banerRC212

Hercegovačke kontroverze - Kažu smilje propalo, a kod Gabele niče novi nasad, investitori Nijemci

  • Napisao/la D.M.
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Hercegovačke kontroverze - Kažu smilje propalo, a kod Gabele niče novi nasad, investitori Nijemci

Trenutačne procjene su da je novac uložen u podizanje plantaža smilja u Hercegovini, za veliku većinu, bačen novac. Što više nakon nezapamćene ekspanzije koja je trajala tri, četiri godine, nasadi smilja se krče ili prepuštaju ugaru, pa otuda intrigantno djeluje podatak da se na jugu čapljinske općine u blizini drevne Gabele, kultivira kamenjar i sadi smilje!? Uz smilje uskoro će još dvije tipično mediteranske kulture – masline i divlji šipak. Da sve bude pomalo riplijevski navodi podatak da je u eri masovnih odlazaka na rad u Njemačku, investitor Nijemac! O projektu koji u posvemašnoj oseki investicija u južnoj Hercegovini, djeluje nestvarno Pavo Karlović, voditelj radova kaže:
„Ovo je lokalitet Žuberić – Muminovača, gdje će se kultivirati oko 140 hektara krša. Zahvalio bi se u prvom redu općinskim i županijskim strukturama koji su imali razumijevanje za projekt. Investicija je ogromna, kapital je njemački. Uz smilje koje smo već počeli saditi, još će se saditi masline i divlji šipak. Proizvodnja će biti potpuno ekološka što je trend u svijetu. Investitori koji rade imaju dogovoren plasman, a prodaja će biti isključivo na strano tržište“, kaže sažimajući planove voditelj radova Karlović.
Pozicija je idealna možda i jedinstvena u Hercegovini kada su u pitanju mediteranske kulture. Sa Žuberića puca pogled na obližnje Gabela Polje i s njim spojeni Metković. Uz idealnu ekspoziciju, izgleda da i teren ljubi investitora. Na vrhu je ostao usitnjeni pijesak dok je zemlja potonula u dubinu. Naš je dojam kad se proces sadnje završi da će se od korova kultura lako štititi, jer jednostavno u površinskom sloju od nekoliko centimetara samo je pjesak, koji ujedno i štiti tlo od isušivanja. Dok razgledamo impozantnu površinu na kojoj se obavljaju radovi voditelj radilišta Karlović, kao da pogađa naše misli primjećuje:
„Ovo je neka mikro klima koja odgovara ovim kulturama, pogotovu maslini. Tu sam rođen, znam što govorim, ovdje kroz dolinu neretve prodire ta mediteranska klima, mislim da bi ovdje trebao biti vrhunski proizvod“, kaže Karlović, te na našu opasku da bi s obzirom na mikroklimu mogle i mandarine dodaje:
„Nismo razmišljali o tome, investitori imaju svoju viziju, sadit će se proizvodni za koje su sigurni da imaju osiguran plasman i to isključivo za njemačko tržište“, konstatira Karlović te naglašava:
„Proizvodnja u potpunosti mora biti ekološka, pa će se morati kompletirati program, pa ćemo najvjerojatnije morati imati svoju uljaru za masline, destileriju za smilje, kao i pogon za cijeđenje šipka. Sada je angažirano desetak radnika specifičnih zanimanja – bageristi, strojari… a u perspektivi bi se trebao otvoriti veći broj specifičnih radnih mjesta. To bi za ovaj naš kraj – Gabelu, Gabela Polje i Struge mogla biti jedna lijepa priča“, zaključuje Karlović.
Za sada je na doskora ljutom kršu smiljem zasađena površina od desetak hektara i to na osojnoj strani gdje će i divlji šipak, dok je južna strana brda koje gleda na Metković, rezervirana za masline. Ukupno će se dakle, kultivirati oko 140 hektara, kamenjara, a po slobodnoj procjeni investicija bi mogla biti teška oko desetak milijuna maraka.

Gradine ostaju na svojim pozicijama

Mada se o tome javno ne govori u svojevrsnoj pomami koja je vladala Hercegovinom u eri podizanja nasada smilja stradala je i značajna kulturna baština, u prvom redu gomile i gradine, a ponegdje i ostaci rimskog puta.... Uglavnom krčilo se kao spram glave, pa s obzirom na tradicionalno gledanje Hercegovaca koji stoljećima nisu dirali ta spomen obilježja minulih civilizacija, drugačije nego propašću projekta, nije moglo ni završiti. Tradicionalno je vjerovanje Hercegovaca da onaj tko dira tuđe grobove, a to su stećci, gomile i gradine, doživjet će veliki nesreću. Kako sada stvari stoje, ona se i dogodila. Gledajući slike sa Žuberić – Milanovače, Nijemci više cijene našu kulturnu baštinu od nas samih, gradine se ne diraju, ostaju tamo gdje jesu, mada bi ih zbog radova i buduće plantaže, najjednostavnije bilo preorati. Međutim, investitori i voditelj radilišta Karlović, očito su mišljenja da ti objekti mogu biti samo ukras područja i projektu dati dodatnu težinu.

Tekst i foto: D. Musa

Poslijednja izmjena danaČetvrtak, 16 Kolovoz 2018 10:00

24°C

Čapljina

Breezy

Vlažnost: 46%

Vjetar: 46.67 km/h

  • 24 Rujan 2018 29°C 13°C
  • 25 Rujan 2018 20°C 12°C

banerRC1vikend