banerRC212

Teška godina za poljoprivrednike na primjeru čapljinskog "Dominanta"

Istaknuto Teška godina za poljoprivrednike na primjeru čapljinskog "Dominanta"

Oštra zima, kasni mraz, suša i tuča udarali po agraru, spas u 'svaštarenju'

Na čapljinskom području i u cjelini južnoj Hercegovini, ovo nije samo godina požara, nego i problema u poljoprivredi koji su vidljivi na svakom koraku. Nižući nedaće, poljoprivrednici će reći, kako je godina je započela za mediteranske kulture ubitačno suhom i oštrom zimom. Potom je koncem travnja, došao kasni mraz koji je u cjelini, nanio velike štete, a zatim su stigli suša i grad. Kako to izgleda iz kuta samih proizvođača, govori Slavko Korda direktor tvrtke „Dominant“ iz Gabela Polja, koja se bavi rasadničarskom proizvodnjom, voćarstvom, povrtlarstvom i proizvodnjom drvene ambalaže.

„Početak godine s dugotrajnim niskim temperatura je nanio štete na agrumima, tko ih ima i na sadnom materijalu koji je u kontejnerima, naročito smokvama, šipcima, pa i ostalim kulturama osjetljivom na niske temperature. U stvari cijela vegetacija je donekle, patila zbog suhog vremena i niskih temperatura. Onda se nastavilo s relativno ugodnim vremenom za proljeće do onog uskrsnog mraza kada se temepratura spustila do minus četiri, minus pet stupnjeva Celzijevih kako gdje. To je prouzročilo štetu na cvjetovima i mladim plodovima, a ostavilo velike posljedice na cjelokupnu vegetaciju. Poslije je zavladala suša, da bi početkom kolovoza još i "krupa" ostavila svoj ožiljak. U proizvodnim rajonima koja je zahvatila Gabela Polje, Gabela, Višići, Čeljevo..., odnosno svuda kuda je prošla ostavila je vidnog traga na proizvodnju na otvorenom. Bez dvojbe ovo je jedna od težih godina za raditi, naravno kada imate disperziranu proizvodnju kad imate više kultura, možete nekako preživjeti, u stvari morate naučiti kako preživjeti.
-Onda bi vaša poruka svima koji se bave agrarom da pojednostavljeno kažemo, bila - treba svaštariti?
-Svaštarenje je najgori oblik proizvodnje, jer se tu čovjek izgubi, ne može se specijalizirati, nisu stručnjak sve oblasti. Pomalo lutaš u svemu, ali to je na ovakve godine i ovakvo stanje u okruženju, odnosno uređenu državu i tržišta kao što je naše, jedini način preživljavanja.
-Godina bi se prema vašim zapažanjima, mogla podijeliti na tri dijela, oštra i suha zima, kasni mraz, te sušno ljeto i tuča za rijetkih padaline, je li kasni mraz uticao na rasadničarsku proizvodnju?
-Što se tiče rasadničarske proizvodnje tu nije bilo većih šteta od mraza 22. travnja. Više je problem ljetne proizvodnje, bila dugotrajna suša iako mi imamo sustav navodnjavanja u svim svojim proizvodnjama, uglavnom kap po kap, dakle nismo imali problema što se tiče suše, ali svejedno vrelina i žestina sunca utjecali su na progaranje plodova, a bilo je i drugih štetnih posljedica. Džaba ti navodnjavanje pri onako visokim temperaturama, kao u kolovozu, gubi se na kvalitetu proizvodnu.
-Umanjena proizvodnja, što je ostalo trpjelo je i još trpi, od suše i žege, a u sve nedaće se umiješala i tuča, lepeza nedaća se kompletirala?
-Tako je to u agraru, tu noć kad je padala "krupa" poharala je sve ono što je bilo na njenom putu, pogotovu na sadnicama je napravila veliku štetu. Bilo je po sedam, osam, deset udaraca po sadnici, što je ostavilo posljedice posebice gdje su rjeđe sadnice, tamo gdje je gustiš štete su manje, dok je na lozi gdje su bitna dva donja puta šteta zanemariva, ona će svoje ispraviti. U globalu tuča je uništila polovicu rasadničke proizvodnje.
Bio je to presjek stanja u jednoj od vodećih južno-hercegovačkih tvrtki iz oblasti poljoprivrede, koja ima tridesetak stalno zaposlenih, a čije poslovanje spašavaju proizvodnja lubenica i drvene ambalaže. U svakom slučaju na ovakvoj sezoni nije lako osigurati novac za plaće. Uz spomenute štete koje su pogodile područja sa najintenzivnijom poljoprivredom u brdskom dijelu ne samo čapljinske nego i ostalih općina juga Hercegovine od Popova do Ljubuškog polja izrađeni su i doskora nezamislivi problemi, invazija divljih životinja na grožđe i usjeve. Događa se i ono što je doskora bilo nezamisivo, ptice uništavaju nasade paprika roga, da lisice, jazavci, kune i slična divljač pored grožđa i voća jede i povrće. Jednostavno ovo je godina koju će poljoprivrednici juga Hercegovine rado zaboraviti, što se tiče prinosa, odnosno prihoda, a što se tiče šteta dugo će se pamtiti.

Poslijednja izmjena danaUtorak, 12 Rujan 2017 11:58

5°C

Čapljina

Djelomično oblačno

Vlažnost: 87%

Vjetar: 6.44 km/h

  • 19 Studeni 2017 13°C 6°C
  • 20 Studeni 2017 12°C 2°C

banerRC1vikend