banerRC212

S prvim sunčanim danima krenula sadnja ranih krumpira od Vojnića do Svitave

Istaknuto S prvim sunčanim danima krenula sadnja ranih krumpira od Vojnića do Svitave

Pandemija korona virusa i uvoz nameću pitanje – kome prodati?


Specifična je ova godina za poljoprivrednike juga Hercegovine. Tmurno, oblačno i kišovito vrijeme potrajalo je skoro dva i pol mjeseca, pa su povrtlari s radošću dočekali prve sunčane dane kako bi započeli važni sezonski posao – sadnju ranih krumpira na otvorenom. Kompetentan sugovornik na ovu temu svakako je Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ iz Ljubuškog, koji na tu temu kaže:
„Dočekali smo fino vrijeme, ljudi su se malo i uželjeli rada, jer dosta nas je kiša pratila ove zime. Naše procjene su da će sadnja biti na istoj razini ili malo manja u odnosu na prošlu i prošle godine. Teška je situacija pandemija korona virusa nameće pitanje – komu prodati? Najveći problem nam je - komu prodati? Evo mi ćemo proizvesti, napravit ćemo mi robu, ali sve smo skeptičniji što ćemo od nje?“
-Teško je povjerovati u ono što se vidi u prodajnim lancima, vreća od desetak kilograma krumpira 1,95 KM, kako je to moguće?
-Generalno sva domaća roba je u bescjenje, a krumpir pogotovu. Ove godine crveni luk i krumpir su stvarno katastrofa. Zašto je to tako, vjerojatno zato što je dobro rodilo, a potrošnja je dobro smanjena. Restorani ne rade u Europi mislim nigdje nego u Bosni i Hercegovini. Što očekivati, to je najveći problem? Uvijek smo do sada radili, uz nekakva poznata pravila, ali evo od kada je ova nesretna pandemija nikakvih pravila nema. Ali nas je raditi. Poskupilo je manje-više sve, pa nam se usklađivati prema prilikama.
-Proteklih godina su se povrtlari žalili na visoke cijene sjemenskog krumpira, je li tu bilo promjena?
-Pale su malo cijene, u prosjeku 10 – 15 posto. Iako je i to preskupo, ali znate kako je to jednom kad skoče cijene bilo čega, teško se to vraća. Valjda im je drago zadržati tu razliku, pa ne bi oni to obarali. Vidite kilogram sjemena je kao ta vreća krumpira u prodajnim lancima!
-Kad je riječ o proizvodnji ranih krumpira, jedna stvar se ipak pomiče, a to je da se sve više sadi u plastenike?
-Je, mi smo imali lani jednu turu plastenika preko Ureda za koordinaciju - IFAD projekti, stvarno fantastično smo to odradili, dali ljudima koji će zaista proizvoditi. Ove godine ćemo još jedan dio. Nadam se da ćemo u sljedeći par godina preko istih fondova, uspjeti osigurati stotinjak duluma plasteničke proizvodnje krumpira, tako da će nam prispijeće biti ranije, a proizvodnja sigurnija. Nema veze što pada kiša, ti možeš vaditi taj krumpir. Moramo težiti što ranije izići na tržište, da bi neku dodatnu vrijednost ostvarili. Prošla su vremena sadi vele, da bi nešto zaradio, naš cilj je sada - sadi onoliko koliko možeš prodati za iste pare.
-U pogledu plasmana se skeptični, planirate li nešto preko Zadruge plasirati?
-Prošle godine smo završili objekt, sada neke dorade radimo. Iće ono nešto preko zadruge, ali nezgodno je, puno subjekata je na tržištu prije nas, mi tek ulazimo, a nemamo pravo na pogrešan korak. Mi ne možemo sebi dozvoliti, da nekih sto, dvjesto ili tristo tona robe isporučimo, a da nam se ne plati. Kako je u nas ovo sudstvo to bi trajalo po meni 28 godina, dotle bi neko tko je to otkupio bio dužan pare, a svakome pare trebaju. Nama treba četiri, pet godina za napraviti neki značajniji iskorak.
Na kraju ističemo da Poljoprivredna zadruga „Plodovi zemlje“ iz Ljubuškog, ima oko 186 kooperanata, proizvođača ranih krumpira. Proizvođači ranih krumpira na području Čapljine i Stoca nisu organizirani, međutim proizvodnja je upravo na tom prostoru u porastu, posebice u Svitavi, čapljinskom naselju uz obod istoimene vještačke akumulacije.
D. Musa

Parse error in downloaded data

banerRC1vikend

X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!