banerRC212

Hercegovine spala na 27 hektara, a domaće suhe smokve nema ni u jednom dućanu

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Hercegovine spala na 27 hektara, a domaće suhe smokve nema ni u jednom dućanu


Hercegovačka priča o smokvi najbolje bi se mogla izraziti kroz sintagmu nogometnih luzera kako je igra njihovih ljubimaca bila u znaku „neiskorištenih šansi i propuštenih prilika“. Nekadašnja hraniteljica juga Hercegovine zaista je skromno zastupljena. Oko 12.000 stabala, odnosno samo 27 hektara intenzivnih nasada, pod smokvom ima Hercegovina!?

Istina u okućnicama smokva se može naći tu i tamo, ali nije to izbliza kao nekada, kada istina nije bilo intenzivnih nasada, međutim praktično nije bilo niti jednog ne vinograda, nego vinogradića, pa ni pristavice s lozom, a da na njoj nije rasla i smokva. O okućnicama, vrtovima, pa i njivama s duhanom, da se i ne govori. Smokva nikada nije u Hercegovini imala povlašteni tretman, bila je uvijek u drugom planu, što se mjesta sadnje i podloge tiče, njezino carstvo bili su okrajci.
Slastica iz okrajaka
U tradicionalnoj Hercegovini bila je u drugom planu što se tiče uzgoja, ali što se korištenja tiče, pozicija joj je bila puno bolja nego danas, kada se niti u jednoj trgovini ne može naći domaća suha smokva, a da se o pekmezu, džemu, slatkom i sličnim proizvodima od smokve i ne govori. Smokve su se pažljivo brale, zelene i „ukukuvijale“ sušile u improviziranim sušionicama, a onda s ljubavlju spremale, ostavljale za zimnicu. Ljepše blijedo-braun bolje su se odmah odlagale i spremale za najsvečanije prilike, a slabije – tamniji i oštećeni plodovi su se prokuhavali u vreloj vodi, nerijetko posipali brašnom, što je uz kamuflažu nedostataka, jamčilo privlačnost i mogućnost dužeg čuvanja.
„Mogućnosti smokvarstva, ne znam koliko bi u postotku rekao da smo iskoristili, ja bih rekao vrlo, vrlo nisko, jednocifreni brojevi, dvocifreni nikako. Mi bi željeli da smokvu, a tako možemo jedino povećati površine, odnosno broj stabala, konzumirao više od mjesec, odnosno dva, da to bude proizvod kojeg možemo imati cijelu godinu“, kazao je dr. Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda iz Mostara.
Zavod je po sedmi put organizirao promotivno-ocjenjivačku izložbu i znanstveno-stručnu radionicu i već sedmi put se čulo isto „površina 27 hektara intenzivnih nasada nepunih 12.000 stabala“. Brojke bi sigurno bile veće da na početku mandata prošle federalne vlade nisu ukinuti poticaji za kapitalna ulaganja, koji su u razdoblju 2006. – 2010. dostigli 10.000 KM po hektaru. Poticaj je pomogao da se povećaju površine zasađene smokvom, ali se početak promoviranja ove kulture od strane Federalnog agromediteranskog zavoda – FAZ-a, poklopio s njegovim ukidanjem, pa se tako brojke iz godine u godinu ponavljaju. Direktor Ivanković je u kraćem izlaganju, upozorio da zbog zimske golomrazice i kasnog mraza, u ukupnom zbiru sigurno nedostaje nešto stabala. Šteta, velika šteta. Razvoj smokvarstva, mogao je kroz veća ulaganja, osigurati jedan broj u Hercegovini tako potrebnih produktivnih radnih mjesta.
Tržište proguta smokvu u zelenom stanju
Izlaganja stručnjaka FAZ-a – dr. Adrijane Filipović mr. Andrijane Vučić, mr. Nine Rotima i ing. Milene Bilić u znanstveno-stručnom dijelu radionice na temu „Smokva 2017.“, okupljene proizvođače i stručnjake posredno ili neposredno vezane za ovu oblast, samo je dodatno učvrstilo u uvjerenju da smokva može puno više dati jugu Hercegovine, od sadašnjeg stanja. Dakle, nekada je smokva u Hercegovini bila ne samo jedna glavnih slastica, nego se i „smočila“ s kruhom i jela, odnosno služila je i za prehranu. Na sreću u takvom prehrambenom smislu, danas za njom nema potrebe, ali bi zato prerađevine od smokve mogle dobiti tu ulogu. Međutim, nemamo ni prerađevina. Ono što se spremi – pekmez, džem, slatko, smokvenjaci…, naravno i rakija, uglavnom je za kućnu upotrebu, rijetko toga ima i za prodaju na improviziranim tezgama. Zašto je tomu tako, slikovito objašnjava Hivzija Šator iz Lokava kraj Čapljine, najveći proizvođač smokava u BiH:
„Ako se smokva može prodati u svježem stanju, za dvije marke i više, ona se ne isplati sušiti. Ne isplati se čak ako je cijena po kilogramu veća od 1,5 marku!“
Dakle, najveći proizvođač smokava s nasadom od četiri hektara, otkriva zašto se skoro sve bosanskohercegovačke smokve oko 85 posto proizvodnje, potroše u svježem stanju, odnosno traju dok i zriju, odnosno mjesec – dva. U zemljama u kojima je uzgoj smokava važna grana voćarstva, smokva kroz prerađevine traje kroz cijelu godinu, pa i duže. Očito je dakle, da bi za sličan tretman kod nas, prije svega bar za dva tri puta, trebalo povećati površine, a onda stimulativnim kreditima potencirati preradu smokava.
Inače, kada je o smokvi riječ vrijedi napomenuti da je ona jedna od najstarijih kultiviranih voćaka na svijetu! Prema fosilnim ostacima, zaključeno je da se smokva uzgajala mnogo prije pšenice i ječma, pa je time predstavljala i prvi primjer organizirane poljoprivredne proizvodnje. Potječe iz Male Azije, prostora između istočne Turske i sjeverne Indije. Upravo je Turska s godišnjom proizvodnjom od 260.000 tona jedan od svjetskih lidera u proizvodnji, dok je u Europi glavna Španjolska na koju otpada oko 30 posto proizvodnje, udio Hrvatske kreće se oko 2, a BiH oko 1 posto europske proizvodnje.
Tekst i foto: D. Musa
Smokva6 Direkor Ivanković i Frano Susac
Zbog šteta od niskih temperatura, ove godine na promotivno-ocjenjivačku izložbu stiglo je samo desetak uzoraka sorte zamorčica koja je ocjenjivana. Po drugi puta uzastopno, ukupno treći, za najboljeg proizvođača proglašen je Franjo Sušac iz čitlučkog zaseoka Lukasovića, drugo mjesto pripalo je Davoru radiću iz Bijelog polja, dok je treći bio Drago Barbarić iz Čitluka. Prvonagrađeni Franjo Sušac otkrivajući tajnu svojih uspjeha, je kazao:
„Tajna je u korijenu. Sva tri puta kada sam pobijedio, smokve sam brao sa stabla starog oko stotinu godina. Svaki put. Mlada stabla ne mogu dati taj kvalitet. Smokva mora imati moćan korijen, da bi plodovi bili vrhunski.“

Poslijednja izmjena danaPonedjeljak, 02 Listopad 2017 10:22
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!