banerRC212

Znanstveno-stručni skup „Duhan u Bosni i Hercegovini – jučer, danas i sutra“ bio i prošao, razmišljanja ostala: Nakon Staljina i Lavrova u igru uskače i Vladimir Majakovski

  • Napisao/la D.M.
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Znanstveno-stručni skup „Duhan u Bosni i Hercegovini – jučer, danas i sutra“ bio i prošao, razmišljanja ostala: Nakon Staljina i Lavrova u igru uskače i Vladimir Majakovski

Duhan29 Vladimir Mayakovsky 1910 jos jedan adut HercegovcimaMnogo je dobrih zaključaka u ovoj zemlji propalo, pa zašto ne bi i onih osam usvojenih pri kraju dvodnevnog znanstveno-stručnog skupa „Duhan u Bosni i Hercegovini – jučer, danas i sutra“, održanog početkom mjeseca u Mostaru, razmišlja trudbenik pisane riječi ukucavajući riječi Gercegovina flor, koje bi trebale biti putokaz za spas hercegovačkog duhanarstva. Neočekivano, pravo je more informacija na tu temu, plus slike koje plijene pažnju, Staljin, Lavrov, nema njemačkog cara Vilhema II koji je na skupu spominjan kao jedan od uživalaca hercegovačkog flora, ali otkrivano jednu pravu marku, prvo pero ruskog futurizma Vladimira Majakovskog! Da, da i pjesnik Majkovski je dimio flor iz Hercegovine ili s Kavkaza, svejedno. Jest da poezija nije što je nekada bila – kraljica umjetnosti, ali svakako je uz „hazjajina“ Staljina i „mistera njet“ Lavrova, ako se Hercegovci odluče ponovo zasukati rukave, pri ruci dobro imati i jednog velikog pjesnika, Majakovskog.

Od na skupu predstavljenog 21-og stručnog rada, svakako da je središnja tema bio „Revitalizacija uzgoja hercegovačkog tipa duhana – mit ili realnost?“, koju je prezentirao dr. Marko Ivanković direktor Federalnog agromediteranskog zavoda. Direktor Ivanković i sam odrastao iz duhana, bio je optimista. Već smo rekli da put za povratak duhana kao gospodarske grane vodi i preko imena poznatih ljudi koji su dimili ovdašnji flor, čije je sjeme neki nostalgični iseljenik odnio, čak, do Kavkaza. Govoreći o skupu njegovim učincima i budućim potezima dr. Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda, nasljednika Duhanskog instituta, kaže:
„Smatrali smo s obzirom na tradiciju koju ima duhan, koju ima Duhanski institut, da moramo progovoriti o budućnosti prije svega hercegovačkog tipa duhana, ali i ukupnoj budućnosti duhanske proizvodnje u BiH, pa smo tako skupu i dali i naslov. Znamo što je bilo jučer, što je danas, ali na temelju spoznaja i napravljenih pogrešaka, htjeli smo dati stručni prijedlog rješenja za njegovu budućnost. Sudionici su bili iz četiri zemlje – Makedonije, Crne Gore, Hrvatske i naravno BiH, imali smo 21 rad iskristalizirali zaključke koje smo dostavili na relevantne adrese, objavili na našoj stranici, proslijedili medijima“, konstatira direktor Ivanković, te podcrtava:
Duhan22 Drugi mu cuvaju ime Hercegovci mu unistili sjemeMi držimo da je potrebno dalje razraditi legislativu, donijeti na Vijeću ministara određene uredbe na primjer, o virdžiniji, o berleju, o hercegovačkom ravnjaku, tri uredbe, gdje bi se odredili svi odnosi o ovoj proizvodnji, jer se radi o različitim tehnologija i tu bi na neki način pokušali vezati otkupne cijene u postotku, s iznosom trošarina koje su na rezani duhan sada 96,80 maraka. Time bi stvorili pretpostavke za povezivanje proizvodnog lanca vrijednosti, a to znači proizvodnja duhana, otkupljivač i dorađivač koji bi trebao biti u duhanskoj stanici, koju mi sada nemamo.
Što je naš cilj, cilj je na neki način uzeti stvar u svoje ruke, odnosno povezati ovaj proizvodni lanac, da bude jedna cjelina, izići na tržište s nekoliko proizvoda, u početku s nekoliko proizvoda rezanog duhana hercegovačkog tipa po uredbi koju bi donijelo Vijeće ministara. Signali da postoji tržište za rezani duhan su više nego očiti. Od 2011 do danas, uvoz rezanog duhana u BiH je porastao za pet puta, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje. Dalje, mi moramo iskoristiti jednu osobinu našega duhana koji je jedini duhan u svijetu koji se može pušiti sam, bez miješanja s drugim duhanima, to je jedna ogromna marketinška prednost. Također poznate osobe su pušile naš duhan kao Staljin, trenutno ga puši ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, što je isto jedna marketinška priča. Pojavila se ideja da se on iskoristi kao turistički proizvod, u ukupnom brendiranju Hercegovine kao turističke destinacije, što mislimo d a je također jedan tržni kanal koji je nedovoljno iskorišten. Naravno sve ovo skupa radimo kako bi povećali prihode stanovništva u ruralnim područjima i smanjili iseljavanje stanovništva iz Hercegovine“, naglašava direktor Ivanković
Dakle, znanstveno-stručni skup je prošao, zaključci su proslijeđeni, s obzirom na nesređeno stanje u oblasti duhanarstva, te pojačano iseljavanje iz BiH, posebice iz nekadašnjih duhanskih regija, za očekivati je da će Vijeće ministara „blagosloviti“ preporuke znanstveno-stručnog skupa. Nakon toga Hercegovcima predstoji zasukati rukave i prihvatiti se ozbiljnog, organiziranog posla. To baš i neće ići lako jer Hercegovina se od intenzivno radno aktivne regije čemu je obol davao i duhan, pretvorila u potrošačko društvo, s pomjerenim sustavom vrijednosti u kojem je rad nisko vrednovan, jedino ako baš nema drugog izlaza.
Znakovito, tijek događaja je htio da se uz duhanske teme odvija i javna rasprava o Nacrtu zakona o kontroli duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH. Zakon je vrlo restriktivan, uz ostalo predlažu se i kazne od 10 – 100.000 KM, što će ako se usvoji biti pravi izazov za Hercegovce za kojima su zabrane uvijek bile mamac. Naravno, na skupu nitko nije negirao štetnost pušenja, ali pošto su čak 43 posto građana BiH pušači, bolje ih liječiti od svoga nego od tuđeg duhana, bila bi svojevrsna neskrivena poruka.


Matan ostao bez riječi

matan

Trenutačna kaotična situacija s duhanom uzrok je pravim biserima kada je šverc u pitanju. Uz ostalo kod Imotskog je prije koju godinu, zatečen Hercegovac u crkvenom ruhu, s kolarom – bijeli ovratnik, u društvu dame i sedamdesetak kilograma „škije“. Nije javljeno je li dama bila časna, ali slučaj je sigurno i Raosovog Matana ostavio bez riječi. (dmu)



Moldavci brži od Hercegovaca, ali nikada nije kasno


Duhan23 Hercegovacki duhan svjetski brendRusku tvornicu „Java“ iz Moskve koja je za Staljina proizvodila hercegovački flor, u međuvremenu je preuzeo britanski BAT, međutim flora ipak ima na tržištu. Zasluga za to pripada tvornici „Inter Tabak“ iz Moldavije, koja je nastavila proizvodnju hercegovačkog flora, jasno od duhana sa Kavkaza, a reklamira ga kao Staljinove cigarete. (dmu)

 

Poslijednja izmjena danaSrijeda, 25 Listopad 2017 12:56

11°C

Čapljina

Pretežno oblačno

Vlažnost: 66%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 18 Studeni 2017 16°C 6°C
  • 19 Studeni 2017 13°C 3°C

banerRC1vikend