banerRC212

Na marginama znanstveno-stručnog skupa „Duhan u Bosni i Hercegovini – jučer, danas i sutra“

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Na marginama znanstveno-stručnog skupa „Duhan u Bosni i Hercegovini – jučer, danas i sutra“

„Koliko je u godini dana uvik ima posla za duvana“

Duhan5 Hoce li se vratiti hercegovacki ravnjak opet vazna temaTeško je čak i rođenom uz duhan, objasniti veze i spone između duhana i većine izlagača na znanstveno-stručnom skupu „Duhan u Bosni i Hercegovini – jučer, danas i sutra.“ Gotovo iz svake riječi, frcale su nostalgija ili sjeta. Na jednoj strani potencira se cjelogodišnji rad, skromna ili nikakva zarada, problema s „monopolcima“ i „prociniteljima“, a o „finacima“ i „žandarima“ da se i ne govori, a na drugoj iz diskusija, čak i kod skeptika, izvire žal za vremenima duhana uz priželjkivanje njegovog povratka. Dio tajne u nespojivosti takvih osjećaja nazire se iz diskusije prof. dr. Frane Ljubića koji je pričajući vlastita studentska iskustva, kazao:
„Kad bi uspio pronijeti do Zagreba samo dva kilograma duhana, koji se tada pakirao u 'košulje' , mogao sam platiti dom i hranu u studentskoj menzi, za cijeli mjesec!“

 


Duhan je bio katedra o životu

Dakle, uz onaj legalni dio, duhan kao državni monopol pružao i mogućnost dodatne zarade preko dobro poznatog „šverca“. Prema tome, duhan nije bio samo „vaga“, kako se zvao otkup, nego i prilika za dodatnu zaradu, poklon prijatelju, a prije svega sigurnost. U anketi koju je vršio prof. dr. Marko Ivanković, za potrebe znanstveno-stručnog skupa, čak 93,33 posto interes prema duhanu, obrazlaže činjenicom da je bio siguran izvor prihoda! Prosječno hercegovačko kućanstvo je uz duhan gajilo stoku, proizvodilo povrće i žito, pa se gotovo nikada nije događalo da dođe u situaciji, u koju su težaci zapali ovoga proljeća nakon što je dio njih zbog kasnog mraza, praktično na početku sezone, ostao bez ljetine. Bez godišnjeg prihoda obitelji!? Duhan je bio siguran prihod, koliki toliki. Oko njega su radili svi i mladi, i stariji, i djeca, i odrasli, cijele su obitelji bile produktivne. Bio je to i svojevrsni odgoj. Hercegovke i Hercegovci odrasli uz duhan bili su poslovično vrijedni i radišni ljudi. Iako su im se roditelji mučili s potpisima, bez problema su završavali najzahtjevnije fakultete , izrastajući u uspješne i priznate članove zajednice.
Vraćajući se kraj mostarskih vinograda, sreća da i njih nije zadesila sudbina duhana, na um mi uz pobrojane i niz drugih razloga za duhanonostalgiju Hercegovaca koji su odrastali uz duhan, pada još jedan, psihosocijalni. Naime, duhan u pravilu zahtjeva mnogo živog rada, pa su tako cijele obitelji prilikom branja, a posebice nizanja bile na okupu. U takvim prilikama jedni drugima, priskakali su i susjedi. Pričalo se o poslu i duhanu, o dobrim i lošim godinama, ali i nizu drugih stvari. Tako se stvarao ambijent bliskosti , tijesne povezanosti članova obitelji, povezanosti s prijateljima i znancima. Taj uz duhan odrasli danas zreli čovjek, na stubištu sa svojim prvim susjedom u zgradi ili ulici, jedva da progovori koju riječ. Djeca zabavljena čudima moderne tehnologije brinu svoje brige, njima su dovoljne igrice, a za priče baka i djedova koji su, uz duhan, bili radno aktivni i u desetoj deceniji života, nisu ni čuli. Prema tome, duhan je Hercegovcima bio puno više od novca, stil života, što ilustrira i naslov rada prof. dr. Franje Ljubića „od proizvodnje duhana moglo se preživjeti i naučiti kako živjeti“.


Revitalizacija moguća i poželjna, ima li za to radne snage

(Ne)zahvalna uloga odnosno tema „Revitalizacija uzgoja hercegovačkog tipa duhana –mit ili realnost!?“, dopala je domaćina dr. marka Ivankovića, direktora Federalnog agromediteranskog zavoda – FAZ-a. Direktor Ivanković je uz navođenje činjenice da privatni kapital nije pokazao interes za oblast duhanarstva, konstatirao da na svijetu „ne postoji proizvodnja duhana bez monopola“. Današnju proizvodnju u Hercegovini je procijenio na 10 – 15 vagona, što je jedva koji procent od nekadašnji količina. Bio je jasan da nema povratka na staro, ali da se za hercegovački tip duhana mogu pronaći „tržišne niše“, u prvom redu za rezane duhane, jer hercegovački duhan jedan je od rijetkih u svijetu koji se može sam pušiti. Naravno, dr. Ivanković se osvrnuo i na zdravstveni segment prema kojemu ispada kako je „duhan kriv za sve moderne bolesti“. Kampanja o štetnosti duhana počela je 1945. Godine, a od tada do danas na Zemlji su u raznim pokusima „eksplodirale 542 nuklearne bombe“.
Sudionici drugog dana znanstveno-stručnog skupa, mogli bi se uvjetno podijeliti u dvije skupine – skeptici i pobornici. U skeptike oživljavanja proizvodnje duhana u Hercegovini, mogli bi se uvrstiti pobrojati Borko Sorajić iz Ljubinja i Vladimir Trninić, jedan od bivših direktora Instituta, odnosno današnjeg Zavoda. Naravno nisu oni protiv povratka duhana, ali imaju stanovite rezerve u pogledu mogućnosti. Uz konstataciju da je sinonim za duhan bio „sirotinjska majka“ Sorajić je na osnovu terenskog istraživanja došao do zaključka da za duhan danas na selu „nema radne snage“! Međutim, zanimljivo je da je istodobno kod anketirani obitelji, koje su sa 5,6 spale na 3,1 člana, uočio porast učešća duhana u prihodu kućanstva, sa 43 posto 1987. na 53 posto 2017. godine. Slične argumente naveo je i Vladimir Trninić ističući „nedostatak radne snage“ na današnjem selu, te egoizam svojstven čovjeku.
Većina izlagača pri čemu su neki kao prof. dr. Frano Ljubić, prof. dr. Jure Beljo…, to uradila vrlo slikovito, bila je na fonu – vrijedi pokušati. Naravno, kroz sve to, uz brigu za duhan i selo, provlačila se i demografska komponenta. Sve razvijene države čine napore zaustaviti pražnjenje ruralnog dijela, a BiH do sada tome nije poklanjala nikakvu pažnju. Što više na primjeru duhana vidi se da je radila čak suprotno. Marko Vukoja predsjednik Udruge hercegovački ravnjak, prezentirao je projekt koji nudi oko 1.000 ranih mjesta! Jasno, prema projekcijama za spas duhan bi se uzgajao na za to prikladnim tlima, u prvom planu bila bi proizvodnja rezanog duhana,. A sve bi se odvijalo uz potporu države. Svoj „blagoslov“ na takav projekt dao je i Ivan Jurilj koji je govorio o temi „Značaj zaštite zemljopisnog podrijetla hercegovačkog tipa duhana“. Duhan, hercegovački ravnjak, a ne bilo koji, kao jedan od sinonima mogao bi pomoći u turističkoj prezentaciji Hercegovine. Na žalost to do danas nije ni pokušano. Znanstveno-stručni skup završen je usvajanjem zaključaka, koji bi jamčili revitalizaciju proizvodnje duhana u Hercegovini.


Gercegovina fljor od Staljina i Vilhema II do Lavrova


Znanstveno-stručni skup o duhanu u BiH, iznjedrio je i neke zanimljivosti. Jedna od osobito zanimljivih je da jedna tvornica duhana u Gruziji i danas proizvodi rezani duhan –Gercegovina fljor, a da sve bude zanimljivije stravstevni uživatelji tog hercegovačkog „fljora“ bili su najčuveniji Gruzijac Josif Džugašvili Staljin, pa njemački kralj Vilhem drugi, a danas je to glavom i bradom Sergej Lavrom, ruski ministar inozemnih poslova! Dakle, Hercegovici – duhan nije smilje, zasučite rukave, pa taman promociju osiguravali i uz pomoć „hazjajina“ Staljina. (dmu)



Zaključci znanstveno-stručnog skupa Duhan u BiH
Znanstveno-stručni skup „Duhan u Bosni i Hercegovini – jučer, danas i sutra“, završen je usvanjeme osam zaključaka, koji su bili plod šire diskusije:
1. Opstanak proizvodnje duhana u Hercegovini ne bi trebao biti mit nego realnost utemeljena na tri stoljeća tradicije. Iskustvo u proizvodnji hercegovačkog tipa duhana je neosporno, područja uzgoja i sortiment poznati. Također, postoje stručne institucije (Federalni agromediteranski zavod Mostar) i dva (2) fakulteta kao znanstveno-stručna potpora revitalizaciji ove proizvodnje

2. S obzirom da je duhan specifična proizvodnja odnosno monopol države, puno toga ovisi o državnoj potpori ovoj proizvodnji prije svega kroz zakonsku regulativu. U duhanskoj proizvodnji su vrlo jasno postavljeni odnosi u lancu vrijednosti (primarna proizvodnja, otkup i dorada duhana, proizvodnja finalnih proizvoda i fiskus - porezi, trošarine).
3. Postojeći Zakon o duhanu Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 32/10) u članku 2. jasno diferencira – tipove duhana
Pod duhanom u smislu ovog zakona podrazumijevaju se listovi kultivirane biljne vrste iz roda Nicotiana tabacum L.s tipovima:
a) Virginija (flue-cured) sušena u specijalnim sušnicama s kontroliranom atmosferom,
b) Berlej (air-cured) sušen ambijentalnim zrakom u hladu,
c) Hercegovački ravnjak (sun-cured) sušen ambijentalnim zrakom na suncu.
Držimo da je na Vijeću ministara potrebno donijeti posebnu Uredbu o Virginiji, Uredbu o Berleju i Uredbu o hercegovačkom ravnjaku, čime bismo u cijelosti uredili odnose u ovoj proizvodnji (ukupan lanac vrijednosti) u skladu s EU direktivama.
Pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o duhanu Bosne i Hercegovine u cilju omogućavanja proizvodnje novih i inovativnih proizvoda od duhana.
4. Time bi stvorile pretpostavke za povezivanje proizvođača duhana, otkupljivača – dorađivača (nekadašnja duhanska stanica) i proizvođača gotovih proizvoda. Držimo da je bitno povezati proizvodni lanac na bazi interesa sa temeljnim ciljem da proizvođači budu zadovoljni otkupnim cijenama i ukupnim ostvarenim prihodima u proizvodnji duhana.

5. Cilj je – „uzeti stvar u svoje ruke“, kroz jedan pravni subjekt (koji trenutno nedostaje) i sve dionike povezati u jedna proizvodni lanac.
Drugo: izići na tržište u početku s nekoliko proizvoda rezanoga duhana hercegovačkoga tipa u skladu s donesenom Uredbom o hercegovačkom ravnjaku, a kasnije širiti asortiman u skladu sa signalima s tržišta.

6. Preliminarna istraživanja koja trebamo nastaviti pokazuju da postoji tržišna niša za poluorijentalni lokalni tip hercegovačkog duhana. Ova tržišna niša nije nikakva konkurencija postojećim proizvođačima cigareta i ostalih duhanskih proizvoda nego na ovaj način samo povećavamo ponudu na tržištu. Ta je niša za rezani duhan za ručno motane cigarete. Hercegovački duhan je jedan od rijetkih tipova duhana koji ima zaokružena pušačka svojstva i može se pušiti sam bez miješanja s drugim duhanom. Stoga je veoma pogodan za rezanje duhana za ručno motane cigarete koje imaju značajan udio u potrošnji duhana u svijetu.

7. Iskoristiti tradicionalni način uzgoja duhana u Hercegovini i njegova pušačka svojstva u marketinške svrhe radi povećanja proizvodnje.

8. Ovakav pristup ima pored povećanih prihoda stanovništva u ruralnim područjima i demografske značajke kao pretpostavku o(p)stanka i smanjivanje iseljavanja.

Poslijednja izmjena danaČetvrtak, 05 Listopad 2017 13:53
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend