banerRC212

Na veletržnici u Tasovčićima: Koke i pijetlovi od 12 do 17 KM, paprike od 1 do 2 KM, rajčice 1 do 1,5 KM, kivano 4, a čičoke 5 KM

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Na veletržnici u Tasovčićima: Koke i pijetlovi od 12 do 17 KM, paprike od 1 do 2 KM, rajčice 1 do 1,5 KM, kivano 4, a čičoke 5 KM

    Na veletržnici u Tasovčićima konac listopada i početak studenog kad su cijene u pitanju, bio je nešto mirnije razdoblje u odnosu na prethodne tjedne.

Kod povrća nastavljen je kontinuirani rast cijene kupusa, pa je tako kupus unutar veletržnice s 0,80 do 1,0 KM, u petak, 29-og listopada, skočio na 0,90 do 1,2 KM, u petak, 5-og studenog. Kupus za zimnicu ispred veletržnice, zadržao se na cijeni od 1,2 KM glavica, pa do 1,4 KM ribani, uz uslugu soljenja. Prodavač iz Višića se pohvalio egzotičnim voćem – kivanom koji se cijenio 4 KM, japanskom jabukom tzv. kaki 1,2 do 3,5 KM, slatkim krumpirom – batatom, koji se tržio po cijeni od 2,5 do 3,5 KM, te čičokom divljim krompirom, koja se tržila za 5 KM. Ponuda ovih artikala za sada nije obilna, međutim nema sumnje ako bude tržišta da će rasti.

Od povrća uz kupus, nešto skuplji su karfiol i blitva 0,9 do 1,2 KM, te crveni luk koji se cijeni od 1,3 do 1,7 KM. Od proizvoda iz redovite potrošačke košare Radiopostaje Čapljina, nismo uočili niti jedno pojeftinjenje, a cijene su zadržali krumpiri i kelj 0,8 do 1,2 KM, zelena salata 0,8 do 1,0 KM, patlidžani 0,6 do 1,0 KM, cikla 0,90 do 1,0 KM, mrkva oko 1,0 KM za kilogram. Mahune su postale rijetkost, a kada se pojave cijene se uglavnom od 2 do 3 KM, rajčice odlične kvalitete, su 1,0 do 1,5 KM. Paprike su i dalje od 1 do 2 KM jesenske, paprike roge su do 1,0 do 1,5 KM, tikvice i krastavci uglavnom su od 1,4 do 1,6 KM, špinat 2,0 do 2,5 KM, prasa od 2 debele pa do 3 KM tanke stabljike. Peršin i celer su već uobičajenih 3 do 4 KM, dok je bijeli luk najskuplje povrće 5 KM cijeni se refuza, dok vijenci dostižu 10 KM za kilogram.

Kod voća evidentirali smo tri poskupljenja kivi i dunje su od 1,0 do 1,4 KM, a nešto skuplje su i zadnje zalihe šljiva 2,3 KM. Raspon cijene jabuka se povećao, isključivo se nude domaće po cijeni od 0,50 do 1,5 KM, kruške su od 1,2 KM domaće pa do 3,0 KM uvozne sorta abata. Suhe smokve su već uobičajenih 4 do 6 KM, slatki šipci su od 1,0 do 1,5 KM, a ljuti od 0,80 do 1,2 KM. Mandarine su se tržile za 0,60 do 1,0 KM, dok je kesten bio od 2 do 4 KM za kilogram. Još jednom ističemo, navedeno su istaknute cijene, a roba se proda, narodski kazano, „pošto se dvojica dogovore”.

Ispred veletržnice najveća gužva kod u petak 5-og, jedinog prodavača kupusa. Tražila se i perad, cijena se kretala 12 do 14 KM koke nosilje, 15 pijetlovi, 5 KM bili su mladi pačići, dok su se domaća jaja cijenila od 0,23 do 0,30 KM. I dalje u ponudi ima presadnica - luk srebrenjak, blitva i zelena salata cijene se 0,10 KM. Riba se tržila po 6 KM somići i smrznuta srdela, pastrva iz uzgoja bila je 9, šaran 10, a fileti pastrve 12 KM za kilogram. Glave šarana bile su 2 do 3 KM komad, a lubin i orada od 15 do 17 KM. Mliječni proizvodi tržili su se na četiri štanda, a cijena se kretala od 4 KM mladi sir iz Podveležja do 20 KM suhi ovčji sir s Morina i sa Zelengore, te livanjski u kolutovima. Vlašićki i dimljeni sir bili su po 16 KM. Uglavnom za mliječnim proizvodima na veletržnici u Tasovčićima i dalje vlada konjuktura. Bilo je i čvaraka čija cijena se kretala u rasponu od 13 do 16 KM. Na prilazu veletržnici uz navedenu, nudila se i razna druga roba, od drva po cijeni od 85 do 100 KM za prostorni metar oblovina i cijepana, zatim kamen za oblaganje, ljekovite trave, pa domaće i kućanske alatke kovača iz Vareša i slično.

Tekst i foto: D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Poslijednja izmjena danaSubota, 06 Studeni 2021 08:19
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!