banerRC212

Marinko Merdžan - Čapljinske jagode za deset dana „brže“ od vrgoračkih

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Marinko Merdžan - Čapljinske jagode za deset dana „brže“ od vrgoračkih

   Marinko Merdžan poljoprivrednik iz Bivoljeg Brda kod Čapljine, u traganju za isplativom proizvodnjom okrenuo se za čapljinski kraj neuobičajenim jagodama. Na upit kako i zašto je odlučio zasnovati značajniju proizvodnju jagoda na površini od jednog hektara, Marinko Merdžan, kaže:

    „Na ideju me je potaknulo razmišljanje o sve nepovoljnijim vremenskim uvjetima i sve nesigurnijoj proizvodnji na otvoreno. Cilj je dakle, bila neka sigurnost. Ne možeš sve proizvoditi pod vedrim nebom, rizično je i opasno, u rano proljeće zbog mraza, ljeti zbog grada, pa smo morali ići i na plasteničku proizvodnju jagoda. Zatvoreni prostor daje sigurnost, štiti biljke od kiše, grada, jer jagodarska je osjetljiva proizvodnja. Uz to plastenička jagoda se uopće ne prska kad počne branje, štiti je najlom, zdravija je roba, finalni proizvod je kvalitetniji.

    Svu tehnologiju smo preuzeli od vrgoračkih jagodara, koji su čuveni u tome, nismo ništa izmišljali, samo smo prepisali ono što oni rade već trideset godina. Imao sam prijatelje iz Vrgorca koji su mi bili mentori u postavljanju plastenika. Obratio sam se njima, malo sam sa skepsom gledao kako su oni radili, zbog jačine vjetrova i padalina koje su izražene u dolini Neretve. Ove godine sve je izdržalo, pa sam se malo ohrabrio, mislio sam iz početka, da će to biti malo lošije, ali funkcionira. Ovaj sistem sa zategama, sustavom slobodnih lukova, sa sidrima u zemlji, to funkcionira“, ističe gospodin Merdžan, te posebice naglašava:

    „Što je najvažnije, deset dana smo raniji od Vrgorca! Deset dana! Ugodno su se iznenadili. Kod njih je ovaj način uzgoja jagoda brend, ovako rade već tridesetak godina, a mi smo ovo prvi put primijenili u općini Čapljina. Već ima zainteresiranih koji su dolazili gledati i planirajui širiti ovakvu proizvodnju jagoda na čapljinskom području“, kaže Merdžan te pojašnjavajući prednosti uzgoja jagoda u plastenicima, nastavlja:

    „Uz ranije dozrijevanje učio sam prednost ovakvog uzgoja i pri prodora hladnog vala. Ove godine bila su dva hladnija vala, deformacije plodova nije bilo, a na otvorenom jeste. Znači najlon je svoju funkciju obavio. Najlon je digao temperaturu dva, tri stupnja, još smo dodatno agril stavili, čim je agril suh on štiti još bolje, duplo bolje nego ako je on vlažan ili mokar. To je jedan malo viši stupanj za sigurniju proizvodnju.“

    Što se tiče plasmana jagoda, Marinko Merdžan ima zanimljiv odgovor:

    „Pokušali smo nešto plasirati za Rusiju, međutim količine su nedostatne, računali smo, trebalo bi posaditi 500.000 do 700.000 sadnica da imamo svako drugi dan tegljač za Rusiju. U ovim uvjetima gdje smo raštrkani, Čapljina nema toliku proizvodnju, možda ima tjednu proizvodnju za jednog šlepera. Međutim, jagoda ne može čekati tjedan dana. Treba se u roku dan, dva namiriti šleper. Treba veća proizvodnja da bi se moglo ići prema vani. Mi smo još mali.

    Prema tome, Marinko Merdžan nije lutao u proizvodnji, iskoristio je znanje prijatelja iz vrgoračkog kraja, po proizvodnji jagoda vodećeg u Republici Hrvatskoj. Prvo iskustvo bilo je očito pozitivno, posebice kada je u pitanju vrijeme dozrijevanja, pa nije isključeno da u perspektivi u dolini Neretve, jagode budu prisutnije nego do sada. Što se tiče proizvodnje za 500 – 700.000 sadnica jagoda trebala bi površina od 100 hektara, a toga u ovom trenutku, na jugu Hercegovine, nema.

Tekst i foto: D. Musa

21°C

Čapljina

Pretežno oblačno

Vlažnost: 75%

Vjetar: 0.00 km/h

  • 21 Lipanj 2018 35°C 17°C
  • 22 Lipanj 2018 31°C 18°C

banerRC1vikend