banerRC212

Na Veletržnici u Tasovčićima: Cijena kupusa skočila za 20 posto, kupus za zimnicu 1,0 do 1,2 KM

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Na Veletržnici u Tasovčićima: Cijena kupusa skočila za 20 posto, kupus za zimnicu 1,0 do 1,2 KM

    Na veletržnici u Tasovčićima velika novina je skok cijene kupusa za dvadesetak posto u odnosu na petak 15-og listopada.

Unutar veletržnice kupus se cijeni od 0,70 do 1,0 KM, dok je kupus za zimnicu ispred veletržnice od 1,0 glavice, pa do 1,2 KM rezani s uslugom soljenja. Skok cijena kupusa posljedica je smanjene proizvodnje uslijed ljetošnje suše, a kako će se stvari dalje odvijati zavisit će od doprema s drugih područja ili uvoza. Ukoliko toga ne bude cijena će mu i dalje rasti. Kao zanimljivost ističemo prvi kiwano, kojeg još zovu afrička rogata dinja, a potiče iz Zimbabvea. Kiwano na veletržnici nije iz Afrike nego iz Višića, a cijeni se 4 KM za kilogram, dok su prve rotkvice 2 KM vezica. U svakom slučaju ponuda je sve raznovrsnija i zanimljivija, a registrirali smo da više nema domaćeg batata.

   Uz kupus od zadnjeg pregleda cijena skuplje su još domaće rajčice čija je cijena od 1,3 pa do 2,0 pink sorte. Pojeftinjenja je više nego poskupljenja mada su ona u sjeni skoka cijene kupusa. Jeftiniji su dakle karfiol 0,50 do 0,70 KM, zatim kelj 0,90 do 1,0, zelena salata 0,60 do 0,80 KM, pa raštika 1,8 do 2,5 KM, paprike 0,80 do 1,10 KM, kao i paprike roge kojih ima već po 1,0 KM pa do 1,5 KM, te cikla koja je ponovo od 0,80 do 1,0 KM.

   Cijene su zadržali – krumpiri 0,80 do 1,0 KM, planinski ispred veletržnice su 1,0 do 1,2 KM, blitva 0,80 do 1,0 KM, peršin i celer 3 do 4 KM, prasa tanke stabljike 3 KM. Patlidžani su od 0,50 do 0,70 KM, tikvice 0,70 do 0,80 KM, krastavci 1,3 do 1,5 KM, mrkva oko 1,0 KM za kilogram, crveni luk 1,2 do 1,4 KM, te bijeli luk 4,5 refuza pa do 8,5 KM vijenci.

   Uz kiwano kod voća ističemo obilnu ponudu kestena čija se cijena kreće od 2,8 sitni pa do 5,0 KM krupni plodovi, krušaka koje su od 1,2 do 2,0 KM, jabuka čija je cijena 0,8 do 1,5 KM i mandarina koje su pojeftinile, a cijene se od 0,8 do 1,10 KM za kilogram. Dunje i kivi cijene se od 1,2 do 1,5 KM. Slatki šipci su 1 do 1,5 KM, a ljuti šipci za sok 0,7 do 1,0 KM. Kod voća je dakle jedno pojeftinjenje – mandarina, a i jedino poskupljenje šljiva čija je cijena 1,5 do 2,0 KM, za kilogram.

   Ispred veletržnice uz standardna četiri proizvođača, odnosno prodavače mliječnih proizvoda u prvom redu sira, pojavila se i gospođa s Domanovića koja je uz šipurke po cijeni od 2 KM, nudila i mladi sir. Cijena se kretala od 4 KM mladi sir iz Podveležja pa do 20 KM suhi ovčji s Morina, Zelengore i livanjski u kolutovima. Prodavač sira s Morina nudi i vakumizirano pakiranje po istoj cijeni 10 KM pola kilograma, a 20 kilogram. Uz domaća jaja u ponudi su bili mladi pijetlovi čija je cijena bila 15 KM, zatim mlade koke nosilje po 13 KM, te stare nosilje po cijeni od 5 KM komad. Riba se nudila na standardnih pet štandova, cijene su bile uobičajene od 6 KM somići i smrznuta srdela pa do 18 KM fileti pastrve. Pastva iz uzgoja bila je 9, šaran 10 KM, a lubin i orada od 15 do 17 KM. U prodaji još ima presadnica zelene salate, raštike i prase po cijeni 0,10 KM komad, zatim drva koja se cijene od 85 KM prostorni metar oblovine, pa do 100 KM cijepana. Uz slaninu koja se cijeni od 13 do 16 KM, stigli su i prvi čvarci po cijeni od 15 KM kilogram itd. Naravno u prodaji je bila i razna druga roba od kućanskih i poljoprivrednih alatki kovača iz Vareša pa do kamena za oblaganje iz Bileće.

D. Musa

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Poslijednja izmjena danaPetak, 22 Listopad 2021 16:31
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!