banerRC212

Na veletržnici Tasovčićima: Bura zamrznula cijene, krumpiri od 1,0 do 1,2 KM, pačja jaja 0,50 KM, suha bravetina od 20 do 27 KM, a suha jarčevina 28 KM

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Na veletržnici Tasovčićima: Bura zamrznula cijene, krumpiri od 1,0 do 1,2 KM, pačja jaja 0,50 KM, suha bravetina od 20 do 27 KM, a suha jarčevina 28 KM

    Bura zamrznula cijene na veletržnici u Tasovčićima, bio bi kratak rezime barometra cijena 11-og ožujka.

To se ne odnosu samo na cijene zeleni i voća nego i na ostalu robu koja se trži u Tasovčićima. Primjer za to je informacija koju smo doznali od Pere Spajića, proizvođača presadnica iz Stuga koji je ustvrdio da je u plasteniku u petak u 6 sati izjutra, izmjerio temperaturu od – 3,7 Celzijev stupanj. Jasno da pri takvoj temperaturi proizvođači presadnica prije svega vode računa da im sadni materijal ne promrzne, a tek onda razmišljati o prodaji. Zbog niskih jutarnjih temperatura skromna je i prodaja. Inače, cijene presadnica povrća su manje više na prošlogodišnjoj razini, pa se tako rajčice sorte optima trže po cijeni od 0,50 KM, a istu cijenu 0,50 KM, imaju mladi krastavci i jagode. Raštika je 0,20 KM, a različiti kupusi oko 0,25 KM komad.

   Kad je riječ o cijenama povrća i voća u odnosu na prošli tjedan registrirali smo po dva milimetarska poskupljenja i pojeftinjenja, kad kažemo milimetarska to su rast ili pad cijene u iznosima od desetak do petnaest feninga. Tako je za nijansu skuplji kelj čija je nova cijena 1,4 do 1,8 KM, zatim mladi luk – pera, čija je nova cijena 3 do 4 KM, dok su nešto jeftiniji kupus pupčar 2,2 do 2,5 KM i blitva 1,0 do 1,2 KM. Cijene ostalog domaćeg povrća kao i voća, ostale su uglavnom na razini od 4-og ožujka. Krumpiri su i dalje od 0,8 banjalučki do 1,0 KM, južnohercegovački i uvozni iz Njemačke, planinski krumpiri ispred veletržnice bili su 1,2 KM za kilogram. Cijena kupusa kreće se također, u već standardnih 0,8 do 1,0 KM. Nestašica je karfiola kada se pojavi cijena je oko 1,5 KM, zelena salata je minornih 1,0 do 1,3 KM, špinat od 1,0 do 1,5 KM, mrkva i cikla su od 0,8 do 1,0 KM za kilogram. List celera trži se za 3 do 4 KM, a peršina od 4 do 5 KM, dok je prasa i dalje od 1,1 debele pa do 3 KM tanke stabljike – studenačka. Domaći i uvozni srbijanski crveni luk cijeni se od 1,8 do 2,0 KM, dok je bijeli luk samo 6 do 7 KM. Domaći grah je od 5 KM šareni pa do 9 KM zeleni, a uvozni – kanadski cijeni se oko 4 KM za kilogram.

   Kod voća još uvijek je bogata ponuda domaćih jabuka čija cijena se kreće od 0,8 do 1,2 KM, pojedine sorte uvoznih dostižu do 1,5 KM, Domaće kruške iz Bosanske Gradiške, cijene se 2,5 KM, dok uvozne sorte abata, dostižu 3,5 KM. Suhe smokve su standardnih 4 do 6 KM, suhe šljive 7 KM, dok je jezgra oraha od 14 KM uvozni, pa do 20 KM jezgra domaćih ispred veletržnice. I to je sve što se tiče voće i povrća skromna je ponuda izuzev jabuka, krumpira i luka, a još skromnija tražnja.

   Ispred veletržnice za ovo doba godine uobičajena ponuda ističemo pačja jaja koja su se cijenila 0,50 KM komad, prodavač se pohvalio da mu je jedna gospođa uzela 10 komada. Jaja od domaćih koka bila su 0,30 do 0,40 KM komad. Zanimljiva situacija je sa suhim ovčjim mesom – bravetinom, cijena ljubinjske je 20 KM, a nevesinjske 25 do 27 KM. Najskuplje meso je suha jarčevina 28 KM kilogram. Šarena slanina je 16 KM, bijela od 10 do 15 KM, čvarci su 18, a svinjska pečenica samo 19 KM za kilogram.

   Riba, cijene standardne srdela i somići cijenili su se po 6 KM, pastrva iz uzgoja je 9 KM, očišćena 10 KM, dok se šaran cijenio od 10 do 11 KM. Na koncu ističemo da su se glave šarana tržile za 2 do 3 KM. Mliječni proizvodi, cijene također standardne, najjeftiniji je i dalje mladi sir iz Podveležja 5 KM, a najskuplji su suhi ovčji sir s Morina i Zelengore, te livanjski u kolutovima po 20 KM. Dimljeni sir i dalje je 16 KM, kore kajmaka su 19 KM, miješani ovčji – kravlji sir cijenio se 10 do 14 KM. Planinski med se cijenio 15 KM, dok su sok od šipka sa šećerom i sok od aronije 15 KM za litar itd.

Tekst i slike: D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Poslijednja izmjena danaPetak, 11 Ožujak 2022 16:43
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!