banerRC212

Njezino veličanstvo raštika ili Suza Zeusova, hraniteljica careva i težaka

  • Napisao/la D.M.
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Njezino veličanstvo raštika ili Suza Zeusova, hraniteljica careva i težaka

Svaka čast svim povrtlarskim kulturama, ali raštici u mediteranskom dijelu Hercegovine pripada posebno mjesto. Za to podneblje ona je čak i više od onoga što su mu značili glavati kupus, krava buša, pa čak i ovca pramenka.

 

Šaka zemlje

Rastika5 Rastika se stiti od stoke i divljaciSve ovo pada na um dok u okrajku kamenita vinograda na padinama biokovskog masiva u selu Jabuka, općina Grude, spazišmo nekoliko raštika zasađenih na tradicionalan način uz lozu, ali da njoj svojim korenom ne smetaju. Ona je tamo gdje je samo šaka zemlje. Mogla bi se čitava storija napisati o tome kako je na tom kamenu preživjela prošlo suho ljeto, a onda s prvim jesenskim kišama razbujala, nudeći vlasniku svoje sočne listove. I sada pred kraj svojega jednogodišnjeg ciklusa ima ona što ponuditi, tanke izbojke tzv. brasunice od kojih su nekadašnje „stopanjice“ miješajući ih s ljutikom, na ulju, umile jelo za gozbe praviti.
Značenje raštike vidjesmo i u neumskom zaleđu, u selu Babin Do, gdje je od stoke i divljači zaštićena željeznom ogradom. Svoj poseban status raštika potvrđuje i na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima, gdje je u pravilu, nekoliko puta skuplja od brata kupusa. Tako je i na početku ovoga proljeća, listovi plasteničke raštike šest puta su skuplji - 3 KM, prema 0,5 KM, kupus.
Međutim nije uvijek raštika uživala takav status, dugo vremena bila je kao težačka, odnosno hrana seljaka, potisnuta ne u drugi, nego u treći, pa i ini plan. Razvoj ekološke, pa nutricionističke svijesti s primjesama tradicionalizma, zaslužni su za njezin sadašnji tretman. Ipak sve je to ništa prema značenju koje je nekada imala. Stare Egipćane nećemo ni spominjati, mada su i oni raštiku držali posebnom, plodom bogova, Grci su nam bliži. U arhajskoj Grčkoj držali su da je raštika izravni potomak samog boga Zeusa! Mit govori kako se vrhovnik Zeus našao u neprilici, u kratkom vremenu morao je protumačiti dva za ljudski rod važna, ali tajna i proturječna proročanstva. Što bi stariji Hercegovci kazali „dumao“ je danima, dok se od silnog misaonog napora nije počeo znojiti. Njegov znoj padao je čak s Olimpa na zemlju. Od većih kapi Zeusova znoja nicala je raštika, a od manjih kelj i glavati kupus. Mozgajući tako danima Zeus je nesvjesno brao tek iznikle biljke i jeo. Mit dalje veli da mu je mlada raštika razbistrila um te je uspješno protumačio proročanstva. Od tada je raštika kod starih Grka dobila posebno mjesto.

Oda raštici

Ode raštici pisali su i Rimljani, pa tako Katon Cenzor umjesto rimskih bakanalija preporuča raštiku, a o njoj piše i Plinije Stariji, međutim ipak joj nitko nije bio sklon kao Dioklecijan. Obožavajući jela od raštike poče je uzgajati čime u opasnost dovede sam Rim. Mit kaže da je na pozive Rimljana, da se vrati na prijestolje odgovorio da mu je miliji njegov kupus – raštika, nego cijeli rimski imperij!
S takvim renomeom raštika dočeka današnje Hercegovce kojima je stoljećima bila glavna hrana, a prednost nad kupusom ima zbog skromnosti. Dovoljna je šaka zemlje da izdrži žarka ljeta pa da u jesen razbuja u svojoj raskoši, a kupuse uz izdašnije tlo treba i zalijevati. Prednost nad pramenkom i bušom, ima također, zbog svoje skromnosti. Mada su skromne i autohtona južno hercegovačka ovca i krava, ipak im treba pripremiti kakvu takvu zimnicu, dok raštici treba tek malo pažnje, odstraniti korov.
E, sad što se jela tiče i tu raštika ima jake adute, ekološki je sto posto čista! Izgleda da je baš Zeusove suze štite od insekata i drugih štetnika, dok se gusjenice mogu i mehanički odstraniti, uglavnom ne trebaju joj pesticidi, a ni insekticidi! Vješti kuharice i kuhari, od nje znaju prava čuda napraviti, dovoljno je spomenuti japrak, koji mnogi kažu, tuče i izvan Hercegovine čuveniju sarmu, a o raštici sa suhim „bravljim“ i svinjskih rebrima, te o ostalim jelima s mesom, da se i ne govori. I na kraju, na sva usta hvalili smo njezinu otpornost na žege i suše, ali još jednu prednost treba istaknuti, otporna je i na hladnoću, prkosi buri, a tek jače zime s temperaturama od oko – 10 stupnjeva Celzijevih mogu je, kako to narod kaže, „obariti“. Međutim, čak i tada zna se probuditi, dovoljno je malo zatopljenje pa da iznova krene, naša raštika suza Zeusova!


Tekst i foto: D. Musa

Poslijednja izmjena danaPetak, 23 Ožujak 2018 15:40
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend