banerRC212

Nikola Matić čapljinski pčelar o pčelinjem otrovu „Cijena je astronomska, ali je problem probiti se na tržište“

  • Napisao/la Dušan Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Nikola Matić kontrolira košnice Dušan Musa Nikola Matić kontrolira košnice

Ljetošnja euforija o pčelinjem otrovu kao novoj mogućnosti u pčelarstvu Hercegovine, splasnula je sa ljetnim žegama.

Što je od svega ostalo pitali smo Nikolu Matića jednog od mlađih čapljinskih pčelara, inače višestrukog boksačkog prvaka, koji o toj temi kaže:
„Svi smo mi mislili da će to krenuti na nekoj višoj razini nego što je na kraju ispalo. Međutim, potencijalni otkupljivači su nam kazali da je zbog pandemije korona virusa i taj posao u svijetu stao. U to baš nisam uvjeren jer proizvodi koji se rade od pčelinjeg otrova su u biti lijekovi, a lijekovi nikada nisu bili traženiji. Od početka sam bio realističan, nisam očekivao previše“, kaže ovaj inventivni Nikola, te na opasku da sve skupa pomalo nalikuje na smiljomaniju, nastavlja:
„Pa, tako nešto. Kada sam krenuo u pčelarstvo, želio sam nešto više, nije mi u cilju bila samo proizvodnja meda, nego više proizvoda. Naši stariji pčelari rade samo med. Tako svi imamo med, trebaš praviti i nešto novo, što bi se cijenilo i tražilo. Ja se nadam da će se naći način za otkup pčelinjeg otrova, a u perspektivi i način za plasman“.
Nikola Matić je u posao s pčelinjim otrovom ušao racionalno, nisu ga očito, povukle brojke, a spominjani su iznosi od 40 – 50.000 KM za kilogram!
„I više od toga, na Internetu cijena pčelinjeg otrova dostiže 100.000 KM za kilogram! To je cijena pčelinjeg otrova najnižeg ranga. Mora postojati način i za plasman pčelinje otrova. Ja od naših prvih kontakata u tom poslu, ne očekujem ništa posebno. Međutim, mislim da mora postojati mogućnost za plasman. Kad gledam po svijetu zahvaljujući Internetu, pčelari vade pčelinji otrov, nisam vidio da je netko napisao da više neće to raditi.
-Kad se mi umiješamo, past će cijena?
-Ha, ha, ha…, ja se nadam da neće. Naši ljudi boje se tog posla, jer ne mogu prodavati na kućnom pragu kao med. Moraš naći neku firmu, koja je jaka u svijetu, ne jaka u BiH ili u Europi, nego u svijetu. Multinacionalne kompanije, koje proizvode kreme za reumu, botokse, lijekove…, naglašava Nikola, te o početnim rezultatima u poslu sa pčelinjim otrovom nastavlja:
„Skupi su skupljači pčelinjeg otrova, zato se velika većina ljudi nije odlučila za taj posao. Da su skupljači 100 KM, većina pčelara bi ih kupila, ali ovako konta čovjek što bi uložio - tri, četiri, pet tisuća maraka da bi skupio pola kilograma otrova, kojeg neću moći prodati. Tako većina razmišlja, pa novac ulože u sigurno. Ja se nadam da ću s par prijatelja koji su krenuli u ovaj posao, naći način i za plasman.
-Koliko ste pčelinjeg otrova proizveli prve godine?
-Ja sam proizveo 100 grama, jer sam počeo relativno kasno. Kako je bila korona, nije se moglo preći preko granice, pa nisam mogao kupiti sakupljače pčelinjeg otrova, Kupio sam ih tek 1. kolovoza, onda sam imao relativno malo vremena. Nisam smio skupljati deveti mjesec, ostao mi je samo osmi mjesec, tada je pčela već slabija sprema se za zimu. Ove godine očekujem da ću s par prijatelja, skupiti preko kilograma.
Od Nikole smo doznali da se četiri, pet čapljinskih pčelara ozbiljno zainteresiralo za posao s pčelinjim otrovom.
„Bit će tu još mlađih pčelara. Mlađi se manje boje krenuti u to, ovi stariji pčelari oni se zadovoljavaju postojećim“, naglašava boksački šampion koji se nada da će on i njegovi prijatelji preko svojevrsnih akvizitera ili sami, naći put do kupaca pčelinjeg otrova.
Tekst i foto: D. Musa

Poslijednja izmjena danaSubota, 06 Ožujak 2021 11:03
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend

X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!