena koncem prošlog tjedna bez promjena ostale su cijene krumpira 0,5 do 0,7 KM, kupusa 0,6 do 0,8 KM, kelja i mrkve 0,8 do 1 KM, cikle 0,7 do 1 KM za kilogram. Stabilne su i cijene blitve 1,5 do 2 KM, pa špinata od 1,6 s otvorenog pa sve do 3 KM plastenički, Postojana je i cijena prase 1,5 KM debele pa do 2 KM tanke stabljike, bijelog luka 3 refuza do 6 KM vijenci. Stabilna je i cijena graha, domaći je 5 do 6 KM, a uvozni od 2,5 do 4 KM. Specifična je situacija sa zelenom salatom, čija se cijena ujednačila na 1 KM kristalka do 1,3 KM puterica, dok je koncem prošlog tjedna, bila 0,8 do 1,5 KM.
Za nijansu su jeftiniji kupus pupčar 1,5 do 2 KM, paprike roge koje se još mogu naći, 0,8 do 1,5 KM i tikvice 1,5 KM, dok su nešto skuplji raštika 2,5 do 4 KM, mladi luk – pera 2,5 do 3 KM, dok je cijena domaćeg crvenog luka dostigla rekordnu cijenu od otvaranja veletržnice, kada se pojavi cijena je od 2 do 2,5 ispred veletržnice čak i 3 KM za kilogram, a nije jeftin ni uvozni – austrijski i nizozemski, čija je cijena od 1,3 do 1,5 KM.
Voće, na cijene oraha nije se odrazilo predblagdansko razdoblje, jezgra domaćih oraha i dalje je 15 do 18 maraka, dok su orasi u ljusci 5 do 6 KM. Bilo je i lješnjaka u ljusci, koji su se cijenili od 6 do 7 KM. Ponuda domaćih jabuka i dalje je obilna, cijena uglavnom od 0,7 do 1,2 KM, dok ponuda krušaka pada, a cijena je od 1,2 do 2,2 KM. Suhe smokve i dalje su od 3,5 do 6 KM, kivi od 0,5 do 1,3 KM za kilogram. Još se mogu naći i dunje čija je cijena 1,2 do 1,4 KM. Od voća iz Neretve, mandarine su i dalje 0,5 do 0,8 KM, klementine su nešto skuplje 1 do 1,4 KM, a naranče jeftinije 1 do 1,5 KM. Limun je od 2 do 2,7 KM, a grejp od 1,5 do 2 KM za kilogram.
Ispred veletržnice pravo obilje, pšenica u posudama zavisno od veličine, cijeni se 3 do 5 maraka, božićna drvca također zavisno od veličine, su 20 do 60 KM. Zanimljivo, prodavači ističu da su se najprije prodala najskuplja – srebrene smreke i slična vrste. Ponuda ribe standardna, a cijena 2 do 4 KM zavisno od veličine, glave šarana, pa do 40 KM jegulja. Somići i smrznuta srdela, bili su po 6 KM, pastrva iz uzgoja 9, šaran 11, a fileti 14 KM za kilogram. Tražen je bio sir koji se cijenio od 4 marke mladi, pa do 18 suhi ovčji s Morina i Somina. Suhi ovčji sir iz Podveležja bio je 15 KM, svježi kajmak 16, a kajmak iz kace 18 KM itd. Drva unatoč obilnoj ponudi, imala su također standardnu cijenu 80 do 85 KM bio je prostorni metar oblovine, a 90 do 95 KM cijepanih. U ponudi su bila domaća jaja, perad, suho meso, vidjeli smo čak i jedan pršut, te razna druga roba. Uglavnom, prilaz veletržnici obilovao je različitom robom za svačije ukuse pa i džepove.

Mali Božićni sajam: Večer njemačke gastronomije zaintrigirala Čapljince

Večer njemačke gastronomije kojom je s marom dirigirala Željka Katić, naišla je na dobar prijam kod Čapljinaca koji su kušali njemačke specijalitete. Mali božićni sajam u Čapljini, se nastavlja. Večeras je tako na programu Ledena čarolija na klizalištu za velike. U subotu 22-og bit će Večer kraft piva. Uz Trojansko pivo proizvođača iz Gabela Polja, bit će i glazba uživo. Nedjelja 23-eg prosinca, rezervirana je za najmlađe na programu je niz sadržaja, od vožnje vlakićem do kićenja bora.

Odbojkašice Čapljine otputovale na 10. Božićni turnir gradskih mlađe kadetskih selekcija

   Odbojkašice Čapljine otputovale su u Zagreb na 10-ti međunarodni Božićni turnir ženskih i muških gradskih mlađe kadetskih sekcija koji će se održati 22-og i 23-eg prosinca. U ženskoj konkurenciji sudjelovat će čak 23 ekipe iz Hrvatske i Slovenije, dok će Čapljina biti jedini predstavnik Bosne i Hercegovine.

   Voljom ždrijeba Čapljina se našla u A skupini s mladim sastavima Ljubljane Volleyball 2 i Nove Gorice. U prvom kolu Čapljinke će u subotu, igrati protiv Nove Gorice, a u trećem protiv ekipe Ljubljana Volleyball 2. U nedjelju na osnovu plasmana po skupinama slijedi razigravanje za ukupni poredak. Uglavnom, mlade Čapljinke će na turniru odigrati najmanje tri utakmice protiv ekipa renomiranih klubova.

  • Objavljeno u Sport

Počela arheološka istraživanja tvrđave hercega Stjepana na Buturovici kod Ljubuškog

   Koliko je poznato u prostoru tvrđave hercega Stjepana na brdu Buturovica, iznad Ljubuškog, u narodu zvanoj kula Herceguša, počela su prva arheološka istraživanja. Predstavljajući početne radove njihov voditelj arheolog Mirko Rašić, asistent na Studiju arheologije mostarskog Sveučilišta kaže:

   „Riječ je o probnim i sondažnim arheološkim istraživanjima kojima je cilj iskopavanje unutar prostora palasa koji je planiran za obnovu, na čemu smo do sada izradili idejnu i glavnu tehničku i projektnu dokumentaciju s planom konzervacije, restauracije, rekonstrukcije, troškovnikom, tehničkim opisom i drugim potrebnim analizama koje će omogućiti u perspektivi, investitoru ili izvođaču radova da obnovi ovaj lokalitet. Jedan dio te priče su i ova probna ili sondažna arheološka istraživanja, kojima želimo sakupiti što više informacija o kulturnom depozitu. Ideja je jasno da pronađemo neke supstrukcije koje kasnije moramo ubaciti u troškovnik i opis radova, kako bismo mogli u potpunosti isplanirati projekt obnove samog lokaliteta, obrazlaže voditelj radova rašić, te naglašava:

   „O dosadašnjim istraživanjima možemo kratko reći, da smo ustanovili da ima jedan dobar dio depozita arhitekture ili kamenih amorfnih blokova koji su se obrušili na taj sloj unutar same tvrđave, a ispod njega se nalazi prva faza, najrecentnija pretpostavljamo ranonovovjekovna faza aktivnosti tog lokaliteta. Sad očekujemo one dublje, starije slojeve, očekujemo da će oni govoriti o periodu kasnog srednjeg vijeka, pa čak i srednjeg i ranog srednjeg vijeka.“

   Kako se bude širila obnova lokaliteta koja će dakle, ovisiti o europskim prekograničnim fondovima, trebali bi uslijediti dalja istraživanja.

   „Ovo su samo pokusna istraživanja“, ističe arheolog Rašić, „prije same obnove. Pomoći će nam da možemo lakše planirati obnovu, a u slučaju obnove, tijekom tih radova radit će se sustavna arheološka istraživanja na cijelom području tvrđave“.

   Prema riječima arheologa Rašića, istraživanja za sada financiraju općina Ljubuški u suradnji s Javnim poduzeće, „Parkovi“ koje je preuzelo obvezu upravljanja kulturno-povijesnom baštinom na prostoru općine Ljubuški.

   „Mi smo ovoj priči krenuli sustavno, prva stvar je bila izrada idejne i glavne tehničke projektne dokumentacije. Vrlo je važno je da se radi sustavno, da se radi planski da imate sve planove, pa kad se tiče i plana arheoloških istraživanja i onih restauratorskih, konzervatorskih, pa čak i rekonstrukcije s jasnim tehničkom opisom, s jasnim predmjerima i proračunima prije same obnove. Takvu tehničku dokumentaciju vi uvijek možete iskoristiti. Mi ćemo je za početak, iskoristiti na apliciranje za europske prekogranične fondove koji su trenutačno aktivni. Pronašli smo partnere u gradu Solinu iz Republike Hrvatske i gradu Ulcinju iz Crne Gore“, zaključuje arheolog Rašić.

   Plan je ambiciozan jer podrazumijeva uz oživljavanje tvrđave hercega Stjepana, oživjeti i rimski vojni logor na Gračinama. U cijeloj priči zanimljiv je podatak, da na prostoru tvrđave hercega Stjepana nije bilo nikakvih arheoloških istraživanja pa su svi zaključci vezani za nju uglavnom, bazirani na procjenama.

 

  • Objavljeno u Kultura

GOŠK, jesen 2018: Povijesni uspjeh i pripremne utakmice zavarali „lavove“

   Jedna kalendarska godina, a dvije različite polusezone, proljetna unatoč početnom grču, razigrana i raspjevana, a minule jeseni posve druga priča. Proljetos je GOŠK najprije završnicu ligaškog dijela, a zatim Ligu za opstanak odigrao kao u transu. Na koncu je u Ligi za opstanak, zauzeo prvo mjesto, a bodovno – 45, dostigao Radnika koji je u Ligi za prvaka bio peti. Bila je to ujedno najuspješnija sezona „lavova“ u povijesti kluba! Kako su pripremno razdoblje Gabeljani završili bez poraza, suparnici su bili Željezničar, Široki Brijeg, Radnik, Čapljina…, očekivao se nastavak nogometne rapsodije, međutim do toga nije došlo.

                                                                   Grubo prizemljenje

   Jesen je bila posve druga priča, samo četiri pobjede u devetnaest utakmica, uz šest neodlučnih rezultata i čak devet poraza, daleko su od željenog. S 18 osvojenih bodova, Gabeljani su na jedanaestom mjestu, u zoni ispadanja. Umjesto nogometnog žara i tečnosti s kojima se brani vlastita mreža i postižu pogodci, ekipu je zahvatila anemija. Na svojoj polovici se griješilo, a pred tuđim vratima promašivalo u serijama. Brzo je bilo jasno da se ljeti slabo trgovalo.

   GOŠK je sezonu otvorio minimalnim domaćim porazom protiv Željezničara u ravnopravnoj igri. Zatim je uslijedila loša partija u Mostaru i uvjerljiv poraz 1:3, od prvaka Zrinjskog. Vrijeme je pokazalo da je ključna bila utakmica trećeg kola protiv Zvijezde u Gabeli, „lavovi“ u napadali iz svih oružja i promašivali, a gosti poslije grešaka domaće obrane postigli dva pogotka i odnijeli bod. Tračak nade među navijače GOŠK-a, donijeli su bod protiv Sarajeva na Koševu i teška, ali vrijedna pobjeda protiv Tuzla Citiya.

   Taman kad su pristaše „lavova“ pomislile da slijedi plodonosnije razdoblje slijede nes(r)pretan poraz od Krupe u gostima 0:3, dobra partija protiv Širokog Brijega i zasluženi bod, a onda crna serija - poraz od Radnika u ravnopravnoj utakmici, katastrofalno domaće izdanje i poraz od Mladosti 1:3, a onda još i poraz od Slobode u Tuzli 0:2. Kada u 11-om kolu Gabeljani nisu uspjeli dobiti prosječnog Čelika abdicirao je Feđa Dudić jedan od najuspješnijih trenera u povijesti kluba, a neugodne dužnosti se prihvatio Mato Neretljak.

                                                              Neretljak uspio stabilizirati momčad

   Debi Nertljaka donio je neočekivanu pobjedu protiv Željezničara u Sarajevu, a odmah potom katastrofu 0:4 od Zrinjskog u Gabeli. Slijedili su poraz od Zvijezde, bruka u osmini finala kupa i 0:4, protiv prvoligaša TOŠK-a. Nada je vraćena pobjedom protiv lidera Sarajeva u Gabeli, 1:0, a do kraja GOŠK je doma uspio dobiti Krupu, odigrati neodlučno u Širokom Brijegu, ali i doma protiv Radnika. Jedini poraz u zadnjih pet kola bio je od Tuzle u gostima. Uglavnom u prvih 11 kola osvojeno je samo sedam bodova, a u zadnjih osam 11, pa se može reći da je trenerska terapija djelovala ne ekipu, koja je u novu sezonu startala bez udarnih igrača iz prošle polusezone. U cjelini gledano GOŠK-u je prije svega nedostajao rasni strijelac, a škripilo je i na nekim drugim pozicijama. Za bolje proljeće trebat će ozbiljan remont.

                                                              Protiv favorita dobar učinak

   Rezultati tijekom jesenske sezone pokazali su da GOŠK puno bolje igra protiv jakih klubova, pa je tako protiv 'velike četvorke' osvojio devet bodova, ali je zato protiv slabijih ekipa, dvije trećine lige 'uzeo' također devet bodova. Lavovi su lideru Sarajevu, uzeli četiri boda, Željezničaru tri, Širokom dva, a jedino inferiorni bili su protiv Zrinjskog.

                                                           Ramić najefikasniji, Hasanović podložen 'žutici'

   Od skromnih 15 pogodaka za GOŠK, trećinu pet, postigao je Ramić, Kulović je dao četiri plus tri asistencije. Najviše minuta 1710 u GOŠK-i i cijeloj , imao je njegov kapetan Dalibor Kozić, dok je Dino Hasanović s devet žutih kartona, prednjačio. Inače GOŠK je deseti s 59 žutih, plus jednim crvenim kartonom itd.

D. Musa

  • Objavljeno u Sport
Pretplati se na ovaj RSS feed
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend