banerRC212

Barometar cijena: Stigli i krumpiri iz Francuske cijena 1,10 KM, njemački su 1,0 KM, mladi egipatski 1,8 do 2,0 KM, pastrva skuplja za 1,0 KM po kilogramu!

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Barometar cijena: Stigli i krumpiri iz Francuske cijena 1,10 KM, njemački su 1,0 KM, mladi egipatski 1,8 do 2,0 KM, pastrva skuplja za 1,0 KM po kilogramu!

    Malo nam je njemačkih pa su nam na veletržnicu u Tasovčićima stigli i krumpiri iz Francuske, cijene se 1,10 KM, njemački i rijetki južnohercegovački ostali su na 1,0 KM, dok se banjalučki cijene 0,8 KM za kilogram, a planinski ispred veletržnice do 1,3 KM.

Uz njemačke i francuske krumpire, ovdašnji trgovci skoknuli su i do Afrike, odakle Egipćani šalju svoj mladi krumpir, cijena 1,8 do 2,0 KM. Jest prošlog ljeta bila suša, međutim suša je bila i u Njemačkoj, pa i Francuskoj. Imajući na umu navedeno preostaje samo parafrazirati čuvenu Ciceronovu - „O tempora, o mores”, odnosno „O vremena, o običaji”. Ovo je ujedno tužna slika stanja u bosanskohercegovačkom agraru, koji narodski kazano luta od nemila do nedraga. Nisu dovoljni poticaji, ako nema planova o proizvodnji, otkupu, skladištenju i slično.

   Druga zanimljivost u barometru cijena od 25-og ožujka, je manje poskupljenje pastrve, čija je nova cijena 10 svježa i 11 KM očišćenja.

Poskupljenje je skromno, ali vrijedno je spomena, jer je koliko nas sjećanje služi, prvo nakon desetak godina. Šaran je i dalje 10 KM za kilogram, lubin i orada iz neumskih ribogojilišta su od 15 do 20 KM zavisno od veličine. Glave šarana ostale su na 2 do 3 KM komad, dok su somići i sredila po 6 KM za kilogram.

   Kad ističemo krumpire i ribu, red je spomenuti da su cijene presadnica povrća i jednogodišnjeg voća bez promjena. Tako su presadnice zelene salate, blitve i peršina već godinama po 0,10 KM, raštika i različite vrste kupusa od 0,20 do 0,25 KM, rajčice i paprike od 0,30 do 0,40 KM, tikvica, jagoda i krastavaca 0,50 KM itd.

   U barometru cijena vraćamo se povrću. U odnosu na pregled cijena 18-og ožujka, za 0,05 KM skuplji je kupus koji se cijeni 0,95 do 1,10 KM. Nešto skuplja je i zelena salata 1,5 do 2,0 KM, cikla koja je oko 1,0 KM, te domaći i srbijanski crveni luk koji je 2,4 KM za kilogram. Jeftiniji su kelj 1,4 do 1,6 KM, zatim špinat 1,0 do 1,5 KM, te bijeli luk – domaći i srbijanski, u refuzi, bio je po 6 KM, dok su vijenci ispred veletržnice, do 10 KM. Mladi albanski bijeli luk je 5,5 KM. Ostalo povrće zadržalo je cijenu karfiol je 2,0 do 2,5 KM, raštika 2,5 do 3,0 KM blitva od 1,2 do 1,6 KM, prasa 1,1 do 3,0 KM, mladi luk tzv. pera su 3,0 do 3,5 KM, mrkva 0,8 do 1,0 KM. Vezica kuka je od 1,8 do 2,0 KM, a ponuda je još uvijek skromna.

   Voće, cijena domaćih jabuka je zaista pristupačna i kreće se od 0,5 do 1,5 KM za kilogram. Jeftinije su suhe smokve 4 do 5 KM, suhe šljive su 7 KM, a jezgra oraha od 14 KM uvozna pa do 20 KM domaća.

   Zanimljive su cijene suhog domaćeg mesa, bijela slanina može se naći već od 9 KM pa naviše, dok je šarena slanina 15 do 16 KM, svinjska pečenica je 19 KM, suha bravetina je 26, a suha jarčevina 28 KM za kilogram. Ponuda mliječnih proizvoda je standardna, najjeftiniji je mladi sir iz Podveležja 5 KM, dok su najskuplji po 20 KM, suhi ovčji sir s Morina i Zelengore i livanjski u kolutovima. U ponudi su bila jaja od domaćih koka čija je cijena 0,30 do 0,40 KM. Ponuda stajskog gnojiva i dalje premašuje ponudu drva. Vreća stajskog gnojiva je 4 do 5 KM, vreća drva i bala sijena su po 5 KM itd. Moramo opet spomenuti prometnu nekulturu vozača koji mrtvi hladni parkiraju automobile do štanda, hodaju, probaju i cjenkaju se, ne mareći za druge, jednom riječju ružna slika.

Tekst i foto: D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Poslijednja izmjena danaSubota, 26 Ožujak 2022 06:25
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!