banerRC212

Omiljena kavoda kao primjer teškog stanja u agraru ili Ne može se šuša s rogatim bost

  • Napisao/la d.musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Omiljena kavoda kao primjer teškog stanja u agraru ili Ne može se šuša s rogatim bost

Malo je proizvođača, koji mogu biti zadovoljni ovogodišnjim prodajnim cijenama povrća.

 

Jedan od primjera za to su rajčice ili kako ih na jugu Hercegovine obično zovu kavode, odnosno paradajz, koje ni izbliza nisu ispunile očekivanja povrtlara. Cijene mizerne, prodaja slaba, a za ilustraciju stanja mogu potvrditi riječi Pere Jurkovića iz Gabele kod Čapljine, koji kaže:
„Obično nismo zadovoljni proizvodnjom od prije, a što idemo unaprijed, sve je lošije i lošije. Ja sam krenuo s paradajzom negdje 3. lipnja, stigao sam na pijacu, izvrstan paradajz imam, 90 feniga sam prodao prvi paradajz, da bi kasnije došao na osamdeset, sedamdeset i na pedeset! To je strašno loše, da ne kažem bezobrazno, što nam rade. Tko su ti ljudi, tko im je to odobrio da oni, ako ih možemo nazvati ljudima, iz Makedonije, iz Albanije dovlače po 12 do 15 „šlepera“ rajčice na Koridor (Brčko op. a.) i taj paradajz, rasprše po Be i Ha? Pa, mi ne možemo svoju robu prodati?“.
Uz uvoz prva pomisao na uzrok niskih cijena, je povećana proizvodnja, što s obzirom na zapažanje agronoma Ivice Borovca, komercijaliste rasadnika „Adria histhil“ iz Gabele, velikog proizvođača sadnog materijala, ne stoji:
„Pa, ova godina je išla u smjeru da je bio odnos pedeset - pedeset, rajčica i paprika, što je bilo neočekivano s obzirom da je rajčica puno zastupljenija, da je interesantnija tržištu i količinski i kilažom, nego paprika“.
Da nije bilo povećanja proizvodnje upućuju i riječi Marijana Brajkovića, direktora zadruge „Matica“ iz Višići, koja okuplja pedesetak kooperanata:
„U odnosu na prošlu godini bile su vidne neke promjene po pitanju sortimenta, pogotovu kad je riječ o plasteničkoj proizvodnji. Razvidno je bilo da je posađeno dosta manje rajčice, a više paprike, pogotovu ove naše domaće sorte“.
Za razliku od BiH u nekim zemljama u okruženju, proizvodnja je u ekspanziji. Tako je agronom Ivica Borovac, još proljetos upozoravao:
„Često spominjemo Albaniju i jug Makedoniju, kao jedan veliki market, jedno veliko tržište, pogotovu Albanija, brzorastuće. Tako su Albanci u siječnju posadili preko 35 milijuna rajčice, uglavnom ta rajčica će vjerojatno, preplaviti naše tržište“.
To se i dogodilo, a u cijeloj priči zanimljiv je podatak da su cijene rajčica tijekom lipnja, srpnja i prve polovice kolovoza, bile uglavnom od 50 feniga do marku. Usporedbe radi, bile su identične cijenama tijekom ljeta 2001. godine. Dakle u proteklih 17 godina cijena se nije povećavala dok su troškovi rasli od obrade zemljišta, energenata, sredstava, za prihranu i zaštitu, do ambalaže. Na upit koja bi cijena rajčica bila rentabilna Pero Jurković, povrtlar iz Gabele, kaže:
„Zadovoljan bi bio, evo potpisat ću to, da moja rajčica od prve do zadnje, bude 1,10 KM. Da bude…“
Neizvjesnost u pogledu plasmana vatra je na kojoj se prže domaći proizvođači. Kad posiju sjeme ili kupe sadnicu, nikada nisu sigurnu hoće li na proizvodnom ciklusu, primjerice rajčica, koji traje oko pola godine, nešto zaraditi. Zanimljivo je zapažanje proizvođača – prodavača s veletržnice u Tasovčićima, koji konstatiraju da su domaće rajčice stalno imale nisu cijenu, ali da su se kako kažu, „pokupile“, što će reći - nisu se bacale. Posve logično imajući u vidu činjenicu da je proizvodnja u opadanju. To posredno upućuje na kupovnu moć potrošača kao i još neke elemente koje cijela priča o proizvodnji i plasmanu rajčica otvara, a slično se može reći i za još neke kulture.
Tekst i foto: D. Musa

-2°C

Čapljina

Djelomično oblačno

Vlažnost: 43%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 03 Siječanj 2019 3°C -1°C
  • 04 Siječanj 2019 3°C -2°C

banerRC1vikend