banerRC212

Na veletržnici u Tasovčićima: Skočila cijena domaćih jaja s 0,25 do 0,30 na 0,30 do 0,40 KM, bijeli luk jeftiniji usred zime, 5 do 8 KM, dok se "torotan" po 8 KM za kilogram prodavao na mješine

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Na veletržnici u Tasovčićima: Skočila cijena domaćih jaja s 0,25 do 0,30 na 0,30 do 0,40 KM, bijeli luk jeftiniji usred zime, 5 do 8 KM, dok se "torotan" po 8 KM za kilogram prodavao na mješine

    Na veletržnici u Tasovčićima kod Čapljine, dvije lako uočljive promjene, na prilazu veletržnici prava gužva i obilje robe, dok su nas u unutrašnjosti dočekale promjenjive cijene. To je razlika u odnosu na proteklih mjesec dana kada su cijene bile postojane. Do sada nezabilježeno, bijeli luk je usred zime pojeftinio i 28. siječnja, se tržio od 5 KM refuza, pa do 8 KM vijenci, stalni prodavači rekoše – slaba tražnja. Uz bijeli luk od zadnjeg pregleda cijena, pojeftinio je i crveni luk, koji se cijeni 1,8 KM, uvozni se može nabaviti već po 0,8 KM za kilogram. Jeftinija je i mrkva, nova cijena je 0,8 do 1,0 KM.

U odnosu na pregled cijena 21. siječnja, ipak je više poskupljenja u prvom redu zeleni, tako se cijena raštike vratila na 3 do 4 KM, skuplji su zatim karfiol 1,0 do 1,2 KM, pa kelj 0,8 do 1,2 KM, kupus pupčar 2,0 do 2,7 KM, blitva 2,0 do 2,5 KM, špinat 2,5 do 3,0 KM.

Nepromijenjene cijene u odnosu na prošli tjedan, zadržali su krumpiri 0,8 do 1,0 KM, planinski ispred veletržnice cijene se do 1,2 KM, kupus je ostao na 0,65 do 1,0 KM, zelena salata 1,3 do 1,5 KM, prasa 1,4 debele pa do 3 KM tanke stabljike. Cikla je ostala na 0,8 do 1,0 KM, kao i list peršina koji je i dalje 4 do 5 KM, dok je list celera 3 do 4 KM za kilogram. Korijen peršina je 4, a celera 3 KM. Ima i domaćeg batata koji je 3 KM, dok je uvozni grah od 3,8 do 4,2 KM, domaći je skuplji do 8 KM, za kilogram.

Voće, ponuda agruma iz Neretve je presahla, vjerojatno zbog slabe tražnje, u takvoj situaciji vladaju domaće jabuke kod prodavača iz Gradačca i Gračanice, koje se cijene od 0,8 do 1,5 KM. Isključivo uvozne kruške su od 2,0 do 3,5 KM. Suhe smokve su 4 do 6 KM, orasi i bademi u ljusci cijene se po 6 KM, dok je jezgra oraha od 14 KM uvozna pa do 20 KM domaća koliko je cijene prodavači na prilazu veletržnici. Ponuda domaćeg kivija je na izmaku cijena 1,3 do 1,5 KM i time završava priča o cijenama voća iz povrća unutar, dok je ispred veletržnice pravo obilje, od peradi i ribe, preko mliječnih proizvoda, suhog mesa, drva i slame.

Najznačajnija novina na prilazu veletržnici je cijena domaćih jaja koja su se nudila po cijeni od 0,30 do 0,40 KM, komad. Gospođa Ružica naša česta sugovornica na ove teme, reče da je to posljedica skoka cijena hrane za perad i žita. Riba je imala standardne cijene pastrva iz uzgoja se nudila za 9, a šaran po cijeni od 10 do 11 KM za kilogram. Fileti pastrve bili su od 12 do 18 KM, a lubin i orada iz neumskih ribogojilišta po cijeni od 15 do 17 KM. Glave šarana su 2 do 3 KM komad, somići 6 KM, dok su se manje količine od omaćene štuke nudile za 8 KM za kilogram.

Drva su se cijenila od 90 KM oblovina pa do 100 KM, a kada je riječ o drvima još jednom ističemo da je cijena kako sami kažu – pošto se dvojica dogovore. Vreća drva i stajskog gnojiva bile su po 6 KM, a bala slame 5 KM. Ponuda je zaista bila obilna, kao i mliječnih proizvoda koji su se nudili na uobičajena četiri štanda. Sir je definitivo tražena roba, pa nam je tako jedan od prodavača rekao da mu je jedan kupac uzeo cijelu mješinu „torotana” kravljeg sira od obranog mlijeka koji se cijeni 8 KM. Suhi ovčji sir s Morina, Zelengore i livanjski u kolutovima nudili su se po 20 KM. Kore kajmaka bile su 19 KM, maslo od 16 do 18 KM. Najjeftiniji je kao i obično, bio mladi sir iz Podveležja koji se cijenio 6 KM. Bijela slanina bila je 10, a šarena 15 do 16 KM. Ističemo da je sve više prodavača domaćih pripravaka, pa se tako džem od kupina i malina cijenio po 6 KM, dok je vino od kupina, bilo 20 KM, a suhe šljive 7 do 8 KM itd.

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Prilikom preuzimanja sadržaja (fotografije i/ili tekst) - navesti link na originalnu objavu.  

Poslijednja izmjena danaPonedjeljak, 31 Siječanj 2022 14:14
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!