banerRC212

Muke Pere Jurkovića proizvođača rajčica iz Gabele, nakon izgubljene predsezone: „Evo neka oni uvoze, ali što ne znaju ništa izvesti“?

Istaknuto Muke Pere Jurkovića proizvođača rajčica iz Gabele, nakon izgubljene predsezone: „Evo neka oni uvoze, ali što ne znaju ništa izvesti“?

Na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima, slika se ponavlja iz godine u godinu, samo se mijenjaju artikli i vremenski termini. Nekada su to rajčice, koje južni Hercegovci uobičajeno zovu kavode ili pamidore, a nekada su to paprika, bostan, lubenica… Ove godine kako to proizvođači kažu „zaglavile“ su rajčice i to odmah na startu, predsezone praktično nije ni bilo. Pero Jurković, iz Gabele, renomirani proizvođač tog povrća da si olakša dušu u pomoć je pozvao i novinare, evo i zašto:
„Nisam zadovoljan. Obično ljudi nisu zadovoljni proizvodnjom od prije, a što idemo unaprijed sve je lošije i lošije, jer nas uništavaju uvoznički lobiji. Ja sam krenuo s paradajzom 3. lipnja, stigao sam na pijacu, izvrstan paradajz imam, 90 feniga sam prodao prvi paradajz, da bi došao kasnije na 70, 60, 50 feniga!? Nisam ga dao na 50 feniga, da sam ga prodao po pola marke, bio sam ga odlučio negdje istovariti da svi vide što se događa. Prodao sam ga tada po 70 feniga. Zadnjih dana još je gore ima paradajza po 40 feniga. Ovo je strašno loše, da ne kažem bezobrazno što rade. Tko su ti ljudi? Tko im je to odobrio, da oni, ti ljudi, kako kažu, iz Makedonije, iz Albanije dovlače po 12, po 15 „šlepera“ rajčice na Koridor i taj paradajz rasprše po BiH. Mi ne možemo, svoju robu prodati. Sedamdeset feniga to je neisplativo, ne može se raditi na to“, u dahu izruči rezignirani Pero uz put pokazujući zaista uzorno uređeni plastenik s rajčicama, pa nastavlja:
„Sedamdeset feniga, što je sedamdeset feniga? Izgleda neki misle dođe čovjek u plastenik, bere, ništa ne ulaže. Pazite, pred Novu godinu se posije rajčica, posije sjemenka, šest mjeseci je paziš, uzgajaš, kupiš bumbare da je oplođavaju, svaki dan je njeguješ i dođeš na pijacu da bi prodao, kad tamo made in Albanija, made in Turska, made in Španija, made in… Šta je ovo ljudi? Mogu li ti ljudi izvesti našu robu, da ide za Njemačku, da ide za Švedsku. Imamo mi kvalitetu, imamo sposobne ljude za proizvodnju, ali imamo nesposobne koji ne znaju izvest. Znaju samo uvesti, da zatrpaju tržište, da nas povale, da prave bijedu od nas?! Da se iseljavamo, da ne radimo zemlju. Evo vidite, zapušteno devedeset posto zhemlje. Nek' dođu novinari u Gabelu, nek' dođu u Čapljini, općina Čapljina može pola BiH hraniti, osim banana sve može proizvoditi. Od Čapljine do Gabele, pogledajte samo njive, sve zaraslo u šikaru, ne radi se. Tko će raditi? Neisplativo, jako bezobrazno od tih ljudi koji su dozvolili da se nekontrolirano uvozi. Nek' ti isti ljudi izvezu! Neka prva pamidora (rajčica) bude dvije marke, a ne ovako – jesmo li mi stigli na tržište, oni odmah obore cijenu ispod svake ekonomske isplativosti. Vjerojatno namjerno to rade, ne bi li nas eliminirali da ostanu sami na tržištu“, kivan na totalni nered, bez potpitanja, veli Pero, te dodaje:
„Ovo je neizvedivo, nemoguće, ja ne znam kako pozitivno raditi? Evo da bi ja moj plastenik pokrio najlonom, trebaju mi 3.000 KM. Dobro, može on četiri, može možda i pet godina, a može i samo deset dana, ako naleti neki olujni vjetar pa sve skine. U nas je litra goriva 2,3 marke, pa nije ni u Njemačkoj toliko, prehrana, sve nam je skupo. Zašto je gorivo 2,3 marke? Ja bi zadovoljan bio da je moja rajčica od prve do zadnje bude 1,10 KM. Ako je prosjek po rajčici četiri kilograma, a kad je 50 feniga mi radimo nizašta, mi ćemo ostati dužni svakome. Evo plastenika, nepokriveni, ljudi ne pokrivaju ne mogu, odlaze. Država mora pripaziti ljude koji žive samo od poljoprivrede, ostali se snađu…, rezolutan je Pero Jurković.
Priča sličnih navedenoj ovih se dana na jugu Hercegovine može čuti niz, jeftine rajčice, jeftin bostan, jeftine lubenice…, uz to i prodaja slaba, što su loše najave uoči vrhunca sezone koji je u drugoj polovici srpnja. Jedan od osnovnih problema južnohercegovačkih povrtlara je gubitak predsezone kada su robu mogli prodavati po višim cijenama, sada čim domaće povrće stigne slijedi abnormalan uvoz, cijena pada ispod praga ekonomske isplativosti. Tu povrtlari sami ne mogu ništa, jednostavno takav slijed određuje vrijeme, jer kada se u Hercegovini beru prve rajčice u Albaniji, Španjolskoj… je to četvrto, peto branje, oni su već na ulazu u sezonu zaradili, pa ostatak rasprodaju, dok ovdašnjim proizvođačima slijedi krah.

{/gallery}

 

Poslijednja izmjena danaČetvrtak, 05 Srpanj 2018 11:33

35°C

Čapljina

Pretežno sunčano

Vlažnost: 18%

Vjetar: 22.53 km/h

  • 19 Srpanj 2018 35°C 18°C
  • 20 Srpanj 2018 36°C 16°C

banerRC1vikend